DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARS Kl LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 84 SEPTEMBAR — OKTOBAR GODINA 196§ PRILOG POZNAVANJU NEKIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA CRNE JOHOVINE (ALNUS GLUTINOSA GAERTN.) Prof. đr. Ivo Horvat 1. UVOD Crna johovina važna je sirovina u drvarskoj industriji i obrtu. Upotrebljava se u proizvodnji furnira, furnirskih i stolarskih ploča, olovaka, celuloze, u umjetnom stolarstvu, za izradu modela, kutija za cigare i instrumente, kalupa, mosurića, vranjeva, drvenih cipela, igračaka i dr. Zbog velike trajnosti u trajno vlažnom stanju crna johovina upotrebljava se u vodogradnjama i gradnji mlinova, a zbog relativne homogenosti svoje građe rabi se u rezbarstvu. Crna johovina u proizvodnji olovaka može zamijeniti drvo borovice mirisne i libocedra. Po građi, boji i svojstvima slična je okumeovini (Auconmea kleineana Piere), crna johovina nepravilne teksture može se upotrebiti kao zamjena za mahagonijevinu. O tehnološkim karakteristikama johovine iz naših šuma nema podataka, pa bi bilo potrebno pristupiti sistematskom istraživanju tih njezinih svojstava. Ova istraživanja treba da obuhvate sve vrste domaćih joha, (crnu, bijelu i zelenu). Sa drvarsko-industrijskog gledišta važne su naročito crna i bijela johovina. Istraživanja trebala bi da obuhvate anatomsku građu, kemijski sastav, fizičke i mehaničke karakteristike pojedinih vrsta johovine. Šumarija Lipovljani shvativši ekonomski značaj joha zatražila je od Zavoda za tehnologiju drva Poljoprivredno-šumarskog fakulteta da izvrši istraživanja fizičkih i mehaničkih karakteristika drva crne johe sa područja svojih šuma, pa je osigurala materijal i sredstva za ta istraživanja. Zavod za tehnologiju drveta Polj.-šumarskog fakulteta izabrao je na području šumarije Lipovljani jednu pokusnu plohu i na toj plohi 10 probnih stabala crne johe. Ovaj izvještaj je prethodni izvještaj o istraživanju tehnoloških karakteristika crne johovine. Ovaj rad-predstavlja jedan prilog poznavanju tehnoloških osebina johovine kod nas. Na ovom mjestu zahvaljujem se šumariji Lipovljani koja je osigurala materijal za istraživanje i sredstva za ta istraživanja. Ujedno se zahvaljujem ing. Stanku Bađunu i ing. Marijanu Brežnjaku, asistentima Zavoda za tehnologiju drva, koji su mi pomogli u radu na terenu i u laboratoriju. 273 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 4 <-- 4 --> PDF |
2. MATERIJAL ZA ISTRAŽIVANJE Istraženi materijal potječe iz gospodarske jedinice Posavske šume fakultetske šumarije u Lipovljanima (vidi slika 1). Sastojine ove gospodarske jedinice predstavljaju tipične nizinske slavonske šume u poplavnom području rijeke Save. Podignute su prirodnim putem. Nadmorska visina iznosi u prosjeku 96 m. Površina je cea 5.500 ha. Prema prosječnoj godišnjoj količini oborina (875 mm) i srednjoj godišnjoj temperaturi (11.3° C) ovo područje pripada kontinentalnoj klimi, a prema Langovom kišnom faktoru (77) humidnoj klimi. Slika 1 — Pregledna karta šumarije Lipovljani The mape of forest đistrict Lipovljani Pokusna ploha izabrana je u šum. predjelu Opeke odjel 107. Na toj pokusnoj plohi izabrano je 10 probnih stabala crne johe. Tlo ove pokusne plohe je |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 5 <-- 5 --> PDF |
