DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 49 <-- 49 --> PDF |
METODA RADA Terenska istraživanja izvršena su djelomice početkom 1956. godine i u jeseni iste godine. Laboratorijske analize izvršila sam najvećim dijelom u Zavodu za agroekologiju Zagreb i Institutu za šumarska i lovna istraživanja NRH Zagreb. Izvršene su ove analize: 1. Reakcija tla potenciometričkom metodom uz mjernu Chinchydron i proredbenu kalomel elektrodu, 2. Stepen zasićenosti bazama (VVo) po Kappenu, 3. Sadržaj CaCOs u tlu kalcimetrom po Scheibleru, 4. Sadržaj humusa oksidacijom s kalijskim bikromatom (po Lichterfeld-u), te permanganatncm metodom po Isčereku u modifikaciji Kocmana, 5. Sadržaj fiziološki aktivno« KJO i PsOs po Egnerovoj laktatnoj metcdi, C. Mehanički sastav elutracijskom metodom po Kopecky-u, a surova glina (čestice < 0,002 mm) sa pripremom u NHiOH. PEDOGENETSKI FAKTORI Geološk i (matični) supstrat. Na pojavu tipova i podtipova tala u ovom području — kao i u najvećem dijelu istočne Slavonije, ima veliki utjecaj diluvijalni geološki supstrat — les. Les ili prapor je eolska taložina nastala za vrijeme diluvija djelovanjem vjetrova (fenovi) koji su duvali sa ledenih polja i nosili velike količine sitne prašine, te je taložili u nizine i po bregovima (15). Eolski nanos koji se istaložio na suhoj podlozi ima tipske osobine lesa t. j . sivkasto-žućkastu boju, tipičnu agregaciju, nestabilnu sitnomrvičastu strukturu, s vertikalnim lomljenjem i šupljinJcama. Takav les je rastresit i veoma propuštan za vodu. Sadrži 18—26% CaCOs (8). Ovdašnje lesne naslage nastavak su lesnih nanosa Srema, koje se u obliku uskcg ravnjaka kod Vinkovaca (širina mu je nekoliko stotina metara) protežu i proširuju prema zapadu u Đakovački praporni ravnjak. Južnije od Vinkovaca u pravcu prema Savi javlja se uglavnom matični supstrat srodan lesu t. zv. močvarni les, izuzev Malog i Velikog Brda kod Gradišta gdje nalazimo les. Lesni materijal, koji se ovdje taložio u depresijama — nekadašnjim barama — ili je bio pretaloživan riječnim tokovima, uvjetovao je tvorbu močvarnog lesa koji je nešto težeg mehaničkog sastava od tipskog lesa viših položaja, zbijeniji je, te žućkaste boje sa plavkastom nijansom. Na mjes´.´ ma gdje je lesni materijal bio stalno pod uplivom podzemne vode, opaža se zaglejavanje toga materijala. Još južnije, u pravcu Save i uz samu obalu, razvile su se aluvijalne naslage — aluvijalni geološki supstrat (8). Klima . Bosutsko nizinsko područje kao sastavni dio istočne Slavonije ima umjereno kort´^entalnu klimu. Ono je zapravo prelazno područje između sušnih krajeva na istoku i sjeveru, te vlažnijih krajeva prema zapadu. Da bismo dobili uvid u karakter klime kao pedogenetskog faktora ovog područja, obradili smo mjesečne i godišnje kišne faktore (5) na temelju poda 319 |