DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 26     <-- 26 -->        PDF

PYGAERA ANASTOMOSIS L. — NOVI ŠTETNIK NA TOPOLAMA


Ing. Ivan Mikloš


U jesen 1959. god. došlo je do jake masovne pojave gusjenica topolinog
prelca (Pygaera anastomosis L.) u plantaži topola »Vijuš« kraj SI. Broda na
površini od 163 ha. U novije vrijeme ove su gusjenice već nekoliko puta iznenada
načinile golobrst u topolinim plantažama istočne Hrvatske i Vojvodine.
Prvi puta do golobrsta je došlo 1953. god. na jednoj manjoj površini u plantaži
topola tvornice šibica »Drava« kod Osijeka, a slijedeće godine kod Drenovaca
na području šumarije Vrbanja (Kovačević , 2). 1956. god. štetnik se opet
namnožio na području iste šumarije i to u predjelu ,,Sveno". Iste godine ove su
se gusjenice pojavile u gustim populacijama na teritoriju A. P. Vojvodine uzrokujući
na mnogim mjestima golobrst (2i vo j i no vi ć, 8). U inozemstvu je
došlo do sličnih pojava. Prve štete zabilježene su u Njemačkoj još 1915. god.
(Rohrig, 5) i Japanu 1929. g. (Novori, 3), zatim u južnoj Slovačkoj (Pfeffer,
4), Madžarskoj 1952. god. (Gyorfy, 1) i Austriji 1955. god. (Schimitschek,
6 i Wettstein, 7).


Slučaj u »Vijušu« predstavlja do sada najjaču masovnu pojavu kod nas
kako po napadnutoj površini tako i po intenzitetu napada. Budući da je ova
vrsta kao štetnik i kod nas i u inozemstvu gotovo nepoznata, donosim kratki
prikaz biologije ovog novog štetnika na temelju rezultata vlastitih istraživanja
vršenih posljednjih godina.


Opi s štetnika . Leptir ima prednja krila rđastosmeđe boje s tri poprečne
sive pruge i tamnim rubom, a zadnja krila jednolično smeđesiva. Prednje
su noge jako dlakave i u stavu mirovanja karaktrestično ispružene naprijed.
Mužjak ima na zatku čuperak dlaka. Jaja su oko 1/2 mm velika, polukuglasta,
u jajnim leglima obično složena u dva sloja. U toku embrionalnog razvitka, koji
traje 6—10 dana boja im se mijenja od prljavožućkaste preko crvenoljubičaste
do tamnoplave. Gusjenica je crvenosmeđa ili žutozelena, potpuno odrasla duga
je oko 4 cm. Uzduž leđa na širokoj crnoj pruzi oivičenoj žutim linijama nalaze
se na svakom segmentu po 2 bijele i 2 crvene ili narančaste bradavice. 4. i 11.
segment nose po jednu grbu obraslu dugim crnim dlačicama. Kukuljica je plavkastocrna
sa crvenosmeđim zatkom, vel. 1—1,5 cm, a nalazi se u rijetkom i
mekom kokonu crvenkastosive boje.


Biologija . Leptiri 1. generacije pojavljuju se sredinom maja, odmah
kopuliraju i legu jaja na naličje lišća. Prosječni broj jaja po ženki iznosi 500
do 600, a maksimalni i preko 1.000. Nakon 8—10 dana izlaze gusjenice, koje u
mlađim fazama razvoja grupno skeletiraju lišće a kasnije se razilaze i obrste
lišće potpuno, tako da često preostaju samo dijelovi srednjih rebara. Koncem
juna gusjenice se kukulje na stablima, najčešće u smotanim dijelovima oštećenog
lišća. Stadij kukuljice traje 7—10 dana, a zatim izlaze leptiri, koji na sličan
način daju još jednu generaciju. U slijedećoj generaciji dolazi u prvoj polovici
septembra do cijepanja u razvoju kod gusjenica 2. i 3. razvojne faze. Jedan se
dio gusjenica zapreda pojedinačno u male, bijele kokone, gdje prezimljava, a
drugi dio nastavlja s razvojem, sve dok se opet ne pojave mlade gusjenice, koje
se zapredaju isto kao i gusjenice prošle generacije. Na prezimljavaju su dakle
gusjenice dviju generacija, koje se nalaze u istoj razvojnoj fazi. Zapredanje se
vrši uglavnom na deblima u pukotinama kore i drugim pogodnim skrovištima
slično kao i kod gusjenica topolinog gubara (Stilpnotia salicis L.).