DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 9 <-- 9 --> PDF |
rasta prašuma i prirodnih šuma nisu više mogle da zadovolje potrebe društva. Radi toga moralo se u šumarstvu prijeći na savremeniji način gospodarenja koji omogućava povećanje prirasta šuma, i u tu novu povećanu proizvodnju uključio se rad čovjeka koji je od stihijskog, prirodnog i malog prirasta prešao na organizovanu i visoku proizvodnju drveta. Ako bismo htjeli radi jasnoće uporediti šumarstvo sa nekom drugom sličnom privrednom oblasti ili granom, onda ono prvobitno — staro šumarstvo, zasnovano na principima korišćenia šuma kao prirodnog bogatstva eksploatacijom sječivih drvnih masa, može se uporediti sa iskorišćavanjem prirodnih bogatstava u rudarstvu. Novo — savremeno šumarstvo može se najbolje uporediti sa poljoprivredom. U savremenom šumarstvu i poljoprivredi kao oblicima biljne proizvodnje u otvorenoj prirodi (šumi ili polju) na veličinu proizvodnje utječu ne samo prirodni faktori (zemljište, voda, klima), već još i količina i kvalitet uloženog ljudskog rada. Šta karakteriše savremenu šumsku proizvodnju. — Šumska proizvodnja Je jedinstven višegodišnji biološko-tehnološki proces proizvodnje koji od sjetve do žetve (sječe) traje u pravilu nekoliko decenija, a glavnu proizvodnju čini prirast šume u drvetu i drugim nuzproizvodima šume i zemliišta (ljekovito bilje. šum. plodovi, poljoprivredne međukulture, lov i si.). — Višegodišnji proizvodni proces u šumskoj proizvodnji može se savremenim metodama gospodarenja, intenzivnim ulaganjem i stručnim radom znatno skratiti. — Prirast šuma kao glavni proizvod šumske proizvodnje može se savremenim metodama gospodarenja povećati i mjeriti, a povećanje u prvom redu zavisi od materijalnih ulaganja, količine, načina i kvaliteta rada. Sječa šume odnosno sječa prirasta je samo Jedna faza u procesu proizvodnje. — Savremeno šumarstvo koje želi da se izjednači sa svim ostalim privrednim oblastima smatra šumsko zemljište (zemljište na kome raste šuma) svojimosnovnim sredstvom, a šumu svojim investiciono-obrtnim sredstvom, specifičnim radi dužine proizvodnog procesa. Prema tome savremeno šumarstvo napušta teoriju šume kao prirodnog bogatstva, već usvaja teoriju šumarstva kao proizvodne privredne oblasti gdje je glavni proizvod — prirast šuma, na koji pored prirodnih elemenata glavni utjecaj ima još i uloženi rad. Prirodni uslovi, stanje šuma, a naročito struktura šumskog fonda i njegova starost mogu i sa istim ulaganjem dati različite rezultate, pa pri praktičnom određivanju normativa rada treba i o ovim uslovima proizvodnje voditi računa da bi se u vezi nagrađivanja po učinku postigao takav odnos da se za isti obim rada dobije i odgovarajuća nagrada. U svremenom šumarstvu događa se danas nešto slično kao i u savremenoj poljoprivredi. Naučna i tehnička dostignuća omogućila su u poljoprivredi prelaz na sasvim novu proizvodnju primjenom selekcioniranih i visokoprinosnih vrsta, omogućeno je intenzivno đubrenje mineralnim đubrivima i intenzivna primjena odgovarajuće savremene mehanizacije. Nešto slično odvija se danas i u šumarstvu. Stvorene su nove selekcionirane i brzorastuće vrste lišćara i četinara. Mehanizacija se i u ovoj privrednoj oblasti već intenzivnije primjenjuje. Problem đubrenja i u šumarstvu nije više nepristupačna stvar. Prema tome ono o čemu se dojuče nije moglo ni govoriti danas je moguće primijeniti i to je to novo — savremeno sa čime danas u novoj — savremenoj proizvodnji — u šumarstvu treba računati. |