DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Nakon toga smo razgledali terenske objekte od kojih se navađaju najkarakterističniji: 1. sadnice uzgojene iz sjemena nekontrolirane provenijencije, 2. sadnice uzgojene iz reznica kontrolirane provenijencije, 3. 2-godišnji primjerci koji su kalemljeni, 4. zbirka materijala koji će služiti za ispitivanje ukrštavanja, 5. zbirka praotaca, 6. 8-godišnji primjerak američkog klona 72/51 prs. promjera 45 cm sa velikom količinom tehn. drva, jakim prirastom i sa relativno malo lišća, 7. površina na kojoj se sade u grupama po 3 reznice od individua iz sjemena u svrhu bodovanja. 8. 1-godišnje biljke bijele vrbe iz reznica. 9. sadnice klona —454 koji se preporuča za obale vodotoka, 10. 7-godišnja sastojina u šesterokutnoj sadnji sa jednostrukom i dvostrukom dozom gnojenja, 11. simentalska goveda koja postizavaju prosječno 600 kg težine za godinu dana., 12. aparat za zaprašivanje gubara Goliath, 13. priključni stroj za vađenje biljaka, 14. plug sa sadnju barbatella, 15. ožilište 1,20 x 0.80 m, gdje se proizvode prutovi iz kojih se prave reznice. Reznice se prodaju nerezane u prutovima. Za đubrenje 1 ha upotrebljava se smjesa od 300 q stajskog đubra, 3—4 q kalijeve soli, 3—4 q amonijskog (dušičnog) gnojiva i 6—8 q superfosi´ata. Ako je tlo mršavo, daje se povećana doza. Kao osnovna svrha rasadnika smatra se uzgajanje kvalitetno najboljih i prema bolestima najotpornijih sadnica. Ovu tehniku potpuno ßu savladali uzgojivši vlastite klonove, od kojih je 1-214 najpoznatiji. Ostale sorte kao Populus marila ndica, P. serotina, P. robusta i t. d. već su odavno napustili. Nakon toga obišli smo seljačke kulture euroamerićkih topola u dolini rijeke Po u V a 1 e n z i. Ove kulture seljaci sijeku sa 6—8 godina i dobivaju celulozno drvo i nešto pilanskih trupaca, iako je sugestija Instituta da se ophodnja povisi na 15 godina, da b; se dobilo više trupaca za ljuštenje. Seljaci su djelimice napustili poljoprivrednu proizvodnju i prihvatili rentabilniju — uzgoj topola. Te su kulture vrlo lijepe i stabla postižu sa 0—8 godina velike dimenzije. Starost sastojina računa se od vremena kad je sastojina osnovana, a starost sadnica se ne pribraja pa je zapravo fizička starost sastojina 2 godine veća. Sadnice sa 2 godine visoke su 5—7 m. Prije sadnje obrezuju se sve prostrane grane. U Firenz i smo posjetili poznati Nacionalni institut za drvo — Instituto nazionale per legno. Ovdje nas je s radom Instituta upoznao profesor Giordano . Nažalost, kratkoća raspoloživog vremena — jer je očekivao uskoro ekskurziju evropskih eksperata za šumarstvo — nije mu dopustila da se s/nama dalje zadrži. Ipak je svojim sjajnim izlaganjem i demonstracijama institutskih strojeva uspio da nam dade letimični uvid u rad Instituta. Time je stručni dio naše ekskurzije bio dovršen. Kao tumač odlično nam je fungirao kolega Ivan H r p k a, kojemu u ime kluba najljepše zahvaljujemo na uloženom trudu. O doživljenim krasotama i umjetničkim vrednotama Milana, Firenze, Valenze i Venecije nije potrebno trošiti riječi, a i ne spada u okvir ovog prikaza. Učesnici ove kratke, ali naporne ekskurzije ponijeli su sobom neizbrisive dojmove. b) u jeseni iste godine organizirana je autobusom od 20. — 22. studenog stručna ekskurzija na relaciji Varaždin —Slavonski Brod — Našice — Đurđenovac — Varaždin. Potpisani nažalost nije prisustvovao radi bolesti pa ovaj opis daje prema bilješkama koje je dobio. U Slavonskom Brodu učesnici su razgledali pogone Drvno-industrijskog poduzeća »Slavonija«. Jak dojam napravio je pogon za izradu parketa sa većim dijelom mehaniziranom proizvodnjom, pogon za izradu furnira sa jednom ljuštilicom modernog tipa, noževima za rezanje furnira, modernim strojevima za lijepljenje i sušionicom. Isto tako jak dojam napravio je pogon za izradu panel-ploča sa modernim strojevima (automatsko slaganje, bočno lijepljenje furnira, rezanje i slaganje srednjica te njihovo lijepljenje). Učesnici su zatim razgledali plantažu euroamerićkih topola Vijuš, koja pripada također Dipu. Površina iznosi 183 ha. Najstarija ima 6 godina, srednji promjer je oko 21 cm, a srednja visina 15 m. Kao međukultura dolazi krumpir i kukuruz. Plantaža je vrlo lijepa i zaslužuje pažnju. Na području šumarije Našic e učesnici su imali prilike vidjeti uspjela čišćenja guštika bukve i graba, pošumljavanje borom te unošenje smrekovih (omorikovih) i jelovih sadnica na degradirane površine. U Drvno-industrijskom poduzeću Đur đenovac pregledani su tamošnji pogoni. Rad je mehaniziran. Poseban utisak na |