DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 22     <-- 22 -->        PDF

O UTROŠKU VREMENA KOD RADOVA NA SMOLARENJU I
ODREĐIVANJU TROŠKOVA RADNE SNAGE


(Prethodni izvještaj)


Ing. Stevan Bojanin


UVOD


Da bi se moglo odrediti pravilno nagrađivanje radnika prema učinku i dobili
elementi za određivanje ekonomičnosti smolarenja, potrebno je — kao i u
ostalim granama u šumarstvu — normirati te radove. Kod tih se radova naša
operativa služi iskustvenim normama. Njihov je nedostatak u tome, što im je
teško utvrditi pouzdanost, a osim toga ukoliko su i ispravne, važe samo za usko
područje na kome su dobivene. Faktori koji utječu na učinak radova kod smolarenja
veoma su varijabilni, a već i manje njihove izmjene mogu znatno utjecati
na smanjenje, odnosno povećanje učinka. Iskustvene norme kod smolarskih
radova ne daju objašnjenje kako i koliko izmjena pojedinih faktora utječe na
učinak i zato su veoma nepouzdane. Zbog toga je potrebno odrediti tehničke
norme za pojedine operacije i zahvate analitičko-proračunskom metodom normiran
ja.


Učinak kod smolarskih radova ovisi o mnogim činiocima, koji se dadu svrstati
u tri grupe. U prvu se grupu mogu uvrstiti osobine stabala i sastojina za
smolarenje (međusobno udaljenost stabala, te broj i položaj bjeljenica na stablu);
u drugu osobine terena (inklinacija, podrast, stanje tla), a u treću grupu
utjecaj radne snage, alata, organizacije rada i metode smolarenja.


Kod određivanja ispravnih normi potrebno je pojedinačno obuhvatiti utjecaj
svih navedenih faktora.


Ovoj radnji je cilj da doprinese rješavanju pitanja izrade normi kod smolarskih
radova; da ukaže na djelovanje pojedinih faktora na učinak rada, te da
na osnovu utroška vremena razmotri pitanje zarade radnika.


I. KARATERISTIKE RADILIŠTA, RADNIKA. OPIS ALATA I NAČIN RADA
Snimanje radova na smolarenju vršeno je na području šumarije Đurđevac,
u gospodarskoj jedinici »Đurđevački Peski«. Tlo je ravno, bez kamena, sa srednje
jakim podrastom kupine. Starost sastojine 60 godina, obrast 0,8, stabla
visoka, prava. Struktura sastojine: Pinus silvesiris 0,1, Pinus nigra 0,9. Za smolarenje
je doznačeno prosječno 208 stabala po ha. Stabla su po sastojini dosta
jednolično rasprostranjena. Od doznačenih stabala je 78,5,0/o s jednom bjeljenicom,
19,8´% s dvije, 1,2% s tri i 0.5% stabala s četiri bjeljenice. Smolarenje se
Vrši na francuski način u četvrtoj godini smolarenja. Podrast u manjoj mjeri
smeta kretanju radnika po sastojini, jer se smolari već više godina, pa su staze
od stabla do stabla prilično očišćene od podrasta.


Radnik je star 32 godine, na smolarenju radi 10 godina, zdrav je, uvježban
u poslu i savjestan.


Širina bjeljenica iznosila je 10 cm, dubljina zareza 5—6 godova, a visina
zareza oko 0,7 cm. Tako je sezonska visina bjeljenice iznosila oko 35—36 cm.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Za izvršenje radova na smolarenju upotrebljeno je slijedeće oruđe: za orumenjavanje
je upotrebljen strug, a orumenjavanje je vršeno za jednogodišnju
bjeljenicu; postavljanje slivnika je vršeno pomoću dlijeta za postavljanje slivnika;
lončići su od pečene gline a isto tako i poklopčići. Zarezivanje je vršeno
francuskom sjekirom (abšo-om) i to za toplijeg vremena svakog trećeg, a za
hladnijeg svakog četvrtog dana. Kod sakupljanja smole radnik je željeznom
žlicom vadio smolu iz lončića u vjedro, a zatim je nosio i istresao u bure postavljeno
na prosjeci uz sastojinu. Stružac je željeznom žlicom za vađenje smole
skidan djelomično. Slivnici i čavli vađeni su kliještima, stavljeni u vjedroiznošeni na prosjeku. Lončići i poklopčići skupljani su u platnenu pregaču, izno


šeni na prosjeku i slagani na tlo.
Kako radovi nisu promatrani u prvoj godini smolarenja, to se nisu mogli
obuhvatiti radovi na doznaci stabala za smolarenje i otvaranje bjeljenica.


