DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 66 <-- 66 --> PDF |
ma, unošenjem novih tipova topola iz inostranstva, reznicama novih klonova, sjemenom i polenom. Tako se išlo i putem umjetne mutacije dobijanjem poliploida pogodnim tretiranjem te križanjima. Razmnažanje reznicama omogućilo je stvaranje klonova, odnosno čitave serije podloga iz reznica jednog primjerka izabranog prema određenim kriterijima. Zadatak je ove sekcije da do kraja ispita svaki klon od rasadnika do njegove ekonomske zrelosti: u rasadniku Instituta, arboretumima, eksperimentalnim poljima, kod privatnika, ustanova, industrije i t. d. pod raznim ekološkim uvjetima. Rezultati koji su postignuti u relativno kratkom vremenu bili su omogućeni u prvom redu lakim razmnažanjem reznicama najinteresantnijih forma, zadržavajući tako karakteristike prototipa i vrlo raširenoj raspodjeli novih tipova kako u Italiji tako i u drugim državama. Važan djelokrug rada ove sekcije je svakako, osim kontrole varieteta, još i ispitivanje korelacije uzgoja topola, tla i klime. Važnost sekcije fitosanitetske zaštite je potencirana činjenicom, da razni štetnici koji napadaju topole, mogu u znatnoj mjeri da negativno utječu na tehničko trgovačku vrijednost produkcije. Ovdje se uglavnom luče dvije kategorije napada štetnika. U prvu grupu spadaju napadi protiv kojih se ili ne pozna prikladan način borbe ili direktan način nije ekonomski opravdan. U drugu grupu spadaju napadi protiv kojih je moguć i ekonomski opravdan direktan način borbe. U prvom slučaju sekcija istražuje praktički otporne forme u vezi radova selekcije biološke grupe Instituta, dok u drugom slučaju se određuje način primjene najdjelotvornije borbe na temelju sigurnih identifikacija, karakteristika, biološkog ciklusa, parazita i t. d. Aktivnost Instituta se kretala, posebno u početku svog rada, u pravcu rješavanja najvažnijih problema koji su neposredno iskrsavali i bila je određena momentanim ekonomsko socijalnim uslovima i potrebama. Sada je situacija takva, da zahtijeva temeljito studiranje ekonomskih faktora koji su u direktnoj ili indirektnoj vezi sa uzgojem topola. Dovoljno je spomenuti probleme u vezi razvoja topolika u kompleksima, grupama, drvoredima, u konsociaciji sa drugim vrstama (krmivo) i t. d. Ovo je zadatak Sekcije za ekonomske studije. Institut se nalazi udaljen 4 km od Casale Monferrato, na mjestu gdje se stiču granice područja poznatih po uzgoju topola (Alessandria, Vercelli i Pavia) na de snoj strani rijeke Pada koja svojim tokom obilježava glavnu zonu topolika Italije. Uz Institut je imanje površine 200 ha od kojih je oko 80 ha zauzeto arboretumima, eksperimentalnim i demonstrativnim topolicima, dok je ostatak namijenjen rasadnicima u turnusima sa poljoprivrednim kulturama. Jedna štala sa preko 80 grla stoke krupnog zuba i silos osigurava korištenje krmiva kao i organsko đubrivo. Mehanizacija rada je sprovedena serijom traktora i ostalih mašina potrebnih u rasadniku i za održavanje topolika. D. Jedlowski PAUCI U ŠUMI Dr. H. W. Schmidt u Allg. Forstzeitungu za januar 1959 piše o važnosti paukova za biološku ravnotežu u šumi i preporučuje mjere za njihovo umnožavanje. Praksa je pokazala, da mehaničke i kemijske metode suzbijanja šumskih štetnika gotovo uvijek pokazuju pogreške koje su vezane na neke sporedne pojave, koje opet prouzrokuju gospodarske štete. Suzbijanjem pomoću snaga kojima raspolaže priroda eliminirat će se te sporedne pojave, i zato je to najbolja metoda suzbijanja. Taj se optimum još pojačava biološkom činjenicom, da se ti pomoćnici koncentriraju baš tamo, gdje njihovo zahvatanje može da donese šum. kulturi najveću korist, a to je upravo ondje, gdje nalaze obilje hrane. Instinkt samoodržanja i nagona za hranom glavni im je putokaz. Iz radova na autorovim područjima opažanja izlazi nesumnjivo, da se zaista u dijelovima šume gdje je veliko žderanje gusjenica pauci nalaze u nerazmjerno velikom broju, a napadaju prije svega gusjenice Piniperda (Panolis) flammea (borova sovica), a onda gusjenice Sphinx pinastri (borova vještica), Lymantria monacha (duvna, Die Nonne) i Bupalus pinarius (borova grba). Ovdje dolaze u obzir oko 50 vrsta, koje su se pokazale privredno korisne. U bavarskim drž. šumama najčešći je Thomisus viaticus (Xysticus v.), koji je biološki veoma zanimljiv (polaže paučinu oko debla da u njoj hvata gusjenice). Najviše za invazije štetnika, ali i u normalnim prilikama dolazi Linyphia montana (Baldachinspinne), dug 7—8 mm, a plete prostrane tanane baldahine, koje zateže na podrastu i time mnogo koristi. Tako i Agalena labyrinthica Clerc, koji voli sunčane obronke koji su obrašteni grmljem, pa i otvorene progaline, gdje plete vodoravne mreže. Čudno građene mreže plete T h e r idium redimitum u zeljastom pod |