DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 64     <-- 64 -->        PDF

STRANO ŠUMARSTVO


PETI SVJETSKI KONGRES ŠUMARA


Ove godine održat će se od 29. VII. do


19. IX. Peti svjetski kongres šumara u
zgradi sveučilišta u S e a 111 e-u (gradu
koji leži u dubokom zalivu Puget na zap.
obali USA nedaleko kanadske granice, a
ujedno je i najveća američka luka na Pacifiku).
Zadatak je Kongresa, da osvijetli
pitanje mnogostruke važnosti šume u životu
čovjeka.
Prvi je kongres održan u Rim u 1926.


g. na kom je bilo zastupano 58 država, a
radilo se u 4 sekcije: za statistiku i šumarsku
politiku (ekonomiku), za trgovinu
i drvarsku industriju, šumarsko-tehničke
probleme i šumarsku službu, za melioraciju
planinskih šuma i njihovu zaštitu.
Drugi je kongres bio u Budimpešti
1936. g. Njegov je rad obavljan u 9 sekcija:
problemi šumarske politike (ekonomike),
šumarske nastave i naučno-istraživačkih
radova, pitanja trgovine drvom, eksploatacije
i drvarske industrije, mehanizacije
u šumarstvu i kemijske tehnologije drva,
šumskih kultura, regulacije brdskih rijeka,
problemi zaštite prirode i turizma,
gospodarenja u tropskim šumama.


Treći svjetski šumarski kongres održan
je tek nakon Svjetskog rata II. u Hel sinki-
u 1949. g. sa učešćem 29 zemalja.
Tretirana su pitanja: šumskih kultura, eko
nomike, taksacije. eksploatacije, drvarske
industrije i obrade drva.


Četvrti je kongres b;o sazvan u Indiji
i održan 1954. g. na šumarskom institutu u
blizini grada Dera-Duna . Sudjelovalo
je 46 zemalja sa svih kontinenata. Radilo
se u 5 sekcija: opća pitanja šumarstva, koja
su tretirana na plenarnom zasjedanju;
drugo: zaštitna funkcija šume; onda, proizvodna
njezina funkcija; iskorišćavanje
šumskih produkata i konačno — tropsko
šumarstvo.


Taj je kongres došao do zaključka da
šuma i njezini proizvodi imaju veliko značenje
u svjetskoj ekonomici. Naročito je
važna hidrološka uloga šume. To je sažeto
u devizi: Šuma znači — vlagu; vlaga
znači — dobar urod; dobar urod znači —
ž:vot naroda.


Na ovogodišnjem Petom kongresu sudjelovat
će više od 1200 predstavnika iz 80
zemalja, a bavit će se uglavnom sa dva
problema: prvo — suvremenom strukturom
šuma i progresom svjetskog šumarstva, i
drugo: mnogostranim značenjem šume i
šumskih tala. O prvom će problemu biti
čitane rasprave o zaštiti šumskih resursa,


o vođenju gospodarenja u šumama i o glavnoj
liniji kojom ide današnje šumarstvo
i drvarska industrija. Uvodno će predanje
o značenju šumoprivrede u svjetskom
privrednom razvitku pročitati direktor šumarskog
odjeljenja FAO Organizacije ujedinjenih
naroda dr. E. G 1 e s i n g e r, a
uvodno predavanje o drugoj temi održat
će načelnik šumarske službe USA dr. R. E.
A r d 1 e. Niz će radova biti posvećen zaštitnoj
ulozi šume za režim voda i za tlo,
pašarenju i lovu, a i drugim aktualnim
pitanjima.
Kongres će imati ove sekcije: uzgajanje,
uređivanje, šum. genetika, zaštita,
ekonomika i politika, nastava, balneološko
značenje šuma i lov, iskorišćavanje,
sekcija za tropske šume i dr.


Američki će šumari organizirati za
učesnike kongresa niz izložaba i ekskurzija.


Po Les. Hoz. br. 4-1960. D. K.


INSTITUT ZA TOPOLE U CASALE
MONFERRATO


(Instituto di sperimentazione per la


Pioppicoltura — Casale Monferrato)


Krajem prošlog stoljeća bilježi se u Italiji
jača produkcija topola uslijed sve veće
potražnje industrije papira koja treba
zatnu količinu materijala za svoje pogone.
U to vrijeme izlaze prve norme za uzgoj
topala, propagandni materijali, upute i t. d.


Više od polovine stoljeća koje je prošlo
od toga vremena još je više potenciralo
značaj uzgoja topola, materijala koji je
naišao na široku primjenu ne samo kod
izrr.de papira već i u čitavom nizu drugih
grana industrije jakog potencijala kao što
je industrija šibica, ambalaže i t. d.


Siromaštvo na drvetu u Italiji, možda
i nije toliko ovisno o površini koju pokrivaju
šume koliko o njihovoj prirodi i maloj
proizvodnoj vrijednosti. Na 300.000 km8
površine koju zaprema Italija, na šume
otpada 56.000 km2 odnosno 19l0/o. To su
uglavnom visoke i niske šume listača, a u
manjoj mjeri četinjače niske proizvodnje.
Ovaj šumski fond daje godišnje oko
4,000.000 m3 listača i četinjača uz 600.000
m3 ogreva, 40.000 vagona ugljena i drugih
produkata, što ne može ni izdaleka da podmiri
potrebe koje se kreću oko 3—4,000.000
m3 neprerađenog i poluprerađenog drveta,
a ako se k tome pribroje prerađevine, cifra
se penje na 8,000.000 m3 u ukupnoj vrijednosti
od oko 80 milijardi lira.