II. METODA RADA
Kod promatranja utroška vremena, proces rada na smolarenju podijeljen
je na tri faze, a ove dalje na radne operacije i zahvate. Prikaz ove podjele nalazi
se u slijedećoj shemi:


I. faza — pripremni radovi
1. orumenjavanje stabala
2. raznošenje lončića i poklopčića po sastojini
3. zabijanje čavala i postavljanje slivnika, lončića i poklopčića.
II. faza — glavni radovi
1. zarezivanje stabala
2. sakupljanje smole.
-3

StiMa 1


Slika 1. — Prilagođena normalna krivulja i poligon frekvencija utroška vremena za
zarezivanje stabala.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 24     <-- 24 -->        PDF

III. faza — završni radovi:
1. struganje strušca
2. sakupljanje i iznošenje lončića i poklopčiča
3. skidanje i iznošenje slivnika i čavala.
Kod snimanja utroška vremena, pojedine radne operacije podijeljene su na
slijedeće zahvate: osnovni zahvat, prijelaz od stabla do stabla i prekide u toku
rada. Kod svih radnih operacija, osim kod orumenjavanja i zarezivanja stabala,
mjereno je i vrijeme za iznošenje smole, odnosno donošenje ili iznošenje lončića,
poklopčića i slivnika.


hi


iO


-SS 2e


Slika 2. — Prilagođena normalna.krivulja i poligon frekvencija utroška vremena za
sakupljanje lončića i poklopčića.


Za snimanje utroška vremena upotrebljena je štoperica s točnošću od 0,1
sekunde. Mjerenje utroška vremena pojedinih zahvata na stablima s dvije ili
više bjeljenica vršeno je na dva načina: mjeren je ukupni potrošak vremena za
sve bjeljenice, zajedno s vremenom obilaženja oko stabla, odnosno zasebno je
mjeren utrošak vremena za svaku bjeljenicu. a zasebno vrijeme obilaženja oko
stabla od bjeljenice do bjeljenice.


Utrošeno vrijeme za sakupljanje smole iskazano je po jednom lončiću.
Smatramo da je ovo ispravnije nego iskazivanje utroška vremena po kilogramu
sakupljenje smole, jer kod pražnjenja lončića troši se gotovo jednako vremena
za pražnjenje punog ili djelomično napunjenog lončića.


Opaženo je, da je kod izvođenja svih zahvata na stablima s više bjeljenica
radnik obilazio oko stabla od bjeljenice do bjeljenice, izuzev kod raznošenja
i sakupljanja lončića i poklopčića. Ove zahvate izveo je radnik s jednog mjesta
ili je samo djelomično obišao stablo.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Iz podataka snimanja utroška vremena određene su aritmetičke sredine i
standardne devijacije za osnovne zahvate svih radnih operacija (Tab. 1, kolona
3 i 4). Kod obračuna su provjereni podaci o utrošku vremena za izvođenje
osnovnih zahvata na stablima s dvije ili više bjeljenica, a koji su dobiveni zajedničkim
mjerenjem osnovnih zahvata na obim, odnosno svim bjeljenicama +
vrijeme obilaženja oko stabla. Provjeravanje je izvršeno umnoškom vremena
za izvođenje zahvata na jednoj bjeljenici s brojem bjeljenica na stablu, uz dodatak,
vremena za obilažene oko stabla. Tako su dobiveni zadovoljavajući rezultati.


Utvrđeno je, da vrijeme obilaženja oko stabla kod orumenjavanja i zarezivanja
stabala iznosi 3,062 sekunde, a kod postavljanja lončića, čavala i slivnika,
sakupljanja smole, struganja strušca i skidanja čavala i slivnika 3,233
sekunde.


Vrijeme prelaženja od stabla do stabla snimano je posebno za udaljenost
između pojedinih stabala, koja je za izvjestan broj stabala i izmjerena. Kako je
razmak između pojedinih stabala različit, to je i vrijeme prelaženja različito i
proporcionalno međusobnoj udaljenosti stabala. Zbog toga smo riješili da utrošak
vremena za prelaženje od stabla do stabla (ti,) odredimo diobom ukupnog
vremena prelaženja (Th) s brojem stabala koja se smolare (N):


ti,


N


Da bi se odredila brzina kretanja radnika po sastojini, poslužili smo se prvo
formulom za određivanje prosječne međusobne udaljenosti stabala:


P
N


u = međusobna udaljenost stabala; P = površina sastojine u m2; N = broj
doznačenih stabala za smolarenje u sastojini.
Gornji izraz odgovara u slučaju kad su stabla u sastojini pravilno kvadrati
čno raspoređena.
Prema Bauersachs-u (1), u sastojinama s nepravilnim rasporedom


stabala, vrijednost »u« kreće se između 0.S 1/ ^ i 1,0 1/ ^ . Na osnovu opse


žnog istraživanja, za takve sastojine Bauersachs određuje vrijednost »u2« po


slijedećoj formuli:


P
u2 = 0,85 —. Odatle proizlazi da je:
N


u = 0,922 V N , što i ovdje treba uzeti u obzir.


Prevaljeni put (s) izračunava se umnoškom srednje međusobne udaljenosti
stabala (u) i broja stabala (N):
s = u N


295




ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Brzina kretanja radnika (c) izračunava se diobom prevaljenog puta s ukupnim
vremenom prelaženja:


s
c =


Th


Brzina (c) omogućuje nam da odredimo vrijeme prelaženja od stabla do stabla
u sastojinama iste prohodnosti. U njima brzina kretanja ostaje ista, a broj doznačenih
stabala za smolarenje po jedinici površine može se mijenjati.