pcdzol. Te su grede, koje se nalaze izvan područja periodičnih poplava. Reakcija tla je kisela u cijelom profilu. Ovo tlo imade manji sadržaj humusa u Ai horizontu, nego odgovarajući slojevi minero-organogenih močvarnih tala gdje poplavna voda dugo ne stagnira (II tip) odnosno gdje ona dugo stagnira (III tip). Sastojine gospodarske jedinice »Posavske šume« sastavljaju fitocenozu, koju je I. Horvat1 opisao pod nazivom Querceto-genistetum elate. Sastcjine pokusne plohe pripadaju vlažnom, a mjestimično i suhom hrastovom tipu. To su mješovite sastojine hrasta, jasena i brijesta, nastale oplodnom sječom, s po kojom topolom i johom. Smjesa je grupimična. U gornjoj etaži hrast, jasen i po koji brijest i topola odnosno joha. U donjoj etaži u vlažnom tipu hrast, brijest i po koji grab, a u suhom tipu dosta graba. Uzrast i kvalitet vrlo dobar. Sklop potpun, mjestimično prekinut zbog sušenja brijesta. Prosječna starost sastojine 106 godina, srednja visina 33.9 m. Brvna masa 384.29 m3/ha. Od toga otpada na hrast 64.8%, jasen. 19.4%, brijest 12.6%, grab 2.5%, topolu i johu 0.7%. Nakon obaranja od svakog probnog stabla izrađen je od prsne visine, t. j . od 1.30 m od tla, 1 probni trupčić dužine 1.0 m. Ukupno je izrađeno 10 probnih trupčića. Podaci o probnim stablima odnosno o probnim trupčićima sadržani su u tabeli 1. Tabela broj 1 Cna joha — Common Alder ,Q CD -M.C S ´g co M .2L Stil .2 =« CJ <-< «H W> * P Uli III 1! ilfj ifi III! is cm m m m m god. 1 34 23,0 6,0 17,0 4,0 80 2 32 25,0 7,0 18,0 3,0 87 3 32 25,0 7,0 18,0 2,0 84 4 32 23,5 8,0 15,5 3,0 78 5 32 23,5 10,0 13,5 2,5 92 6 31 24,0 10,0 14,0 3,0 72 7 32 24,5 7,0 17,5 2,5 78 8 30 24,5 8,0 16,5 2,5 79 9 31 21.5 8,0 13,5 3,0 85 10 32 22,5 10,0 12,5 3,5 91 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 6 <-- 6 --> PDF |
3. METODA RADA Izbor probnih stabala, izrada probnih trupčića, izrada proba, metoda ispitivanja pojedinih svojstava crne joho vine opisana je na drugom mjestu2. Ispitivanja fizičkih i mehaničkih karakteristika crne johovine obuhvatila su širinu goda, volumnu težinu, utezanje, čvrstoću na savijanje, čvrstoću na udarac, čvrstoću na tlak, modul elastičnosti, tvrdoću i vlagu proba u prosušenom stanju odnosno za vrijeme ispitivanja. Ukupno je istraženo 1022 probe crne johovine. U tabeli broj 2 sadržani su podaci o broju ispitanih proba. Tabela broj 2 Svojstvo — PropertyBroj proba Number of specimens 1. Širina goda — Annual-ring width 143 2. Volumna težina u prosušenom i standardno suhom stanju — Specific gravity in air-dry and oven-dry state 182 3. Nominalna-volumna težina — Nominal specific gravity 143 4. Radijalno, tangencijalno i volumno utezanje — Radial, tangential and volume shrinkage 143 5. Čvrstoća na savijanje — Static bending strength 43 6. Čvrstoća na udarac — Impact bending strength 42 7. Čvrstoća na tlak — Compressive strength 39 8. Modul elastičnosti — Modulus of elasticity 43 9. Tvrdoća — Hardness a) po Janki — Jankab) po Brinellu — Brinell10. Vlaga proba — Moisture content of specimens 26 143 175 Ukupn o — Total : 1.022 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Rezultati istraživanja o širini goda, volumnoj težini u prosušenom i standardno suhom stanju, nominalnoj volumnoj težini, radijalnom, tangencijalnom i volumnom utezanju, čvrstoći na savijanje, čvrstoći na udarac, čvrstoći na tlak, modulu elastičnosti, tvrdoći po Jank i i tvrdoći po Brinell-u i vlazi drveta u prosušenom stanju odnosno za vrijeme ispitivanja iznijeti su za crnu johovinu u tabeli 3. U tabeli iznijeti su donja i gornja granica, srednja vrijednost, srednja griješka, griješka srednje vrijednosti i broj proba. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Tabela broj 3 Crna johovina iz Lipovljana — Common alder-woođ — Lipovljani ^ c mO Svojstvo — Propertv a Granice—Range axs Sj C > e 35 >w > 0) L T3 li L ti. o a ´00 D 0) L w<; CB ^ r-> CD St ) T3 C ffitn rt ° 1. Širina goda u mm Annual-ring width 143 1,08 9,25 2,75 1,668 0,139 2. Volumna težina u g/cm3 Specific gravitv a) u prosušenom stanju in air-dry state 182 0,472 0,619 0,539 0,028 0,002 b) u standardno suhomin oven-dry state stanju 182 0,443 0,562 0,509 0,029 0,002 c) nominalna — nominal 143 0,394 0,499 0,444 0,024 0,002 3. Utezanje u °/o — Shrinkage a) radijalno —radial b) tagencijalno — tagential c) volumno — volume 143 143 143 1,67 5,25 9,47 6,78 10,23 16,01 3,79 8,18 12,04 0,803 0,946 1,466 0,067 0,079 0,123 4. Čvrstoća na savijanje u kg/cm2 Static bending strengtb 43 320 498 411 47,96 7,31 5. Čvrstoća na udarac u mkg/cm2 Impact bending strength 42 0,441 0,866 0,605 0,127 0,020 6. Čvrstoća na tlak u kg/cm2 Compressive strength 39 346 573 497 50,6 8,21 7. Modul elastičnosti u kg/cm2 Mcdulus of elasticitv 43 72843 126262 95465 12947 1974 8. Tvrdoća — Hardness a) po Janki u kg/cm2 — Janka b) po Brinellu u kg/mm2 — Brinell 26 143 354 2,28 454 5,68 442 4,02 39,8 0,855 7,8 0,071 9. Vlaga proba u l0/o Moisture content of specimens 175 10,0 14,4 11,6´9 0,028 0,002 41. Godovi Prosječna širina godova ispitane crne johovine kreće se u granicama od 1,08 do 9,25 mm, a srednja vrijednost iznosi 2,75 + 0,14 mm. Broj godova na 1 cm ispitane crne johovin kreće se u granicama od 9,2 do 1,1, a srednja vrijednost iznosi 3,6. Raspored širine godova crne johovine iz Lipovljana prikazan je na slici broj 2. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 8 <-- 8 --> PDF |
m tfjsmo ooaa jo/>a crna \ vr 00 JOJ W0 SUH ga> fM Slika 2 — Raspored širine goda crne johovine Annual-ring width of Common ,Alder-wood 42. Volumna težina Ispitane su standardno suha, prosušena i nominalna volumna težina crne johovine iz Lipovljana. Volumna težina standardno suhe crne johovine kreće se u granicama od 0,443 do 0,562 g/cm3, a srednja vrijednost iznosi 0,509 ± 0,002 g/cm3. Volumna težina u prosušenom stanju crne johovine kreće se u granicama od 0,472 do 0,619 g/cm3, a srednja vrijednost iznosi 0,539 + 0,002 g/cm3. Postotak sadržaja vode u prosušenom stanju ispitane crne johovine kretao se je u granicama od 10,0 do 14,4%, a srednja vrijednost iznosila je 11,9%. Srednja vrijednost volumne težine ispitane crne johovine u prosušenom stanju svedena je na osnovu korekctone jednadžbe2 na postotak sadržaja vode od 12%, kod tog sadržaja vode srednja vrijednost volumne težine iznosi 0,539 g/cm3. Nominalna volumna težina ispitane crne johovine kreće se u granicama od 0,394 do 0,499 g/cm3, a srednja vrijednost iznosi 0,444 ± 0,002 g/cm3. Rasporedi standardno suhe, prosušene i nominalne volumne težine ispitane crne johovine prikazani su na slici broj 3. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 9 <-- 9 --> PDF |
