DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 78 <-- 78 --> PDF |
likom svečanog banketa u Zelendvoru pozdravio kao dragog gosta, odličnog stručnjaka i dobrog prijatelja i obdario albumom grada Varaždina i izrezbarenom kutijom sa dvorcem Trakošćanom. Na taj način izražena je naša zahvalnost za doček i upoznavanje naših članova sa radom instituta za istraživanja kultura topola u Casale Monferrato prilikom naše ekskurzije u Italiju, a ujedno je naše prijateljstvo s njim još više učvršćeno. 3. Ostali rad U Šumarskom klubu Varaždin učlanjeni su gotovo 100 % svi šumarski inženjeri i tehničari, koji rade u šumarstvu i drvarskoj industriji kotareva Varaždin, Čakovec i Krapina. Imade 36 članova, od tog 20 inženjera i 15 tehničara i 1 tehnički stručnjak bez školskih kvalifikacija. Od ukupnog broja zaposleno je u šumarstvu 15 inženjera i 10 tehničara, u drvnoj industriji 5 inženjera, 5 tehničara i 1 teh. stručnjak bez školskih kvalifikacija. SAOPĆENJA PERSPEKTIVNI KAZVOJ SUHE DESTILACIJE DRVETA U JUGOSLAVIJI Svetska proizvodnja proizvoda koji su svojedobno dobiveni skoro isključivo putem suhe destilacije drveta, u stalnom je porastu, pri čemu se stalno povećava učešće sintetskih proizvoda. Svetska godišnja proizvodnja iznosi prema proceni: Sirćetna kiselina cea 400.000 tona, od toga 2/s putem sintetske proizvodnje iz acetilena odnosno kalcijum karbida. Metil alkohol 1,200.000 tona, od toga B/a putem katalitičkog hidriranja. Aceton 400.000 tona. Formaldehid 1,000.000 tona. Posle prvog svetskog rata razvojem industrija sve veće potrebe ovih proizvoda nisu se mogle pokriti putem suhe destilacije tako se je moralo pristupiti sintetskoj proizvodnji istih. Za ovo vreme suha destilacija drveta pretrpele je znatne promene usavršavanja i modernizaciju — uveden je kontinuiran postupak i druge savršene metode. Sintetska proizvodnja tih proizvoda kod većih pogona, bez retortnog ugljena koji se ne može sintetski proizvesti, daleko je jeftinija i proizvodi su kvalitetniji te se postavlja pitanje da li je danas u doba sin Šumarski klub Varaždin stvorio si je djelovanjem svojih članova reputaciju kluba sa odličnim stručnjacima. Stručnu pomoć članova kluba obilno su koristili narodni odbori općina, kotareva, Sekretarijat za šumarstvo, Poljoprivredno-šumarska komora te su naši članovi ušli u brojne savjete i odbore zatim komisije općinskog, kotarskog, republičkog i saveznog značaja. Kod donošenja nove Uredbe o organizaciji šumarske službe, također smo učestvovali pa je šumsko gospodarstvo Varaždin jedno od prvih, koji je osnovano prema intencijama te Uredbe. Izvjesnu poteškoću u našem radu predstavlja teritorijalna razbacanost naših članova, koji rade na području triju kotareva (Varaždin, Čakovec i Krapina), ali uz dobru volju i potrebno razumijevanje to se dade savladati, pa se nadamo da će naš klub i u buduće dobro raditi. Ing. Ivan Zukina tetske proizvodnje (acetilenske, petrolhemije, gasifikacije ugljena) opravdano podizati kapacitete suhe destilacije drveta. Danas postoje velike tvornice suhe destilacije drveta u svetu na bazi najmodernijih postupaka pa se one i dalje razvijaju i podižu u zemljama bogatima šumama gde nema ili nema dovoljno sintetske proizvodnje. U svetu pougljeno je 4.5 miliona prostornih metara i to: USA 1,600.000 prm (351%); EVROPA 1,000.0000 prm (22%); KANADA 500.000 prm (ll°/o); OSTALE ZEMLJE 1,400.000 prm (22Vo). U većini tih zemalja proizvodnja destilata suhe destilacije ide u korak sa sintetskom proizvodnjom a manjkove na retort- nom ugljenu pokriva se uvozom ovog, kao i šumskog ugljena iz drugih zemalja. Dok je u Nemačkoj enormna sitetska proizvodnja skoro potpuno potisla suhu destilaciju drveta, koja zadovoljava potrebe u proizvodima za svega 10°/o. SSSR uložio je, i ulaže znatna sredstva, da bi pojačao suhu destilaciju drveta po modernom , kontinuiranom načinu, sa inertnim gasovima i sintetsku proizvodnju; isto čine i druge zemlje koje imaju razvijenu suhu destilaciju drveta kao: Švedska, Francuska, Austrija (koja ima najjeftiniji |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 79 <-- 79 --> PDF |