Za prilike u navedenoj sastojini izračunate su slijedeće vrijednosti: th =


8,566 sekundi; u = 6,935 m; c = 0,80962 m/sek.


Snimanje utroška vremena pojedinih radnih operacija vršeno je uvijek približno
kroz 8 sati, a unošenje podataka o utrošku vremena za pojedine zahvate
u manual vršeno je sistemom kontiranja, t. j . upisivanjem u pojedine kolone.
Na taj način dobiven je uvid u strukturu radnog dana, a odatle smo ustanovili
i vrijeme predaha u toku rada. Podaci o strukturi radnog vremena za pojedine
radne operacije prikazani su u tabeli 2.


\


%


50


20


iO


-str -2Slina 3


Slika 3. — Prilagođena normalna krivulja i poligon frekvencija utroška vremena za
skidanje čavala i slivnika.


Vrijeme predaha izraženo je u obliku ´% u odnosu na zbroj utrošenog vremena:
1. neposredno utrošenog rada, 2. prelaženja od stabla do stabla i obilaženja,
3. iznošenja smole, te iznošenja, odnosno unošenje lončića, slivnika i dr.
Ukupni iznos vremena pod 3. prethodno je ravnomjerno raspodijeljen na pojedine
bjeljenice.


Ukupni potrošak vremena za izvođenje radne operacije na stablima s jednom
bjeljenicom, na pr. orumenjavanje stabala, izračunava se na slijedeći način:


296




ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 27     <-- 27 -->        PDF

t — t0 + ti, + tp


t = ukupno vrijeme radne operacije, po bjeljenici; t0 = zahvat orumenjavanja
stabala; th = vrijeme prelaženja od stabla do stabla; tp = vrijeme predaha.


Ako su na stablu dvije bjeljenice, ukupni potrošak vremena za jednu bjeljenicu
izračunava se ovako:


2 t0 + th + tob + tp


t =


2


t0b = vrijeme obilaženja od bjeljenice do bjeljenice na istom stablu.
Kad se na stablu nalaze tri ili više bjeljenica, ukupni potrošak vremena po
radnoj operaciji za jednu bjeljenicu izračunava se po istom principu.


Utrošeno vrijeme po bjeljenici u toku cijele sezone smolarenja dobiveno je
zbrajanjem vremena pojedinih operacija, odnosno zbrajanjem umnoška vremena
pojedinih operacija i broja njihovog izvođenja.


Radna operacija zarezivanja vršena je u toku godine u dvije varijante: uz
izlivanje vode iz lončića (ako je prije zarezivanja padala kiša) i bez izlivanja
vode.


Sam zahvat izlivanja trajao je prosječno 2,807 sekundi.


U 1958. godini bilo je 13 zarezivanja uz izlivanje vode i 32 bez izlivanja.
U tabeli 1. prikazan je ukupni utrošak vremena po bjeljenici, ako ih se na stablu
nalazi jedna, dvije, tri ili četiri. Na osnovu podataka o ukupnom utrošku
vremena po bjeljenici, za pojedine radne operacije izračunate su dnevne norme
za osamsatno radno vrijeme, za slučajeve gdje se na stablima nalaze po jedna,
odnosno dvije bjeljenice. Norme su unesene u 8. i 13. kolonu.


Norme su izračunate po slijedećoj formuli:


28.800
x =
t
x = dnevna norma izražena brojem bjeljenica


28.000 = osamsatno radno vrijeme u sekundama
Na isti se način mogu odrediti i radne norme po bjeljenici za slučaj kad se
na stablu nalazi i više bjeljenica.


Rijetko se nailazi na sastojine za smolarenje u kojima su stabla opterećena
samo jednom ili samo s više bjeljenica. Obično se nailazi na stabla s različitim
brojem bjeljenica. Tada treba odrediti % bjeljenica koje se nalaze po jedna,
zatim po dvije ili više na stablu, u odnosu na ukupni broj bjeljenica. U tome se
slučaju dnevna norma za bilo koju radnu operaciju dobije iz slijedećeg izraza:


0,0pi ti x + 0,0 p2 ta x + . . . . 0,0p„ x„ = 28.800


pi, pa, p„ = % broja bjeljenica po 1, 2, .. . n na stablu


ti, ta, ta = ukupni potrošak vremena po radnoj operaciji za gore navedene


bjeljenice (po bjeljenici)


297




ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 28     <-- 28 -->        PDF

U tretiranoj sastojim pi = 63,51´%, p_> = 32,05",,,. p3 = 2,89%, p4 = 1,56%.


Dnevna norma za orumenjavanje stabala uz navedeni odnos bjeljenica
iznosi:
0.6351 53,109 x + 0,3205 49.961 x + 0,0289 48,911 . x +


+ 0,0156 48,387 x = 28.800.
Dnevna norma (x) = 555 bjeljenica.