39 % Volumno fež/ao - joho crna 27 \ 1 - *»-. i \ 1 — % i / ! \ r s w \ i \ i \ / K / \ i i 1 1 > i 1 1 fj i 1 /2 i f\ / i i 1 / i * 1 1 1 \ \ l 1 1 9 ! 1 1 V 1 t 6 i / Y I% V 3 / \ i i \ \ i . i _ 03so oteo o*eo ono a*6o o*ao axo asa os*o asso osao asoo oezo _ o/cm´ Slika 3 — Raspored volumne težine crne johovine Specific gravity of Common Alđer-woođ 43. Utezanje Istraženo je radijalno, tangencijalno i volumno utezanje crne johovine iz Lipovljana od stanja sirovosti do stanja standardne suhoće. Radijalno utezanje ispitane crne johovine kreće se u granicama od 1,67 do 6,78%, a srednja vrijednost iznosi 3,79 ± 0,07%. Tangencijalno utezanje ispitane crne johovine kreće se u granicama od 5,25 do 10,23%, a srednja vrijednost iznosi 8,18 + 0,08%. Volumno utezanje crne johovine iz Lipovljana kreće se u granicama od 9,47 do 16,01%, a srednja vrijednost iznosi 12,64 ± 0,12%. Rasporedi radijalnog, tangencijalnog i volumnog utezanja ispitane crne johovine prikazani su na slici broj 4. Koeficijenti utezanja za ispitanu crnu johovinu iznose: radijalni 0,147 tangencijalni . . . 0,307 volumni 0,453 Odnos između tangencijalnog i radijalnog utezanja za ispitanu crnu johovinu iznosi u prosjeku ajav = 2,16. 279 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Za ispitanu crnu johovinu utvrđen je odnos između volumnog utezanja i nominalne težine sa av = 28,5 tn Približna točka zasićenosti žice crne johovine iz Lipovljana (u cm3vode/100 g drveta) kreće se u granicama od 18,9 do 33,2%, a srednja vrijednost iznosi 28,5%. i *´ 1 -joha crna j i ! Otezanje li 1 IT <*/ 36 III! < f 1 1 *5 *0 SS olo 30 | i I ! 1 I 10 i j i I fO s im ioo sco *oo j.oo 600 700 $oo $00 fooo 400 qoo tyo uoo /soo /m%/roo SI. 4 — Raspored utezanja crne johovine Shrinkage of Common Alder-ivood 44. Čvrstoća i tvrdoća Crna johovina iz Lipovljana ispitana je na čvrstoću na savijanje, čvrstoću na udarac i čvrstoću na tlak. Uporedo sa ispitivanjem čvrstoće na savijanje ispitan je i modul elastičnosti. Tvrdoća crne johovine ispitana je po metodi Janke i Brinella. Čvrstoća na savijanje ispitane crne johovine kreće se u granicama od 320 do 498 kg/cm2, a srednja vrijednost iznosi 411 ± 7 kg/cm2. Raspored čvrstoće na savijanje crne johovine iz Lipovljana prikazan je na slici broj 5. 280 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 11 <-- 11 --> PDF |
36 C/rjfoca no uafaroc -ja´io cr/>o 34 H °/o to si 30 15 20 Ctrjfoc&no<5 S 300 3S0 JOr/jon/e jof>a crno 400 4S0*Sfon SOO Slika 3 — Raspored čvrstoće na savijanje crne johovine Static bending strength of Common Alđer-woođ 31 26 24 12 20 ´0 ´4 te to A A 1 i , 8 6 ! 4 | i 0300 0400 0300 OSOO 0700 OđOO O´SOO Slika 6 — Raspored čvrstoće na udarac crne johovine Impact bending strength of Common Alđer-wood Čvrstoća na udarac ispitane crne johovine kreće se u granicama od 0,411 do 0,855 mkg/cm2, a srednja vrijednost iznosi 0,605 ± 0,020 mkg/cm2. Raspored čvrstoće na udarac crne johovine iz Lipovljana prikazan je na slici broj 6. 281 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Čvrstoća na tlak ispitane crne johovine kreće se u granicama od 346 do 573 kg/cm2, a srednja vrijednost iznosi 497 ± 8 kg/cm2. Raspored čvrstoće na tlak crne johovine iz Lipovljana prikazan je na slici broj 7. so % Modo/ e/ojtićhojfi Joho crna 46 42 i 56 32 Ci/rj/ 9co no fi´at JC hocrno \l 28 ts 24 *a 20 x> te ej \ /? Jj 6 \ \\ i1 4 70000,^ „ SOOOO M./^, tfOOOO .,„_,M0X9 >M 11t *a´ 51. 