i najmoderniji postupak), kao i Španija, Rumuniia, Čehoslovačka. Poljska, Švajcarska i dr. U USA ogromna sintetska proizvodnja skoro je potpuno eliminirala suhu destilaciju drveta i svela je u 1957. godini na svega 1 pogon i izvesno vreme težilo se samo na pougljavanju bez interesa na destilate, ali u poslednje vreme pojavljuje se interes i za destilate (Ford) što će povući modernizaciju pogona. Može se uzeti da u pojedinim zemljama ukoliko je manje razvijena sintetska proizvodnja utoliko je više razvijena suha destilacija drveta tako na pr. Brazilija, Kongo, SSSR i dr. podižu suhe destilacije drveta po najmodernijem kontinuiranom postupku, budući da bogatstvo u šumama to dozvoljava. Sirovinska baza u Jugoslaviji je osigurana. Može se reći da postoji neizmerna rezerva osnovne sirovine — bukovog drveta vrste B i C tako da bi obezbedila normalno i zadovoljavajuće snabdevanje još za nekoliko novih pogona suhe destilacije drveta. Postojeći kapaciteti suhe destilacije drveta troše oko 150.000 prostornih metara drveta dok se računa da raspoloživa drvna masa koja bi se mogla koristiti za suhu destilaciju drveta iznosi cea 2.000.000 prm godišnje, a koja zbog nepostojanja kapaciteta ostaje neiskorišćena i svakim danom gubi svoju vrednost. i drva DD Teslić cea 90—100.000 prm 1 DIP Belišće cea 40.000 prm Berovo - Makedonija cea 12.000 prm UKUPNO cea 152.000 prm Postojeći kapaciteti koriste se praktično skoro u potpunosti. Proizvodnja u 1957. godini iznosila je 86—98%> od kapaciteta. Prve dve tvornice su građene pre više od 6 decenija i rade po starom postupku. Tvornica u Berovu puštena je u pogon prošle godine. Poslednjih godina one su modernizirale preradu finalnih proizvoda, dok su same destilacije zastarele i neekonomične. Plasman i potreba proizvoda. Proizvodnja u postojećim tvornicama suhe destilacije drveta u našoj zemlji zadovoljava sadašnje potrebe u sirćetnoj kiselini, ali je razvojem naše hemiske industrije (vinil acetat, sredstva za zaštitu bilja — S druge strane pitanje je regulisanja cena. Uzevši u obzir da za navedene vrste bukovog drveta B i C praktično nema nekog naročitog plasmana u inostranstvu osim izvesne količine cea 250—300.000 prm u Italiju i Mađarsku a ne dolazi u obzir plasman u dalje zemlje, a s druge strane domaćinstva se sve više elektrificiraju, postavlja se pitanje da se sva raspoloživa navedena drvna masa preradi suhom destilacijom drveta ili na ma koji drugi način. Skoro je moguće u svakoj republici a naročito u BiH i Hrvatskoj podići nove kapacitete suhe destilacije drveta, a naročito je opravdano u zabačenim predelima gde nema komunikacija, a gde drvene mase ima dovoljno na primer Grahovo, Livno, Glamoč, Velebit itd. Proizvodi sintetske proizvodnje samo većeg obima na primer preko 50.000 t/g. su jeftiniji od proizvoda suhe destilacije drveta, dok su proizvodi manjeg pogona od navedenog skuplji od onih suhe destilacije drveta. Iz svega proizlazi da Jugoslavija kao zemlja bogata šumama a bez sintetske proizvodnje ima uslov za razvoj novih kapaciteta suhe destilacije drveta. Proizvodnja. U našoj zemlji postoje tri tvornice suhe destilacije drveta sa ukupnim kapacitetom prerade cea 150.000 prm godišnje i to: Kapaciteti retort. sirćetna aceton formalugalj kiselina dehid 8.000 t/g 750 t/g 220 t/g 330 t/g 5.500 t/g 450 t/g 60 t/g 130 t/g 1.300 t/g 120 t/g 15 t/g 50 t/g 4.800 t/g 1.320 t/g 295 t/g 510 t/g herbicidi, esteri, aceton, acetalni rastvarači, ulja i dr.), tekstilne industrije, organske sinteze itd. sagledan manjak od 1.600 tona godišnje. Naša zemlja treba 7.000 t/g drvenog uglja dok izvozimo 25.000 t/g. Zapravo može se sva količina izvesti. U bliskoj budućnosti naše potrebe drvenog uglja izneće 21.000 t/g. Izvoz i cena retortnog ugljena u stalnom su usponu svake godine. Metil alkohol troši se gotovo sav u samim destilacijama drveta za proizvodnju fornialdehida, koje proizvedene količine ne mogu zadovoljiti potrebe sa veštačkim 269 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 80 <-- 80 --> PDF |