Na isti način mogu se uz navedeni odnos bjeljenica odrediti norme i za
druge operacije.


Poznavajući utrošak radnog vremena po bjeljenici za cijelu sezonu, možemo
odrediti zaradu radnika prema učinku, t. j . prema stvarno utrošenom vremenu.
Kako ćemo to učiniti, ovisi o načinu na koji se vrši plaćanje radnika. Ako se
svi radovi plaćaju u akord, »z« za cijeli period smolarenja dobije se po slijedećoj
formuli:


K a
z = ,
tpr + tz + ni tzar + n-> ´ t„


odakle za »a« proizlazi:


z (tpi -r tz + ni tzar + "2 t8)
a =


K
z = zarada radnika po jedinici vremena (po satu)
K = količina sakupljene smole po bjeljenici u kg
a = zarada za proizvedenu smolu po kg
tpr = vrijeme utrošeno za pripremne radove
t, = vrijeme utrošeno za završne radove
ni = broj zarezivanja u toku sezone
tzar = ukupno utrošeno vrijeme za iedno zarezivanje po bjeljenici
na = broj sakupljanja smole u toku sezone
ts = ukupno utrošeno vrijeme za jedno sakupljanje smole po bjeljenici


Kako se iz jednadžbe vidi. »a« se mora odrediti tako. da »z« ne spadne ispod
minimuma zarade predviđene tarifnim pravilnikom.


Intenzitet curenja smole t. j . količina proizvedene smole u toku sezone smolarenja
varira, pa da bi zarada radnika bila za sve mjesece približno jednaka,
treba »a« odrediti za svaki mjesec napose.


Kod ovakvog obračunavanja zarade radnika možemo pripremne i završne
radove platiti posebn o (u nadnicu ili u akord po bjeljenici), tako da se samo
glavni radovi plate po kg proizvedene smole, pa će gornji izraz glasiti ovako:


Z (m tzar´ 4" n-2 ts)
a =
K


298




ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Ako se prema financijskim propisima može isplatiti radnicima akontacija
za izvršene pripremne radove, tada se može i vrijeme utrošeno za pripremne i
završne radove uvrstiti u gornji izraz. U tom se slučaju »tpr« i »t,<< podijele brojem
mjeseci smolarenja (n). kako bi se mogli ravnomjerno raspodijeliti na cijelu
sezonu, pa formula izgleda ovako:


tpt + t,
z ( + ni t2ar f n2 t8)
n
a =
K


Oznake K, a, ni, n2 zadržavaju isto značenje, ali im se veličina u pojedinim
mjesecima mijenja.


Gornji se izrazi mogu prema potrebi uvijek tako modificirati, da se eliminira
vrijeme utrošeno na one radove, koji se u danom slučaju ne plaćaju po kg
proizvedene smole.


Iz gornjih se izraza vidi, da je za obračunavanje realne zarade radnika na
smolarskim radovima po kg proizvedene smole, potrebno pored utroška vremena
odrediti i prinos smole po bjeljenici.


Primjera radi obračunat ćemo prosječni »a« za cijelu sezonu, ako se svi
radovi plaćaju u akord:
K = 0,5666 kg
z = 45 din/sat
tpr + t2 = 165,642 sekunde
n = 5


ni = 52


ns = 5


tz.lr = 15,200 sekundi
t8 = 48,736 sekundi
tpr, t,. tzar, t„ izračunati su na osnovu podataka iz tabele 1. složenom aritmetičkom
sredinom, a obzirom na gore izneseni % bjeljenica.


z (t„r´ + tz + ni tja,. + n2 t,)
a =
3600 K


Izraz je podijeljen i brojem 3.600, jer je »z« uzet po satu, a vrijeme rada
izraženo je u sekundama.


Uvrstivši gornje vrijednosti u jednadžbu, dobili smo da je »a« = 26.467
din/kg. Znači, toliki treba da budu troškovi radne snage po 1 kg proizvedene
smole u prosjeku za cijelu sezonu.


Ukoliko se raspolaže podacima o prinosu smole po bjeljenici za pojedine
mjesece, primjena gornjeg izraza omogućuje radnicima približno jednaku zaradu
kroz cijelu sezonu.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 30     <-- 30 -->        PDF

III. REZULTATI I DISKUSIJA O DOBIVENIM REZULTATIMA
Iz tabele 1, vidi se da je osnovno vrijeme za pojedine radne operacije različito,
te da se kreće od 2.467 sekundi (raznošenje lončića) do 37.866 sekundi
(orumenjavanje stabala). Slično je i sa stvarnim (ukupnim) potroškom vremena.


Kod zarezivanja stabala izračunata je norma s izlivanjem i bez izlivanja
vode, a isto tako i norma za slučaj da se broj zarezivanja s izlivanjem odnosi
prema onome bez izlivanja kao 1 :3.


Norme su za pojedine operacije različite, pa se može reći da im je veličina
obrnuto proporcionalna sa stvarnim potroškom vremena po radnoj operaciji.


