DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Rijetke monokulture ne samo da ne zadovoljavaju u pogledu kvalitetnog razvoja, već ni u pogledu količine drvne mase koja bi se mogla postići uz gušću sadnju, a pogotovu zaostaju za onom drvnom masom koja bi se dobila osnivanjem mješovitih sastojina vrsta sjene i svijetla. Naravski da ne zadovoljavaju pcmenute rijetke monokulture ni u pogledu čuvanja i popravka tla. One su više izložene i raznim oštećivanjima od stoke, divljači, zareznika i t. d. te se uopće sporije i lošije razvijaju, nego li mješovite sastojine. Upotreba slabih i loših uzgojnih sadnica, te slaba tehnika pošumljavanja. Naročito je važan uzgoj dobro razvijenih sadnica ne samo u svrhu pošumljavanja čistina i goleti, već s obzirom i na prostrane sječine u kojima često treba kompletirati praznine nastale uslijed štete prigodom eksploatacije ili su posljedica, nepotpunog prirodnog pomlađenja. Dobro uzgojene sadnice su pogotovu potrebne i u svrhu, da se u sastojinu unesu razne vrijedne vrste kao i one brzog rasta, kojih u njima nema, a stanišni uvjeti su povoljni za njihov uzgoj; to naročitim obzirom i na očetinjavanje naših šuma vrstama kao što su jela, smreka, bor, borovac, ariš, duglazija i t. d. U području pojedinih šumarija je potreba sadnica velika. Ali je i u području skoro svake šumarije potreban rasadnik. Iznimku čine pojedina područja sa prebornim gospodarenjem. Nabava sadnica od drugud često ne može zadovoljiti, pa je valjan uzgoj u vlastitom rasadniku korisniji. Za uspjeh sadnje odlučna je kvaliteta sadnica. Ta se očituje u dobr o razvijenom žilju i stabljici. Biljke slabo razvijene: slabog žilja i stabljike u našim prilikama rijetko gdje mogu dati povoljan uspjeh u pošumljavanju. Takove sadnice se obično sporo razvijaju, jer u tankom korijenju i tankoj stabljici raspolažu s malom količinom rezervne hrane, koja im je neophodno potrebna za povolajn razvoj nakon presadnje. Povoljnu količinu rezervne hrane mogu sadržavati samo dobro razvijene, jake sadnice. Takove sadnice se ne mogu uzgojiti u pregustom poniku, a ni na mršavom i slabo obrađenom tlu. Naročito je slab uspjeh u pošumljavanju sa slabim sadnicama ako u prvoj godini iza sadnje nastupi dugotrajna suša. No ne samo da je suša velik neprijatelj slabih sadnica, već je takovo i kišno ljeto. Uz mnogo vlage bujno se razvija korov, koji obično upropasti slabe sadnice, pogotovo na boljem tlu. Jake sadnice sa duljim korijenjem sižu dublje u zemlju do svježeg tla i ne samo da time lakše odole suši, već uslijed obilnije zalihe rezervne hrane brže razvijaju korijenje i prodiru još dublje u tlo. Kao takove one snažnim prirastom u vis, lakše odolijevaju jakom korovu za kišovitog proljeća, a i ljeta. Pošumljavanje sa slabim sadnicama često jedva ima kakovu vrijednost. Ako se i gusto obavi sadnja uslijed propadanja dijela sadnica pošumljavanje postaje rijetko. Popunjavanje tih sadnja malo se gdje može temeljito obaviti, pogotovu je to teško u našim često prostranim sječinama. Slabe sadnice uslijed raznih nepogoda obično zaostanu u razvoju, pa ih preteku i zasjene druge vrste lošije kvalitete. Iznimka bi bila samo sadnja na čistinama koje bi se duboko preorale prije sadnje. Okopavanje biljaka moglo bi doći u obzir samo na manjim površinama i za stanovite rijetke i naročito vrijedne vrste. Takovi radovi na velikim površinama bili bi preskupi. Dobro razvijene sadnice daju i u pomenutim lošim stanišnim prilikama (korov, suša, kišovito proljeće) povoljan i siguran uspjeh. Naravski da je za takav uspjeh važna još i valjana tehnika rada na obradi tla, koji uvjet se kod svake sadnje pretpostavlja: dovoljno duboke i široke jame, dobra obrada ze 311 |