DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 37 <-- 37 --> PDF |
UZROCI DEGREDACIJE SASTOJINA Ing. Ilija Lončar Pojam degradacije sastojina vrlo je širok. Ima naime mnogo komponenata organske i anorganske prirode o kojima ovisi kvaliteta sastojina u raznim ekološkim uvjetima. Svim tim vrlo raznolikim uvjetima nije moguće udovoljiti i postići takav stepen kvalitete sastojina, koji bi bio zadnja riječ uzgoja. To naročito zbog toga što je šuma obično zajednica dugog vijeka, koja se stalno razvija i mijenja svoj sastav pod utjecajem pomenutih raznih komponenata, ne samo cnih koje povoljno djeluju, već i negativnih (kao elementarne nepogode: vihor, mokar snijeg, grom, bolesti, zareznici i t. d.). Na mnoge od tih komponenata ne možemo utjecati, pa ćemo se upoznati samo s onim glavnim uzročnicima degradacije koji se mogu valjanim stručnim radom otkloniti ili bar znatno ublažiti. Poznavanje tih uzročnika je vrlo važno, jer ćemo samo tada moći tražiti i primijeniti sredstva proti degradacije te tako uzgojiti što vrednije sastojine. Najobičniji uzročnici degradacije sastojina, na koje možemo utjecati, su ovi: 1. Loše osnivanje sastojina: a) loša provedba oplodne sječe, b) osnivanje sastojina s vrstama kojima ne odgovaraju stanišni uvjeti i osnivanje monokultura, c) osnivanje sastojina s malim brojem biljaka na jedinici površine, d) pošuml javan je slabim, loše uzgojenim sadnicama i slaba tehnika rada, e) osnivanje niskih šuma, panjača. 2. Zakašnjela njega sastojina. ?. Loša njega sastojina. i. Šikare. 1. LOSE OSNIVANJE SASTOJINA a) Loša provedba oplodne sječe. S uzgojnog gledišta najpovoljnija je prirodna obnova sastojina. Njome se obično osigurava stvaranje nove sastojine s´ vrstama koje prirodno zauzimaju odnosne površine. Te vrste su redovno garancija, da će prirodni uvjeti odgovarati i novim sastojinama. Ali prigodom osnivanja sastojina oplodnom sječom važno je udovoljiti ne samo zahtjevu da se na svježem tlu dobrog boniteta zasiju domaće vrste kojima odgovaraju prirodni uvjeti, već je naročito potrebno s ekonomskog gledišta, da se osigura i učešće raznih drugih vrsta koje imaju znatnu gospodarsku vrijednost, te da se time stvori zajednica vrsta koja će što bolje odgovarati cilju gospodarenja. Taj cilj je prvenstveno proizvodnja što kvalitetnije i veće drvne mase. Oplodna sječa dolazi u obzir u nizinskom području hrasta lužnjaka sa jasenom, brestcm, grabom, klenom, lipom i na višim položajima u sastojinama kitnjaka, bukve sa grabom, kestenom, lipom i t. d. Oplodnom sječom jakog intenziteta u oba pomenuta područja, a na staništima dobrog boniteta, obično se pojavi jak korov, koji često priječi uspješno prirodno zasijavanje. Zato na bogatom i svježem tlu treba ozbiljno računati sa pojavom korova i nikako mu ne dati priliku za jači razvoj prije zasijavanja vrednijih vrsta drveća. To je moguće same tako, da se spriječi jači utjecaj sunčanog svijetla na tlo, postepenim i umjerenim otvaranjem sklopa prigodom provedbe oplodne sječe. No ne samo da korov ugrožava povoljno zasijavanje i razvoj glavnih domaćih vrsta: lužnjaka, 307 |