Promatranjem stvarno (ukupno) utrošenog vremena na pojedine radne operacije
za bjeljenice, ako se nalaze po 1, 2, 3 ili 4 na stablu, opažamo, da uz povećanje
broja bjeljenica na stablu opada stvarni utrošak vremena po bjeljenici.
To se isto tako odnosi i na ukupni utrošak vremena po bjeljenici za cijelu sezonu.
Ako za ukupno utrošeno vrijeme po bjeljenici u sezoni (za bjeljenicu koja
se nalazi po jedna na stablu) upotrebimo indeks 100,00%, vidimo, da za ostale
bjeljenice visina indeksa opada. Tako za bjeljenicu, ako ih se na stablu nalaze
po četiri, indeks iznosi 75,77%. Znači da tada trošimo 24,23% vremena po bjeljenici
manje, u odnosu na slučaj kad je na stablu po jedna.


Kod debljih stabala povećavamo broj bjeljenica srazmjerno njihovoj debljini.
Kod tih se stabala, obzirom na izneseno smanjenje utroška vremena po
bjeljenici, troškovi radova na smolarenju u odnosu na tanja stabla s jednom
bjeljenicom smanjuju, uz uvjet da prinos smole po bjeljenici nije manji od
onoga kod tanjih stabala s jednom bjeljenicom.


Iz podataka po O u d i n - u (10) vidi se prinos smole po bjeljenici,
kada se na stablima raznih debljina nalaze po jedna ili dvije bjeljenice:


Opseg stabls . u 1 bjeljenica 2 bjeljenice Razlika
prsnoj visim cm
kg kg kg
90 1,941 1,168 0,773
100 2,241 1,616 0,625
110 2,584 1,680 0,904
120 2,626 1,997 0,629
130 2,931 2,398 0,533
140 3,329 2,805 0,524


Prema Terzić u (18) stabla 31—40 cm prsnog promjera koja se smolare
francuskom metodom, treba opteretiti jednom bjeljenicom, a stabla prsnog promjera
41—50 cm s dvije bjeljenice. Dakle, prosječni prsni promjer stabala s
jednom bjeljenicom treba da bude cea 35 cm (opsega cea 110 cm), a onih s
dvije bjeljenice cea 45 cm (opsega cea 140 cm).


Prema navedenim podacima po O u d i n - u, prinos smole kod stabla prsnog
opsega 110 cm, ako je opterećeno jednom bjeljenicom, iznosi 2,584 kg, a kod
stabla prsnog osjega 140 cm, opterećenog s dvije bjeljenice, prinos po bjeljenici
iznosi 2,805 kg. Iz toga se vidi, da prinos smole po bjeljenici kod debljih stabala,
koja su srazmjerno svojoj debljini opterećena većim brojem bjeljenica, u




ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 31     <-- 31 -->        PDF

odnosu prema prinosu smole bjeljenice koja je samo jedna na tanjem stablu,
ne opada, nego naprotiv može biti i veći. Iz iznesenog se zaključuje, da troškovi
smolarenja kod debljih stabala, opterećenih većim brojem bjeljenica, u odnosu
na tanja stabla, opterećena jednom bjeljenicom, opadaju.


Kod povećanja broja bjeljenica na stablu, smanjuje se utrošak vremena za
hodanje za jednu bjeljenicu, što se vidi iz slijedećeg izraza:


th + t0b (n—1)


tsni th


n


tsm = smanjenje vremena hoda za bjeljenicu


th = vrijeme prelaženja od stabla do stabla


tob = vrijeme obilaženja od bjeljenice do bjeljenice na istom stablu


n = broj bjeljenica na stablu


Kako se dalje iz tabele vidi, odnos vremena utrošenog za pripremno-završne
radove prema vremenu za glavne radove, približno je isti za sve bjeljenice.


U tabeli 2. prikazana je struktura vremena, koja se za pojedine radne operacije
dosta razlikuje. Primjećuje se, da prelaženje od stabla do stabla participira
u velikom % prema ukupnom utrošku vremena. Kod raznošenja lončića
prelaženje učestvuje s 43,30´%, u odnosu na ukupno vrijeme ove radne operacije.
Kad se uzme u obzir da od % vremena unesenog u kolonu 4. za ovu radnu operaciju
otpada na hod oko 20%, vidimo, da hod kod ove operacije učestvuje s
cea 63%. Također kod radne operacije zarezivanja stabala, koja se u toku godine
ponavlja i preko 50 puta, hod učestvuje u ukupnom vremenu s cea 44%.


Na osnovu naših istraživanja možemo reći, da promjene svojstava terena
neznatno utječu na utrošak vremena kod osnovnih zahvata pojedinih radnih
operacija. Međutim, svojstva terena, zatim visina i gustoća podrasta, međusobna
udaljenost stabala, broj bjeljenica na stablima — sve su to činioci koji mogu
u velikoj mjeri utjecati na brzinu kretanja i dužinu prevaljenog puta u sastojim.
Zato treba kod utvrđivanja učinka na smolarskim radovima ispitivanju
utjecaja ovih činilaca posvetiti odgovarajuću pažnju.


