DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Nakon toga smo razgledali terenske objekte
od kojih se navađaju najkarakterističniji:


1. sadnice uzgojene iz sjemena nekontrolirane
provenijencije,
2. sadnice uzgojene iz reznica kontrolirane
provenijencije,
3. 2-godišnji primjerci koji su kalemljeni,
4. zbirka materijala koji će služiti za
ispitivanje ukrštavanja,
5. zbirka praotaca,
6. 8-godišnji primjerak američkog klona
72/51 prs. promjera 45 cm sa velikom
količinom tehn. drva, jakim prirastom i
sa relativno malo lišća,
7. površina na kojoj se sade u grupama
po 3 reznice od individua iz sjemena u svrhu
bodovanja.
8. 1-godišnje biljke bijele vrbe iz reznica.
9. sadnice klona —454 koji se preporuča
za obale vodotoka,
10. 7-godišnja sastojina u šesterokutnoj
sadnji sa jednostrukom i dvostrukom dozom
gnojenja,
11. simentalska goveda koja postizavaju
prosječno 600 kg težine za godinu dana.,
12. aparat za zaprašivanje gubara Goliath,
13. priključni stroj za vađenje biljaka,
14. plug sa sadnju barbatella,
15. ožilište 1,20 x 0.80 m, gdje se proizvode
prutovi iz kojih se prave reznice. Reznice
se prodaju nerezane u prutovima.
Za đubrenje 1 ha upotrebljava se smjesa
od 300 q stajskog đubra, 3—4 q kalijeve
soli, 3—4 q amonijskog (dušičnog) gnojiva
i 6—8 q superfosi´ata. Ako je tlo mršavo,
daje se povećana doza.


Kao osnovna svrha rasadnika smatra se
uzgajanje kvalitetno najboljih i prema bolestima
najotpornijih sadnica. Ovu tehniku
potpuno ßu savladali uzgojivši vlastite
klonove, od kojih je 1-214 najpoznatiji.
Ostale sorte kao Populus marila ndica,
P. serotina, P. robusta i


t. d. već su odavno napustili.
Nakon toga obišli smo seljačke kulture
euroamerićkih topola u dolini rijeke Po u
V a 1 e n z i. Ove kulture seljaci sijeku sa
6—8 godina i dobivaju celulozno drvo i
nešto pilanskih trupaca, iako je sugestija
Instituta da se ophodnja povisi na 15 godina,
da b; se dobilo više trupaca za ljuštenje.


Seljaci su djelimice napustili poljoprivrednu
proizvodnju i prihvatili rentabilniju


— uzgoj topola. Te su kulture vrlo lijepe i
stabla postižu sa 0—8 godina velike dimenzije.
Starost sastojina računa se od vremena
kad je sastojina osnovana, a starost
sadnica se ne pribraja pa je zapravo fizička
starost sastojina 2 godine veća.


Sadnice sa 2 godine visoke su 5—7 m. Prije
sadnje obrezuju se sve prostrane grane.


U Firenz i smo posjetili poznati Nacionalni
institut za drvo — Instituto nazionale
per legno. Ovdje nas je s radom Instituta
upoznao profesor Giordano . Nažalost,
kratkoća raspoloživog vremena —
jer je očekivao uskoro ekskurziju evropskih
eksperata za šumarstvo — nije mu
dopustila da se s/nama dalje zadrži. Ipak
je svojim sjajnim izlaganjem i demonstracijama
institutskih strojeva uspio da nam
dade letimični uvid u rad Instituta.


Time je stručni dio naše ekskurzije bio
dovršen. Kao tumač odlično nam je fungirao
kolega Ivan H r p k a, kojemu u ime
kluba najljepše zahvaljujemo na uloženom
trudu.


O doživljenim krasotama i umjetničkim
vrednotama Milana, Firenze, Valenze i Venecije
nije potrebno trošiti riječi, a i ne
spada u okvir ovog prikaza.


Učesnici ove kratke, ali naporne ekskurzije
ponijeli su sobom neizbrisive dojmove.


b) u jeseni iste godine organizirana je
autobusom od 20. — 22. studenog stručna
ekskurzija na relaciji Varaždin —Slavonski
Brod — Našice — Đurđenovac — Varaždin.
Potpisani nažalost nije prisustvovao
radi bolesti pa ovaj opis daje prema
bilješkama koje je dobio.


U Slavonskom Brodu učesnici
su razgledali pogone Drvno-industrijskog
poduzeća »Slavonija«. Jak dojam napravio
je pogon za izradu parketa sa većim dijelom
mehaniziranom proizvodnjom, pogon
za izradu furnira sa jednom ljuštilicom
modernog tipa, noževima za rezanje furnira,
modernim strojevima za lijepljenje i
sušionicom. Isto tako jak dojam napravio
je pogon za izradu panel-ploča sa modernim
strojevima (automatsko slaganje, bočno
lijepljenje furnira, rezanje i slaganje
srednjica te njihovo lijepljenje).


Učesnici su zatim razgledali plantažu
euroamerićkih topola Vijuš, koja pripada
također Dipu. Površina iznosi 183 ha. Najstarija
ima 6 godina, srednji promjer je
oko 21 cm, a srednja visina 15 m. Kao međukultura
dolazi krumpir i kukuruz. Plantaža
je vrlo lijepa i zaslužuje pažnju.


Na području šumarije Našic e učesnici
su imali prilike vidjeti uspjela čišćenja
guštika bukve i graba, pošumljavanje
borom te unošenje smrekovih (omorikovih)
i jelovih sadnica na degradirane površine.


U Drvno-industrijskom poduzeću Đur đenovac
pregledani su tamošnji pogoni.
Rad je mehaniziran. Poseban utisak na