DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 19 <-- 19 --> PDF |
3. UTJECAJ MODRENJA NA TEHNIČKA SVOJSTVA DRVA Pomodrelo je drvo bilo predmet brojnih istraživanja, kojima se je nastojalo odrediti, da li i koliko modrenje utječe na tehnička svojstva drva. Unatoč tolikih istraživanja mišljenja o utjecaju modrenja na tehnička svojstva drva nisu istovjetna. Neki smatraju da je modrenje samo estetska griješka, dok drugi smatraju da su pomodrelom drvu znatno umanjena tehnička svojstva, da je otežana penetracija sredstva za impregnaciju, da je manje otporno napadu gljiva koje uzrokuju trulež, te da je pomodrelo drvo, kao sirovina za dobivanje celuloze, slabije kvalitete nego odgovarajuće zdravo drvo. U ovom radu bit će razmotren samo utjecaj modrenja na tehnička svojstva drva. Među najranija istraživanja (između 1897—1930 god.) spadaju radovi — Rudeloffa von Schrenka, Miincha, Weiss-Barnuma. Oni s-u ispitivali: čvrstoću na tlak paralelno s vlakancima, čvrstoću na udarac, čvrstoću na savijanje, cjepljivost, tvrdoću i neka fizička svojstva pomodrelog drva. Istraživanja su vršena na pomodrelom drvu raznih vrsta borova, kod kojega je modrenje nastalo kao posljedica prirodne infekcije, osim istraživanja Miinch a u kojima je modrenje u drvu izazvano umjetnim putem. Ovim radovima može se prigovoriti zbog nekih nedostataka, kao što su: prirodno zaraženi materijal mogao je biti inficiran i drugim gljivama, nedovoljan broj ispitivanih proba, razlika u vlažnosti pomodrelih i zdravih proba i t. d. Ti nedostaci imali su utjecaja na dobivene rezultate, koje zbog toga ne možemo smatrati sasvim pouzdanim. Kasnija istraživanja od 1930. god. pa nadalje (Mayer-Wegelin, V anin, Findlav-Pettifor, Thunell) bila su egzaktnija, a metodika rada bolje razrađena s ciljem, da se otklone što je više moguće utjecaji faktora različitih od modrenja, kao što su: razlike u sadržaju vode, nehomogenost materijala i t. d. Radovi su vršeni na umjetno inficiranom i posebno izabranom materijalu. Rezultati ovih istraživanja pokazuju neznatno smanjenje veličine nekih svojstava pomodrelog drva u odnosu na zdravo drvo. Jedino čvrstoća na udarac pomodrelog drva znatno je manja od iste čvrstoće zdravog drva. Razmotrit ćemo ovdje pojedinačno svojstva drva, koja su bila predmet najčešćeg ispitivanja. Istraživanja utjecaja modrenja na tehnička svojstva drva vršili su pojedini autori (4, 5, 14) na raznim vrstama drva (Pinus echinata, Pinus silvesttris i t. d.) i s> raznim vrstama gljiva uzročnika modrenja (Ophiostoma pini (Miinch), Graphium spp., Aposphaeria pinea (Saoc) i t. d.). Iako su istraživanja vršena. s raznim vrstama drva i s raznim vrstama gljiva, ipak je iz dobivenih rezultata vidljivo, da modrenje — odnosno gljive uzročnici modrenja utječu na pojedina svojstva drva sasvim određeno. Sumirajući rezultate ispitivanja čvrstoće na tlak paralelno s. vlakancima pomodrelog i zdravog drva, može se zaključiti da je čvrstoća na tlak pomodrelog drva nešto manja od iste čvrstoće zdravog drva. Iako je to smanjenje dosizalo i do 4´Vo, ipak ono nema većeg značenja za upotrebu pomodrelog drva. Srednja vrijednost čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima pomodrelog drva bora (376. ± 4,81 kg/cm2) nešto je manja od srednje vrijednosti čvrstoće na. tlak zdravog drva (383 ± 2,92 kg/cm2), no ova razlika nije signifikantna. Odnos između yeličine pom^drele površine i .čvrstoće na tlak prikazan je na si. 3; gdje je veličina pomodrele površine izražena u postotku peršine poprečnog presje.ka. |