Vrijeme predaha kod pojedinih radnih operacija ne pokazuje tako velike
razlike i iznosi u prosjeku za sve radne operacije 10,82%. Kod orumenjavanja
i zarezivanja stabala, u vremenu predaha iskazano je i vrijeme utrošeno za
oštrenje alata (1,25% u odnosu na ukupno utrošeno vrijeme za svaku od ovih
radnih operacija). Važno je napomenuti da ova struktura vremena važi samo
za prilike u tretiranoj sastojini, te da se kod promjene bilo kojeg činioca i ona
mijenja.


Na slikama 1., 2. i 3. prikazani su poligoni frekvencija i normalne krivulje
za disperziju utroška vremena kod radova na zarezivanju, sakupljanju lončića,
te skidanju čavala i slivnika. Kako se iz gornjih slika vidi, poligoni frekvencija
odstupaju od normalnih krivulja.


Na disperziju pojedinih vrijednosti utječu osobine predmeta rada, u ovom
slučaju osobine stabala i bjeljenica, te osobine alata i radnika. Ako se na pr.
na mjestu zarezivanja nalazi kvrga ili je orumenjavanje loše izvršeno, za zarezivanje
je potrebno više vremena. Pita se, kolike će biti frekvencije većeg i manjeg
utroška vreemena od prosječnog. Ukoliko bi broj bjeljenica (odnosno sta




ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Utrošak vremena kod


Tabela 1.


Vrst a rad ;
x-~18 ´ C
w«l G
? 3$ # o o a M
^ co
a a > OJ
2 S
o >
CO
c 0

co
+i
-G
a L
3 a;
3 >
> cd
L
rt, O
L SS
> 3
co
G &
o ^
a o
cO
O QJ
fa a
´1^ 3
* o ^ o a M a
aga
C 0) o
a c N
3 C OJ
p^´r t
03 ^ w
> cc cd
03 QJ
c
a M .S ;
d a; 3 jo´
BIJ J o *
co
C
ni._.
.Ni
« o
jedna bjeljenica naP > 3 stablu
1. Orumenjavanje stabala 37,866 7.050 53.109 53,109 542
2. Raznošenje lončića
i poklopčića 2.478 0,649 17.524 17.524 1643
3. Postavljanje lončića,
čavala i slivnika 28.613 3.570 42.607 42.607 676
4a Zarezivanje stabala
bez odlivanja vode 5.074 0,959 15,601 39 1.439 1846 1756
4b Zarezivanje stabala
´ s odlivanjem vode 5,074 0,959 18,812 13 244,556 1531
5. Sakupljanje smole 32,718 5,232 49,880 4 199,520 577
6. Struganje strušca 12,752 2,646 25,699 1 25.699 1121
7. Sakupljanje i iznošenje
lončića i poklopčića 2,478 0.649 17,524 17,524 1643
8. Skidanje i iznošenje
čavala i slivnika 6,133 1,297 17,352 17,352 1660
Ukupni potrošak vremena po bjeljenici za sve radne
operacije u sezoni, sekundi 1226,330
% utrošenog vremena po bjeljenici u odnosu na potrošak
vremena po bjeljinici, ako je po jedna na stablu lOO.OffVo
Utrošak vremena za prema ukupno
priprem.-završne radove utrošenom vre14,17%
Utrošak vremena za glavne radove menu po bjeljenici 85,83°´o




ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 33     <-- 33 -->        PDF

radova na smolarenju
| S gs >§* i jdg
§ | 3 >ss = .|1 r
aroT3
C3
OJ
c ^
a ° CO
´?? fc<
*<
a
CQ o
iju
&.24d a ^ 3-°
\3 a
>H u/
oo
d
ctf
a
CIJ
r!
0
a)
u a
cu
, Q
**.&
^ ^
sa
g « 2 «0:3 ft-a
o -d ^ 12
m& lal
c« .-S a
GS´ 5
I si
g.2> o:„
a O
«&
a §
a aV,
šal
dvije bjeljenice na stablu tri bjeljenice na stablu četiri bjeljen. na stablu
vremen a p o b j e 1 j e n i c i
10 11 12 13 14 15 16 17 18 19
49,961 1 49,901 576 48,911 1 48,911 48,387 1 48,387
12,976 1 12,976 2219 11,185 1 11,185 10,426 1 10,426
39,615 1 39,615 727 38,618 1 38,618 38,122 1 38,122
12,453 38 485,667 2312 11,404 39 444,756 10,879 39 424,281
15,661 13 203,593 1839 14,614 13 189,982 14,009 13 182,117
40,888 4 187,552 614 45,890 4 183,560 45,392 4 181,568
22,611 1 22,611 1274 21,581 1 21,581 21,033 1 21,063
12,976 1 12,976 2219 11,185 1 11,185 10,426 1 10,426
14,360 1 14,360 2006 13,362 1 13,302 12,863 1 12,863
1029,311 963,140 929,253
83,93°/« 78,54B/o 75,77l0/o
14,82% 15,04% 15,20»/o
85,18a/o 84,96»/o 84,80°/o
303




ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 34     <-- 34 -->        PDF

bala) s lošijim svojstvima bio isti kao i broj bjeljenica s boljim svojstvima od
prosječnih, poligon frekvencija bi se približio normalnoj krivulji. Iskustvo pokazuje
da se frekvencije većeg utroška radnog vremena šire rasprostiru nego
frekvencije manjeg utroška vremena od prosječnog.


