DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Sadržaj humusa u površinskim horizontima (tab. br. 8.) iznosi 2—6n n. Veće količine humusa sadrže tla u depresijama (poplavna, močvarna). Sadržaj biljkama lako pristupačnog kalija i fosfora vrlo je nizak u oba slučaja. Izvršena istraživanja fosfora i kalija u ovim tlima nedostatna su za donošenje zaključka da su sva šumska tla ovdje slabo snabdjevena kalijem, a napose fosforom. No. istraživanja poljoprivrednih tala područja istočne Slavonije pokazala su također niske količine ovih hranjiva. Na položajima koji su još niži od opisanih profila 1, 2, 3, 4, 5, u mikro-i mezodepresijama. opaža se zaglejavanje podzoliranog šumskog tla. Ovdje su zastupljene najčešće mješovite sastojine jasena i hrasta ili samog jasena. Površinski horizont ovih tala je tamno smeđe boje, glinasto-ilovast. a već na oko 40 cm opaža se uz sivkastu boju B-horizonta i plavkasta nijansa (BG). Na dubini oko 60—90 cm javlja se najčešće plava nijansa gleja, težeg mehaničkog sastava t. j . glinasto-ilovastog do ilovasto-glinastog i glnastog; veoma je slabo strukturno i slabo propusno. C-supstrat je slabije karbonatni zaglejeni les plavkaste boje sa mazotinama željeza. Utjecaj podzemne vode na ovakovim položajima je već znatan, jer se voda ovdje može pronaći i na oko 100 cm dubine. Glavni dio korjenja prorašćuje dubinu od 50—70 cm. Opisana tla čine mnogobrojne prelaze s obzirom na reljef, vodne prilike i t. d., koji se odražavaju u boji i ostalim svojstvima tla. Ovom prilikom nije ih se moglo detaljnije obraditi. MOČVARNA TLA Močvarna (hidrogena) tla zauzimaju najniže dijelove Bosutskog područja. Na njihov razvoj ovdje veoma utječe voda (podzemna, stagnirajuća) kao i matični supstrat — močvarni les. U najdubljim depresijama voda dugo zaostaje i uvjetuje bujan razvoj barske vegetacije. Obamrla organska tvar postepeno se nakuplja, jer su uslovi za njezino rastvaranje (nedovoljna aeracija, slaba mikrobiološka aktivnost i dr.) veoma nepovoljni. Sadržaj humusa može iznositi u tlima ovih depresija 10—15% i više. Ovakove depresije su u nekim šumskim predjelima odvodnjene i privedene poljoprivrednoj ili šumskoj kulturi. Tako je u bari Desičevo uzgojena kultura kanadske topole, koja je veoma dobro uspjela. No na mjestima gdje je utjecaj stagnirajuće i podzemne vode ipak velik, gdje je ona uglavnom stalno visoka, te se glej-horizont javlja već na oko 40 cm dubine, topole nisu uspjele (bara Kubra) ili su slabog vitaliteta. Tlo na položajima nešto višima od nstom spomenutih, na kojima se voda zadržavala samo veći dio godine, siromašnija su humusom od pređašnjih, jer su uslijed manjeg sadržaja vode u tlu uslovi za rastvaranje organskih tvari bili povoljniji. Na ovim tlima najčešće su mješovite sastojine hrasta i jasena, čiste sastojine hrasta ili manje sastojine čistog jasena. MORFOLOŠKA SVOJSTVA MOČVARNIH TALA Opisan je profil jednog mineralno močvarnog dosta humoznog tla na lesu iz šumskog predjela Zapadne Kusare (prof. 6). Sastojina hrasta lužnjaka u monokulturi dosta je slabog izgleda, stara oko 35—40 godina. Promjer srednjeg stabla je oko 20 cm. 326 |