smolama i vezivima tako da se veći deo formaldehida uvozi. Potrebe u formaldehidu za postojeću industriju iznosi 2.260 tona, dok se ta potreba penje na 4.500 tona zajedno sa industriskim kapacitetima, koji su u izgradnji (sintetska lepila, plastične mase, veštačke smole za lakove itd.) pri čemu nisu uzete u računu potrebe za predviđene nove kapacitete tvornica ploča i vezica. U našoj zemlji potrebno je izvoditi kompletnu suhu destilaciju drveta i sve proizvode koristiti. Treba nastojati da se raspoloživo bukovo drvo što je moguće više preradi u zemlji, ne treba i ne isplati se izvoziti. Vidljivo je: da razvitkom sintetske proizvodnje u svetu nastala je konkurencija destilacijama drva u proizvodnji destilata. Ovoj konkurenciji uspešno se suprotstavlja moderna destilacija drva smanjenjem proizvodnih troškova s jedne strane, a proizvodnjom nenaknadivog i beskonkurentnog drvenog uglja s druge strane. To je vrlo važno uočiti kod projektiranja nove moderne destilacije kod nas uzevši u obzir svetske cene, koje su u konstantnom porastu. Destilacija drva u USA i drugim zemljama sa postrojenjima na starim principima, kao što smo vidjeli su u opadanju ili modernizaciji, jer njihovi produkti nisu mogli izdržati konkurenciju sintetskih proizvoda. Isto tako, u zemljama siromašnijim drvetom mnoge tvornice suhe destilacije drveta morale su obustaviti rad. U zemljama bogate sa drvetom moralo se pristupiti reviziji i modernizaciji celog postrojenja suhe destilacije, tako da bi se morala držati u korak sa sintetskom proizvodnjom. Prema naučnom nalazu preporučljivo je da suhe destilacije drveta treba gradit; u predelima slabih komunikacija a koji su bogati šumama. STRUČNA LITERATURA LIBRARY JOURNAL O JUGOSLAVENSKOJ ŠUMARSKOJ ENCIKLOPEDIJI Nova serija Jugoslavenske enciklopedije. »Šumarska enciklopedija« predstavlja vrijedan priručnik za sve knjižnice, koje služe šumarstvu, drvnoj industriji i srodnim granama. Značajniji članci su potpisani, a iskaz suradnika na početku sveska osigurava originalnost svih članaka. Prvi svezak, jedini koji je dosada izašao, obuhvaća slova A—Kos, dok se predviđa iz- U našoj zemlji enormne količine drveta ostaju na drumovima i gube svoju vrednost (usled visoke cene, slabe komunikacije i dr.). Pristupačnijom cenom drveta i modernim postupcima treba sniziti cene destilatima; da bi bila jasna opravdanost i mogućnost investiranja u suhu destilaciju drveta, za rekonstrukciju postojećih pogona, koji nemaju povoljnu komunikaciju (Teslić, Berovo) i izgradnju novih kapaciteta U zabačenim predelima. Naša zemlja za sada ne može računati sa podizanjem sintetske proizvodnje, koja nije predviđena planom u razdoblju do 1961. godine. S jedne strane imamo ogromnu drvenu masu, koju treba preraditi putem suhe destilacije, zbog dragocenih produkata, koji su potrebni kako za našu zemlju, tako i za izvoz, dok će se izgradnja pogona sintetske proizvodnje moguće uzeti u obzir posle razdoblja do 1951. godine. Konstatovalo se da su proizvodi kod moderne suhe destilacije drveta jeftiniji od onih dobivenih sintetskom proizvodnjom kod manjeg kapaciteta. U našoj današnjoj situaciji trebalo bi ići u oba smera i na rekonstrukciju sa proširenjem, odnosno modernizacijom postojećih pogona i na obazrivu izgradnju novih pogona u predele slabe komunikacije, da bi suha destilacija drveta mogla uspešno konkurisati sintetskoj proizvodnji, čija je izgradnja skupa, a u vezi rastućih potreba za destilatima i mogućnosti povoljnog plasmana retortnog uglja". Nastojati da se stvore uslovi da cena proizvoda dobivena suhom destilacijom drveta ne bude veća od one dobivenih sintetskom proizvodnjom, te na taj način učiniti opravdanim podizanje pogona suhe destilacije drveta. P. Kritić laženje još jednog sveska, kojim će završiti alfabet. Djelo je bogato ilustrirano fotografijama, kartama i dijagramima. Bibliografije pokazuju, da su suradnici raspolagali najnovijim literaturom na svim jezicima, koji su im dostupni. U djelu je, naravno, posebna pažnja obraćena šumarstvu Balkana, ali time je još vrednije, budući da se raspolaže s malo podataka iz tog područja. Library Journal 1. 12. 1959. |