Stoga, po S te i n 1 i n u (16), utrošci vremena pokazuju u poligonu frekvencija
tendenciju asimetrične distribucije. Na strani frekvencija većeg utroška
vremena linija laganije pada nego na strani manjeg utroška. Ovo nam potvrđuju
i navedena tri primjera.


Struktura utroška vremena radnih operacija kod smolarskih radova
Tabela 2.


> OJ a
3
ja ca
c co
o
.3
Radna operacija
c> o c w
O
C « C C M J 3
CU OJ o N cc ™ u >» n ra -rt. O -r-, 0 rrt U]
e c a <"
N m M -p
N oj N ^ ° rt T3
CO
o
TS O
QJ rt-.
SH rt 3
c
C a
3
M
0} z, OJ
c^ > E r t"^ <" nj ^
. i n
* > ^
n r nj
c
o rt
% utroška vremena prema ukupno
utrošenom vremenu radne operacije
T 3
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1. Orumenjavanje stabala 72,98 — 13,36 1,13 12,54 100,00 14,39
2. Raznošenje lončića 15,75 34,13 43,30 — 6,82 100,00 7,22
3. Postavljanje čavala,
slivnika i lončića 68,89 1,91 16,71 1,49 11,00 100,00 11,98
4. Zarezivanje stabala 39,86 — 43,87 3,70 12,57 100,00 14,38
5. Sakupljanje smole 67,13 6,50 14,22 1,27 10,88 100.00 12,42
6. Struganje strušca 50,70 6,46 28,26 2,52 12,06 100,00 12,21
7. Sakupljanje i iznošenje
lončića 15,75 34,13 43,30 — 9,: 100.00 7,22
8. Skidanje i iznošenje
čavala i slivnika 38,37 4,77 41,74 3,72 11,40 100,00 12,21
Prosječni l0/o utroška vremena
u odnosu na ukupno utrošeno
vrijeme rada 23,97 10,82


IV. ZAKLJUČAK
Na onsovu provedenih istraživanja donosimo slijedeće zaključke:
1. Pravilno normiranje može se izvršiti samo analitičko-proračunskom metodom,
jer se diobom radnih operacija na zahvate može obuhvatiti djelovanje
pojedinih faktora, pa kod izmjene njihovog intenziteta možemo korigirati već
postojeće norme.
2. Uz iste ostale uvjete, broj bjeljenica na stablu znatno utječe na utrošak
vremena


ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 35     <-- 35 -->        PDF

3. Kod većine radnih operacija, vrijeme utrošeno na prijelaz od stabla do
stabla učestvuje u velikom postotku u odnosu na ukupno utrošeno vrijeme na
sve zahvate i prekide u toku rada. Zato je potrebno detaljno ispitati sve faktore
koji na njega utječu.
4. Da bi se provelo pravilno nagrađivanje radnika prema učinku, treba na
osnovu intenziteta curenja smole odrediti količinu proizvedene smole u pojedinim
mjesecima. Tada se uz pomoć navedene formule određuje visina plaćanja
zarade po kg proizvedene smole, posebno za pojedine mjesece.
Na kraju smatramo da je potrebno napomenuti, da utvrđeni iznosi utroška
vremena daju sliku o radovima na smolarenju i mogu u navedenim prilikama
sastojine i terena služiti kao provizorne norme.


Za određivanje pouzdanih normi potrebno je ispitati utrošak vremena na
većem broju radnika, što je zasada samo djelomično provedeno. Pored toga,
ispitivanja je potrebno provesti i za različite prilike tla i sastojine. Za pravilno
utvrđivanje potrebnog vremena predaha i dodataka za oštrenje alata i eventualne
sporedne r.adove, potrebno je temeljito prostudirati strukturu radnog
dana.