7 — Raspored čvrstoće na tlak crne Slika 8 — Raspored modula elastičnosti johovine crne johovine Compressive strength of Common Alder-Mođulus ot elasticity of Common woođ Alder-wood Modul elastičnosti ispitane crne topolovine kreće se u granicama od 72843 do 126262 kg/cm2,´ a srednja vrijednost iznosi 95465 ± 1974 kg/cm2. Raspored modula elastičnosti crne johovine iz Lipovljana prikazan je na slici broj 8. Tvrdoća ispitane crne johovine po metodi Jank e kreće se u granicama od 354 do 545 kg/cm2, a srednja vrijednost iznosi 442 ± 8 kg/cm2. Raspored tvrdoće crne johovine iz Lipovljana po metodi Jank e prikazan je na slici broj 9. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Tvrdoća ispitane crne johovine po metodi Brinell a kreće se u granicama od 2,28 do 5,67 kg/mm2, a srednja vrijednost iznosi 4,02 ± 0,07 kg/mm2. Raspored tvrdoće crne johovine iz Lipovljana po metodi Brinell a prikazan je na slici broj 10. Trrc/oco fSrmell) -joho crno t1 \ fh .7Praoco fJooto) -jono crno ja \ 3f \ s* .V \ V & i sa — / \ i ff 0 J1 ´ s a*r t» 300 3.X> 400 4-fO 400 SJO 600 SHO tg/cm" ^JSO kgfmM Slika 10 — Raspored tvrdoće (Brinell) Slika 9 Raspored tvrdoće (Janka) crne crne johovine johovine Harđness (Brinell) of Common Harđness (Janka) of Comraon Alđer-wood Alder-wood 5. DISKUSIJA Ovdje ćemo uporediti rezultate istraživanja fizičkih i mehaničkih karakteristika crne johovine iz Lipovljana sa rezultatima istraživanja crne johovine iz Austrije (Janka3, V o r r e i t e r3), Njemačke (Raunecker5, Kollmann6), Italije (Giordano) 7 i Poljske (Krzysik 8). Nadalje ćemo izvršiti upoređenje fizičkih i mehaničkih karakteristika drveta pojedinih vrsta johe. Podaci za bijelu i zelenu johovinu uzeti su iz rasprave Janke 3 , a za crvenu johovinu (Alnus rubra) uzeti su iz rasprave M a r k w a r d t L. 3 — W i 1 s o n R. T. C.9 Isto tako izvršiti ćemo upoređenje fizičkih i mehaničkih karakteristika crne johovine te crne i bijele topolovine iz Lipovljana. 283 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 14 <-- 14 --> PDF |
51. Volumna težina U tabeli broj 4 prikazane su volumne težine crne johovine prema podacima raznih istraživača: Tabela broj 4 Crna johovina — Common alđer-woođ CoCrna johovina mmon alder-wood Podaci premaData by Volumna težina kod Specific gravitv (m0"/o vlage . c. 0%>) g/cm3 Janka (1915)3 Raunecker (1940)5 Kollmann (1952)6 Giordano (1950)7 Krzysik (1958)8 0,460,380,420,38 . . . . . . 0,51. . 0,51. . 0,530,52 . . 0,49 . . . . . . . . . . . . 0,59 0,68 0,64 0,60 Horvat 0,44 . . . 0,51 . . . 0,56 Na osnovu ovih podataka može se zaključiti da je volumna težina crne johovine u standardno suhom stanju sa različitih staništa približno jednaka. Prosječna volumna težina crne johovine u standardno suhom stanju sa staništa u Austriji, Bavarskoj i Jugoslaviji (Lipovljani) je posve jednaka i iznosi 0,51 g/cm3. Prosječna volumna težina crne johovine sa staništa u Poljskoj je nešto manja (0,49 g/cm3), a sa staništa u Italiji i Njemačkoj je nešto veća nego sa staništa u Jugoslaviji (Lipovljani). U tabeli broj 5 prikazane su volumne težine pojedinih vrsta joha. Tabela broj 5 Vrsta drveta Volumna težina kod 0%> vlage Tree species Specific gravitv (m. c. 0%) g/cm3 Alnus glutinosa 0,44 . . . 0,51 . . . 0,56 Alnus incana 0,48 . . . 0,49 . . . 0,51 Alnus viridis 0,63 Alnus rubra 0,43 Crna johovina teža je od bijele johovine i crvene johovine, a lakša je od zelene johovine. U tabeli broj 6 prikazane su volumne težine crne johovine, bijele i crne topolovine, za područja šumarije Lipovljani u standardno suhom stanju. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Tabela broj 6 Vrsta drveta Volumna težina kod OVo vlage Tree species Specific gravitv ´(m. c. 0%>) g/cm3 Alnus glutinosa 0,44 . . . 0,51 . . . 0,56 Populus alba 0,29 . . . 0,41 . . . 0,54 Populus nigra 0,33 . . . 0,41 . . . 0,50 Crna johovina je teža od bijele i crne topolovine iz Lipovljana. 52. Utezanje U tabeli broj 7 prikazano je radijalno, tangencijalno i volumno utezanje crne johovine prema podacima raznih istraživača. Tabela broj 7 Crna johovina — Common alder-wood Podaci prema Utezanje — Shrinkage Data by rad. tang. vol. Raunecker5 4.2 9.8 14.1 Kollmann" 4.4 7.3 12.6 Giordano7 4.2 7.1 11.4 Vorreiter4 4.3 9.3 13.6 Krzvsik" 4.4 7.3 12.6 Horvat 3.8 8.2 12.6 Prema podacima u ovoj tabeli nema znatnijih razlika u radijalnom, tangencijalnom i volumnom utezanju crne johovine iz različitih zemalja. U tabeli broj 8 prikazani su podaci o radijalnom, tangencijalnom i volumnom utezanju pojedinih vrsta johovine. Tabela broj 8 Vrst drveta Utezanje — Shrinkage Tree species rad. tang. vol. ^Vo Alnus glutinosa 3.8 8.2 12.6 Alnus rubra 4.4 7.3 12.0 U tabeli broj 9 prikazani su podaci o koeficijentu površinskog utezanja pojedinih vrsta johovine. Tabela broj 9 Vrst drveta Koeficijenat površinskog utezanja Tree species Coefficient of surface shrinkage lo/o Alnus glutinosa 0.35 Alnus incana 0.38 Alnus viridis 0.35 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Prema podacima u ovim tabelama između radijalnog, tangencijalnog i volumnog utezanja crne i crvene johovine nema znatnijih razlika. Prema podacima o veličini koeficijenta površinskog utezanja slabo se uteže crna i bijela johovina, a vrlo slabo zelena johovina. Utezanje crne johovine, bijele i crne topolovine iz Lipovljana prikazano je u tabeli broj 10. Tabela broj 10. Vrst drveta Utezanje — Shrinkage Tree species rad. tang. vol. Alnus glutinosa 3.8 8.2 12.6 Populus alba 4.4 8.5 13.7 Populus nigra 4.7 8.8 14.4 Radijalno, tangencijalno i volumno utezanje crne johovine iz Lipovljana nešto je manja nego kod bijele i crne topolovine iz Lipovljana. 53. Tvrdoća i čvrstoća U tabeli broj 11 prikazani su rezultati istraživanja nekih mehaničkih svojstava crne johovine iz raznih područja. Tabela broj 11. Crna johovina — Common alder-wood Svojstvo — Property Podaci prema — Data by ´u OJ a 01 a c o X X a ´3 a a > 3 U s S-t o nj o o o O « > 1. Čvrstoća na savijanje kg/cm2 Static bending strength 785 970 850 700 850 411 2. Čvrstoća na udarac mkg/cm2 Impact bending strength 0.53 0,54 0,50 — 0,50 0,60 3. Čvrstoća na tlak kg/cm2 Compressive strength 437 540 470 385 400 497 4. Modul elastičnosti Modulus of elasticitv 101000 117000 77000 — 77000 95000 5. Tvrdoća — Hardness a) Janka — kg/cm2 by Janka — 440 440 — 440 442 b) Brinell — kg/mm2 by Brinell 3,3 3,8 3,8 — 3,8 4,0 Čvrstoća na savijanje crne johovine iz Lipovljana manja je nego kod crne johovine iz Bavarske, Austrije, Njemačke i Poljske. Čvrstoća na udarac crne johovine iz Lipovljana veća je nego kod crne johovine iz ostalih zemalja. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Čvrstoća na tlak crne johovine iz Lipovljana veća je nego kod crne johovine iz Bavarske, Njemačke, Italije i Poljske, a manja nego kod crne johovine iz Austrije. Modul elastičnosti crne johovine iz Lipovljana veći je nego kod crne johovine prema podacima Kollmann-a i Krzysik-a, a manji nego kod crne johovine prema podacima Raunecker-a i Vorreiter-a. Tvrdoća crne johovine iz Lipovljana jednaka je tvrdoći crne johovine iz ostalih zemalja. Veća razlika postoji jedino između tvrdoće po Brinell-u crne johovine iz Bavarske (R a u n e c k e r) i Lipovljana. U tabeli broj 12 prikazani su podaci o istraživanju nekih mehaničkih svojstava pojedinih vrsta johovine. Tabela broj 12. Mehanička svojstva — Mechanical properties Čvrstoća ns Strength Tvrdoća - Hardness Vrsta drveta 3o.S > 2 9 udarac Impact bending o p, L o Modul el Modulus of elasti kg/cm2 kgm/cm2 kg/cm2 kg/cm2 a a ´u i-4 ta kg/cm2 kg/mm2 Alnus glutinosa 411 0,60 497 95000 442 4,0 Alnus incana 427 384 Alnus viridis 398 582 Alnus rubra 940 0,45 460 115000 650 Čvrstoća na tlak crne i crvene johovine približno je jednaka i ujedno veća nego kod bijele i zelene johovine. Tvrdoća crne johovine je manja nego kod zelene i crvene johovine, a veća nego kod bijele johovine. U tabeli broj 13 prikazani su rezultati istraživanja crne johovine te bijele i crne topolovine iz Lipovljana. Tabela broj 13. Crna johovina Bijela johovina Crna topolovina Svojstvo — Property Common Silver Black alder-wood poplar-wood poplar-wood Čvrstoća na savijanje kg/cm2 Static bending strength 411 324 317 Čvrstoća na udarac mkg/cm2 Impact bending strength 0,60 0,49 0,45 Čvrstoća na tlak kg/cm2 Compressive strength 497 422 Modul elastičnosti kg/cm2 Modulus of elasticitv 95000 88000 82000 Tvrdoća — Hardness a) Janka — kg/cm2 442 280 312 b) Brinell — kg/mm2 4,0 3,3 2.7 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Čvrstoća na savijanje, čvrstoća na udarac, čvrstoća na tlak, modul elastičnosti i tvrdoća crne johovine veći su nego kod bijele i crne topolovine. Koeficijenat kvaliteta crne johovine iz Lipovljana prikazan je u tabeli broj 14. Tabela broj 14. Crna johovina — Common alđer-wood Koeficijenat kvaliteta Quality coefficient 1. Čvrstoća na tlak (ot/lOO tp) — Compressive strength 9,2 2. Čvrstoća na savijanje (a.s/lOOt2,,) — Static bending strength 7.6 3. Čvrstoća na udarac (a/tp) — Impact bending strength 2,1 4. Tvrdoća — Janka (Tj/100 tp) — Hardness by Janka 8,2 Prema klasifikaciji Monnin-a crna johovina na osnovu koeficijenta kvalitete (statičke kote) mogla bi se klasificirati kao drvo visoke kvalitete. ZAKLJUČAK Na osnovu rezultata istraživanja crne johovine iz Lipovljana mogu se povući slijedeći zaključci: 1. Volumna težina crne johovine iz Lipovljana (0.539 g/cm3, 0.509 g/cm3, 0.444 g/cm3) je malena. Volumna težina crne johovine (0.51 g/cm3) veća je nego kod bijele i crne topolovine (0.41 g/cms). 2. Linearno i volumno utezanje crne johovine iz Lipovljana (3.8, 8.2, 12.6%) je srednje. Linearno i volumno utezanje crne johovine nešto je manje nego kod bijele topolovine (4.4, 8.5, 13.7%) i crne topolovine (4.7. 8.8, 14.4%) iz Lipovljana. 3. Crna johovina iz Lipovljana je slabo čvrsta na savijanje (411 kg/cm2), srednje čvrsta na udarac (0.60 mkg/cm2) i na tlak (497 kg/cm2), srednje elastična (95.000 kg/cm2) i srednje tvrda (442 kg/cm2). Grna johovina iz Lipovljana je čvršća na savijanje, udarac i tlak, elastičnija i tvrđa od bijele topolovine (324 kg/cm2, 0.49 mkg/cm3, 422 kg/cm2, 88.000 kg/cm2, 280 kg/cm2) i crne topolovine (317 kg/cm2, 0.45 mkg/cm2, 409 kg/cm2, 82.000 kg/cm2, 312 kg/cm2) iz Lipovljana. 4. Općenito se može reći da je crna johovina laka, da se uteže srednje, da je srednje čvrsta na udarac i tlak, da je slaba na savijanje, da je srednje elastična i srednje tvrda. LITERATURA: 1. Horva t I., Biljno-sociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj, Glasnik za šumske pokuse, broj 6, Zagreb 1938: 2. Ugrenovi ć A., Tehnologija drveta, II. izdanje, Zagreb 1950; 3. Jank a G., Die Harte der Holzer, Wien 1915; 4. Vorreite r L., Holztechnologisches Handbuch, Wien 1949; |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 19 <-- 19 --> PDF |
