DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 64 <-- 64 --> PDF |
STRANO ŠUMARSTVO PETI SVJETSKI KONGRES ŠUMARA Ove godine održat će se od 29. VII. do 19. IX. Peti svjetski kongres šumara u zgradi sveučilišta u S e a 111 e-u (gradu koji leži u dubokom zalivu Puget na zap. obali USA nedaleko kanadske granice, a ujedno je i najveća američka luka na Pacifiku). Zadatak je Kongresa, da osvijetli pitanje mnogostruke važnosti šume u životu čovjeka. Prvi je kongres održan u Rim u 1926. g. na kom je bilo zastupano 58 država, a radilo se u 4 sekcije: za statistiku i šumarsku politiku (ekonomiku), za trgovinu i drvarsku industriju, šumarsko-tehničke probleme i šumarsku službu, za melioraciju planinskih šuma i njihovu zaštitu. Drugi je kongres bio u Budimpešti 1936. g. Njegov je rad obavljan u 9 sekcija: problemi šumarske politike (ekonomike), šumarske nastave i naučno-istraživačkih radova, pitanja trgovine drvom, eksploatacije i drvarske industrije, mehanizacije u šumarstvu i kemijske tehnologije drva, šumskih kultura, regulacije brdskih rijeka, problemi zaštite prirode i turizma, gospodarenja u tropskim šumama. Treći svjetski šumarski kongres održan je tek nakon Svjetskog rata II. u Hel sinki- u 1949. g. sa učešćem 29 zemalja. Tretirana su pitanja: šumskih kultura, eko nomike, taksacije. eksploatacije, drvarske industrije i obrade drva. Četvrti je kongres b;o sazvan u Indiji i održan 1954. g. na šumarskom institutu u blizini grada Dera-Duna . Sudjelovalo je 46 zemalja sa svih kontinenata. Radilo se u 5 sekcija: opća pitanja šumarstva, koja su tretirana na plenarnom zasjedanju; drugo: zaštitna funkcija šume; onda, proizvodna njezina funkcija; iskorišćavanje šumskih produkata i konačno — tropsko šumarstvo. Taj je kongres došao do zaključka da šuma i njezini proizvodi imaju veliko značenje u svjetskoj ekonomici. Naročito je važna hidrološka uloga šume. To je sažeto u devizi: Šuma znači — vlagu; vlaga znači — dobar urod; dobar urod znači — ž:vot naroda. Na ovogodišnjem Petom kongresu sudjelovat će više od 1200 predstavnika iz 80 zemalja, a bavit će se uglavnom sa dva problema: prvo — suvremenom strukturom šuma i progresom svjetskog šumarstva, i drugo: mnogostranim značenjem šume i šumskih tala. O prvom će problemu biti čitane rasprave o zaštiti šumskih resursa, o vođenju gospodarenja u šumama i o glavnoj liniji kojom ide današnje šumarstvo i drvarska industrija. Uvodno će predanje o značenju šumoprivrede u svjetskom privrednom razvitku pročitati direktor šumarskog odjeljenja FAO Organizacije ujedinjenih naroda dr. E. G 1 e s i n g e r, a uvodno predavanje o drugoj temi održat će načelnik šumarske službe USA dr. R. E. A r d 1 e. Niz će radova biti posvećen zaštitnoj ulozi šume za režim voda i za tlo, pašarenju i lovu, a i drugim aktualnim pitanjima. Kongres će imati ove sekcije: uzgajanje, uređivanje, šum. genetika, zaštita, ekonomika i politika, nastava, balneološko značenje šuma i lov, iskorišćavanje, sekcija za tropske šume i dr. Američki će šumari organizirati za učesnike kongresa niz izložaba i ekskurzija. Po Les. Hoz. br. 4-1960. D. K. INSTITUT ZA TOPOLE U CASALE MONFERRATO (Instituto di sperimentazione per la Pioppicoltura — Casale Monferrato) Krajem prošlog stoljeća bilježi se u Italiji jača produkcija topola uslijed sve veće potražnje industrije papira koja treba zatnu količinu materijala za svoje pogone. U to vrijeme izlaze prve norme za uzgoj topala, propagandni materijali, upute i t. d. Više od polovine stoljeća koje je prošlo od toga vremena još je više potenciralo značaj uzgoja topola, materijala koji je naišao na široku primjenu ne samo kod izrr.de papira već i u čitavom nizu drugih grana industrije jakog potencijala kao što je industrija šibica, ambalaže i t. d. Siromaštvo na drvetu u Italiji, možda i nije toliko ovisno o površini koju pokrivaju šume koliko o njihovoj prirodi i maloj proizvodnoj vrijednosti. Na 300.000 km8 površine koju zaprema Italija, na šume otpada 56.000 km2 odnosno 19l0/o. To su uglavnom visoke i niske šume listača, a u manjoj mjeri četinjače niske proizvodnje. Ovaj šumski fond daje godišnje oko 4,000.000 m3 listača i četinjača uz 600.000 m3 ogreva, 40.000 vagona ugljena i drugih produkata, što ne može ni izdaleka da podmiri potrebe koje se kreću oko 3—4,000.000 m3 neprerađenog i poluprerađenog drveta, a ako se k tome pribroje prerađevine, cifra se penje na 8,000.000 m3 u ukupnoj vrijednosti od oko 80 milijardi lira. |