DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 24     <-- 24 -->        PDF

isplate. Smanjenje vrijednosti pomodrele borovine iznose u Njemačkoj 40—70
DM po m3, dok su ukupni troškovi (kemijsko sredstvo i rad) kod zaštićivanja
s Pentachlorphenolnatrijem 5 DM po kubnom metru (12).


Iako pomodrelo drvo ne predstavlja tako veliki gubitak na gotovom proizvodu
kao u USA (gdje prema nekim procjenama on iznosi 10 miliona dolara)
i nekim drugim zemljama, ipak je ono i kod nas često izvor gubitka. Ilustracije
radi, navađamo podatke iz jednog našeg pogona za impregnaciju. Od godišnje
proizvodnje, koja iznaša 5000 m3 stupova, izdvaja se oko 1—1,5%, koji se zbog
modrenja ne impregniraju. Znači 50—75 m3 pomodrelih borovih stupova deklasira
se godišnje, što predstavlja gubitak za spomenuto poduzeće.


5. ZAKLJUČAK
Modrenje izaziva u većoj ili manjoj mjeri smanjenje tehničkih svojstava


drva. Iz rezultata dosadašnjih istraživanja o utjecaju modrenja na svojstva


drva, može se zaključiti, da to smanjenje svojstava zavisi o vrsti gljive uzroč


niku, o vrsti drva, te o veličini pomodrele površine. Naime, kod ovih istraži


vanja dobiveni su rezultati koji su se za isto svojstvo drva prilično razlikovali.


Uzrok tome treba vjerojatno tražiti u činjenici, da su razni autori ispitivali po


modrelo drvo, u kojem modrenje nije bilo izazvano istom vrstom gljive. Odatle


se može zaključiti, da sve vrste gljiva uzročnika modrenja nemaju jednaki


utjecaj na pojedina svojstva drva, niti je svako drvo jednako pogodan supstrat


za razvoj gljiva uzročnika modrenja.


S gledišta upotrebe drva, modrenje ne uzrokuje toliko smanjenje pojedinih
svojstava drva kao: čvrstoću na pritisak, čvrstoću na savijanje, modul elasticiteta,
da se pomodrelo drvo ne bi moglo upotrebljavati u građevinarstvu bilo kao
prerađeni ili neprerađeni materijal. Jedino kada se od drva traži da posjeduje
veliku vrijednost čvrstoće na udarac, pomodrelo drvo se ne može upotrebiti, jer
mu je spomenuta čvrstoća znatno manja od iste čvrstoće zdravog drva. Tako se
na primjer, pomodrelo drvo ne može upotrebiti za izradu drvenih dijelova aviona,
niti za bilo koju drugu svrhu u kojoj se traži visoki stepen čvrstoće na
udarac.


LITERATURA:


1.
S a r i ć - S a b a d o š. A.: Prilog poznavanju uzročnika modrenja drva. Habilitacioni
rad, Zagreb 1959.
2.
Cartv/right K. ST. G., F i n d 1 a y W. P. K.: Decav of timber and its Prevention,
London 1946.
3.
Chapman , A. D.: Effect of steam sterilization on susceptibility of wood to
blue-staining and wood đestroying fungi. Jour. Agr. Res. 47.
4.
Chapman, A. D., Scheffer. T. C: Effect of blue stain on specific gravity
and strength of Southern pine. Jour. Agr. Res., vol. 61, No. 2, 1940.
5.
Findlay. W. P. K. Pettifor. C. B.: Effect of sap-stain on the strength of
Scots pine Sapwood. Forestrv. Vol. XI., No. 1, 1937.
Effect of sap-stain on the đecav-resistance of pine sapwood Forestry Vol XIII,
No. 1, 1939.
6. Hubert .
E. E.: Sap stain of wood and their nrevention. U. S. Dep. Com Nat.
Com. Wood Utilization, 1929.
7.
L a g e r b e r g. T.. Lundberg, G.. Melin. E.: Biological and practical research
into blueing in Pine and Spruce. Svenska Skogsvavarđs for. Tiskr. Stockholm,
1927.