DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 63 <-- 63 --> PDF |
polju, da b: projektna služba i proizvodnja mogle da se koriste ovim rezultatima. Na fakultetima bi trebalo posvetit; veću pažnju osposobljavanju studenata za projektovanje i uopšte za izradu ekonomskotehničkih studija i analiza čemu se do sada nije posvećivala dovoljna pažnja. 5. Savez ITŠIDJ, kao stručna i društvena organizacija, treba zajedno sa Socijalističkim savezom, Sindikatom drvodjelskih radnika i drugim zainteresovanim organizacijama i ustanovama da preduzme energične mere u pravcu likvidiranja negativnih pojava koje se javljaju u vezi sa izradom investicionih programa i projekata, da povede odlučnu borbu protiv svake deformacije stručnog i moralnog lika naših stručnjaka, borbu protiv nestručnog i nesavesnog odnosa prema izrad; projekata, razvoju šumske privrede i industrije drveta. Težište ove akcije treba da bude u našim opštinskim i sreskim organizacijama. Onim stručnjacima, koji daju otpor zahtevima nekim investitorima da učestvuju u izradi projekata koji nisu u skladu s daljim razvitkom šumske privrede, treba pružiti svaku i punu podršku. Međutim, protiv stručnjaka, koji ne vode računa o svemu ovom, treba primjenjivati sankcije koje previđaju statuti naših organizacija, a u krajnjem slučaiu zahtevati da im se zabrani rad na projektovanju. Ova akcija Saveza ITŠIDJ treba da ima karakter odlučne i trajne borbe protiv negativnih pojava u vezi sa izradom investicionih programa i projekata u šumskoj privredi i industriji drveta. To je zadatak Saveza kao stručne i društvene organizacije inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije. Isto tako to je i zadatak svakog od nas, inženjera i tehničara, kao građana, pa ovu borbu treba preneti iz Saveza i na naša radna mesta i tamo se boriti uporno i beskompromisno protiv negativnih pojava. Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije SJEĆANJE NA DVA GLASOVITA CEHOSLOVAKA PROF. J. KONSELA I DR. A. NEMECA Nešto prije godinu dana ugrabila je smrt dva poznata čehoslovačka šumarska radnika — prof. ing. dr. h. c. Josipa Konšela i ing. dr. Antonia Nemeca. Obojica su bili dobro poznati mnogim našim šumarima, koji su stekli svoje obrazovanje u ČSR ili inače podržavali veze sa čehoslovačkim šu marima. Obojica su bili cdani prijatelji Jugoslavije i jugoslavenskih šumara. Prof. Konšel rodio se god. 1875. u Moravskoj. Po završetku gimnazije i bogoslovije završio je šumarske studije na Visokoj šumarskoj školi u Beču. Već kao mladi šumarski inženjer usmjerio je svoj životni put u oblasti unapređenja čehoslovačkog šumarstva, na čemu je uspješno radio preko pet decenija. Svojih prvih desetak godina službe djelovao je kao taksator i glavni direktor Šumskog gospodarstva Olomoučke nadbiskupije. Ondje je stekao bogata iskustva pri izradi gospodarskih planova za velike šumske komplekse, koji su se sterali od nizinskih predjela, do visokih gorskih položaja u Beskidima. Neumornim studijem izgradio se u stručnjaka svjetskog glasa iz oblasti uzgajanja šuma. God. 1923. dolazi na Šumarski fakultet u Brno. gdje kao profesor uzgajanja šuma razvija opsežan naučni i nastavnički rad. Njegovim zalaganjem odanle su izašle generacije dobro spremnih šumarskih inženjera. Prof. Konšel je osnivač naučno-istraživačkcg rada na polju uzgajanja šuma u CSR. Tome radu dao je smjer i okvir za duži period vremena. Svojim djelom »Uzgajanje šuma u biološkom smislu« iz 1931. godine (543 str.) svrstava se on među prve stručnjake, koji obrađuju taj predmet na kompleksnim biološkim osnovama. Veliku brigu posvećuje on i ekološkim osnovama uzgajanja šuma. Poznate su njegove studije o šumskom staništu. U svom naučnom radu prof. Konšel ulazi duboko u probleme moderne tehnike uzgajanja šuma. Već oko god. 1930. naglašava važnost fitocenoloških istraživanja kao osnova za unapređenje uzgajanja šuma. Pridaje veliku pažnju problemima prorjeda i njihovoj važnosti u uzgajanju šuma. Poznata je Konšelova metoda prorjeđivanja. Pred kojih 30 godina zalagao se za svoj posebni oblik srednje šume. U literaturi poznata je Konšelova metoda oplodne, kao i Konšelova metoda preborne sječe. Prof. Konšel mnogo je doprinio unapređenju šumskih objekata Šumarskog fakulteta u Brnu. U Šumariji Hady stvorio je niz školskih primjera dobro njegovanih, kao i dobro obnovljenih sastojina, koje su posjetili mnogi stručnjaci iz čitave Evrope. Prof. Konšel je svojim neumornim radom znatno zadužio svoju užu struku — uzgajanjem šuma ne samo u CSR nego i daleko izvan njenih granica. Dr. A. Nemec umro je u dobi od 64 god. Bio je naučni suradnik Instituta za šumarska istraživanja Cehoslovacke Akademije poljoprivrednih nauka u Pragu, Bio je po |