LITERATURA:


1.
Bauersach s E.: Bestandesmassenaufnahme nach dem Mittelstammverfahren
des zweitkleinsten Stammabstandes, Forstwissenschaftliches Centralblatt, Vol. 64,
Berlin 1942.
2. Beni ć R.: Racionalizacija rada u drvnoj industriji, Zagreb 1957.
3.
Beni ć R.: Analiza troškova i kalkulacije ekonomičnosti u iskorištavanju šuma,
Zagreb 1957.
4.
E m H.: O uticaju učestalosti belenja na veličinu prinosa smole, Organizacija
rada, Beograd 1952.
5.
Entwurf fiir eine Anleitung zum Schatzen des Leistungsgrades bei der Forstarbeit,
Die Forstarbeit Nr 2. 1958.
6.
Ga v r ilo v V. J.: Dljiteljnaja podsočka sosni v SSSR, Goslesbumizdat. Moskva-
Lenjingrad 1953.
7. Hil f H. H.: Arbeitswissenschaft, Miinchen 1957.
8. M a r t i s j u k S.
P.: Rentabilnost raznih sposobov podsočki i ih racionalizacija,
Trudi C. N. I. L. I. Vipusk IV, Opity podsočki obiknovenoj sosni v SSSR. Goslesbumizdat,
Moskva 1934.
9. Neidhard t
N.: Pokušaj teoTijsko-financijskog razmatranja o smolarenju,
Šumarski list IV/1930.
10.
Oudi n A.: Etudes sur le gemmage des pins en France, Nancy—Pariš—Strasbourg
1938.
11.
OzolinK. MiUstinovN. A.: Opity podsočki sosny v različnyh rajonah SSSR
i različnym sposobom. Trudy C. N. I. L. I. Opity podsočki obikvenoj sosny v SSSR.
Goslesbumizdat, Moskva 1934.
12.
Pe j oski B.: Komparativni smolarski ogledi na crniot i beliot bor vo Mariovski
šumi (1953 i 1954 godina), Godišen zbornik na zemjodelsko šumarskiot fakultet
univerzitet, Skopje 1957.
13.
Plavši ć M.: Kalkulacija cijene (šumske takse) sporednih šumskih proizvoda,
Zagreb 1958.
14.
Rad i mi r D.: Razvoj smolarenja u NR Hrvatskoj i proizvodnja smole u svijetu,
Š. list 11/1953.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 36     <-- 36 -->        PDF

15.
Rižko v G. F.: (preveli s ruskog Belonin N. i Topić M.): Smolarenje bora, Beograd
1949.
16.
Serda r V.: Udžbenik statistike, Zagreb 1959.
17.
S tei n li n H.: Zur Methodik von Feldversuchen im Hauungsbetrieb, Mitteinlungen
der schweiz. Anstalt f. d. f. Versuchswessen XXXI. Band, 2. Heft, Ziirich
1955.
18.
Terzi ć D.: Prinos smole crnog (Pinus nigra Arri.) i belog bora (Pinus silvestris
li.) primenom francuske, nemačke i novoaustrijske metode smolarenja, Sarajevo
1956.
20.
Ugrenović A. — Šolaja B.: Istraživanja o tehnici smolarenja i o kemizmu
smele vrsti Pinus nigra Arn. i Pinus Silvestris L.; Glasnik za šumske pokuse 5.,
Zagreb 1937.
21.
Ugrenovi ć A.: Upotreba drveta i sporednih produkata šume, Zagreb 1948.
22.
Allgemeine Amveisung fur Leistungsuntersuchungen (Zeitstudien) bei der Waldarbeit;
Institut f. f. Arbeitswissenschaft, Reinbek bei Hamburg.
23.
Visocki j V. I.: Vlijanie sposobov rezanija podnovok na vihod živici ee kačestvo
i proizvoditeljnost; Trudi C N. I. L. I. Opiti podsočki sosni obiknovenoj
v SSSR. Goslesbumizdat, Moskva 1934.
TIME CONSUMPTION AND DETERMINATION OF LABOUR COSTS FOR
RESIN-TAPKING OPERATIONS
Summary


In this paper the author deals with the question of time consumption in resin-
tapping cperations as well as with the determination of labour costs for the French
resin-tapping method.


In his opinion it is possible lo establish normal work performances onlv by
means of an analvtical calculation method.


The data obtained about the time consumption are presented in Tab. 1. Here
it is visible that the time needeđ for the performance of single operations per face
decreases in so far as the number of faces on the tree is inereased. The time consumption
per face for the whole resin-tapping season if there is on the tree one face
is marked with the index 100:l/o; if there are two faces the index amounts to 83.93::,/o,
and to 78.54Vn and 75.77,;l/o for three and four faces respeetivelv.


The percentage of time consumption for preparatorv-final works as compared
to the total time consumption amounts in ali faces to ca. 15!,/() and that used for ehief
\vork to ca. 85%.


On the basis of actuallv used time for single operations there were calculated
dsily normal performances per face for ali work operations if there are te be found
on the tree one and two faces respeetivelv.


The author gives a suitable expression for the calculation of the daily normal
performances if there are to be found in the štand trees with a different number
of faces.


In Table 2 is presented the strueture of time used for single work operations.
It is visible that the percentage of time consuption for going from tree to tree varies
with respect to the individual operations. The intervals show smaller differences and
on an average amount in ali work operations to 10.82%> in relation to the total time
censumed.


The author recommends that the height of the workers´ wages should be determined
per 1 kg. of resin produced — aceording to resin flow — separately for individual
months. Thus the vvorkers will be correctly salaried aceording to the working
effect. Calculation of the \vages can be effected in the manner represented in the
paper.


206