5. Raunecke r H., Untersuchungen iiber die Holzbeschaffenheit von Schwarzerlen des oberbayrischen Moranengebiet, Holz als Roh- und Werkstoff, Vol. III (1940), Berlin; 6. Kollman n F., Technologie des Holzes und der Holzwerkstoffe, Berlin 1950; 7. Gior dano G., 8. Krzysi k F., Nauka o drewine. Warsawa 1957; 9. M a r k w a r d t L. J. i W i 1 s o n T. R. C, Strength and related poperties of woods grown in the United States, Tech. Buli. No 479, U. S. Dep. of Agriculture, Washington 1935. THE PHYSICAL AND MECHANICAL PROPERTIES OF COMMON ALDER-WOOD (ALNUS GLUTINOSA GAERTN.) SUMMARY Described are the results of investigation into the some physical and mechanical properties of Common Alder-wood. There were investigated 10 sample trees of Common Alder-wood (Alnus glutinosa Gaertn.) from the forest district Lipovljani. Then aim of this investigation »was to examine some physical and mechanical properties of Common Alder-wood from the forest district Lipovljani. From the sample trees were prepared 10 sample section (bolts). These section were taken at breast hight of the sample trees. The length of these section was 1.0 m. From these sample sections were made and examined 1022 specimens. Measured and investigated were the following phvsical and mechanical properties of Common Alder-wood: annual-ring width, specific gravity in air-dry state, nominal specific gravity; radial, tangential and volume shrinkage; static bending strength, impact bending strength, compressive strength, modulus of elasticity, hardness by Janka and Brinell method, and the moisture content of specimens. On the basis of these investigations it is possible to draw the following conclusions: 1. Specific gravity of Common Alder-wood from Lipovljani (0.539 g/cm3, 0.509 g/cm3, 0.444 g/cm3) is small. Specific gravirv of Common Alder-wood {0.51 g´cm3) is slighter greater than that of Silver and Black Poplar-wood (0.41 g/cm3) from Lipovljani. 2. Linear and volume shrinkage of Common Alder-wood from Lipovljani (3.8, 8.2, 12.6"/o) is moderate. Linear and volume shrinkage of Common Alder-wood is slighter smaller than that of Silver Poplar-wood (4.4, 8,5, 13.7"Vo) and Black Poplar- wood (4.7, 8.8, 14.4°/o) from Lipovljani. 3. Common Alder-wood from Lipovljani is low static bending strength (411 kg/cm*), moderate impact bending strength (0.60 mkg/cm2) and compression strength (497 kg/cm2), moderate elasticity (95.000 kg/cm2) and moderate hardness (442 kg/cm2). Common Alder-wood from Lipovljani is slightly stronger more elastic and harder than the Silver Poplar-wood (324 kg/cm2, 0.49 mkg/cm2, 422 kg/cm2, 88.000 kg/cm2, 280 kg/cm2) and Black Poplar-wood {317 kg´cm2, 0.45 mkg/cm2, 409 kg/cm2, 82.000 kg/cm2, 312 kg/cm2) from Lipovljani. 4. Generally, it can be said that the Common Alder-wood is of small densitv, moderate shrinkage, moderate impact bending and compression strength. moderate elasticity, low static bending strength and moderate hardness. |