DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 61 <-- 61 --> PDF |
generiranje i potpuno otvaranje postojećih šuma, i dok takve odluke nisu popraćene odgovarajućim sredstvima i ostalim mjerama koje bi omogućile široku primjenu modernih metoda za bržu proizvodnju drvne mase i za što bržu rekonstrukciju industrijske prerade drva, postoji bojazan za budući bilans drveta u našoj zemlji. Međutim, naš, tako da kažem, interni zadatak u svim ovim kretanjima je, da se stručno i ekonomski neprekidno usavršavamo i što bolje pripremimo za obavljanje svih zadataka, koji nas u neposrednoj budućnosti očekuju. I taj zadatak je postavila pred nas osječka godišnja skupština. Ovo nije kampanjski zadatak, ovo je jedan od naših trajnih zadataka, koji su izraženi i u Pravilima našeg Društva otkako ono postoji, a nalazit će se i dalje do- god bude postojalo. Radi izvršenja tog zadatka i postoji Šumarski list, radi toga držimo stručna savjetovanja, štampamo razne stručne radove kao što su edicija o kršu. edicije našeg Saveza o III. Kongresu na Bledu sa svim referatima i diskusijom, edicije naših pojedinih republika o razvoju šumarstva i našeg Saveza o razvoju šumarstva i drvne industrije Jugoslavije. No uzasve to. sa žalošću moramo konstatirati, da je bilo ponegdje i nerazumijevanja sa strane nekih naših privrednih poduzeća, i da su čak i poslane publikacije vraćali s napomenom »Neprimamo«. Ne bismo rado uzeli ulogu sudije na ovom mjestu, ali vjerujem, da ni jedan učesnik ove Skupštine ne bj mogao prihvatiti kao ozbiljne, razloge rukovodstva drvnoindustrijskih poduzeća, kad odbijaju stručnu šumarsku literaturu, niti razloge rukovodstva šumsko privrednih organizacija i institucija, kad odbijaju stručnu drvnoprerađivačku literaturu. Pomagati i podržavati šumarsku stručnu literaturu znači pomagati razvoj šumarstva, koje proizvodi sirovinu za industrijsku preradbu. Podržavati stručnu literaturu s područja drvne industrije, znači pomagati razvoj privredne grane, koja podiže vrijednost sirovine i postaje osnovni smisao modernog šumarstva. Moramo biti svijesni, da je proda naše stručne literature ionako vrlo mala, i da je takvim postupcima još više sužujemo, i time dovodimo u opasnost samu stručnu izdavačku djelatnost. Intenciju proširenja, da naši stručnjaci što više čitaju i koriste stručnu literaturu, koju osobito podržava i naš stručni Savez u Beogradu, pokušao je ostvariti naš Upravni odbor akcijom osnivanja stručnih biblioteka kod svih naših šumsko privrednih i drvnoindustrijskih organizacija, a zatim i kod svih ostalih institucija obiju ovih struka. Po nekim znakovima koje smo u našem društvu primijetili, bilo je u tome pravcu i nešto rezultata. Ovu akciju treba nastaviti sistematski i dalje, pri kojoj će glavno težište djelovanja ležati na klubovima. Kad se već govori o stručnom uzdizanju kadrova upozoravam na govor, što ga je održao drug Milentije Popov ić na V. Kongresu inženjera i tehničara u Ljubljani. Po ocieni druga Milentija Popovića. ovaj period u razvoju ljudskog društva mogao bi se nazvati jednom novom revolucijom, i to naučno-tehnološkom revolucijom, koja stavlja na probu različite društvene sisteme: onaj sistem, koji se pokaže naisoosobniji. da u što kraće vrijeme orimijeni u Draktičnoi proizvodnji naučne i tehnološke rezultate, imat će perspektivu dalinjeg opstanka i razvoja. Ako u tom smislu promatramo djelovanje i naših poduzeća i naših školskih i istraživačkih instituciia, tada možemo slobodno zaključiti, da nema nikakve bojazni da će nam uskoro nestati problema o kojima bi raspravljali. I u ovom nravcu se angažirao naš Upravni odbor. Na našu inicijativu je održan širok sastanak naših članova, koji rade u našim institutima i na fakultetu, i koii su ns tom sastanku rasoravljali o organizacionim problemima istraživačke službe u šumarstvu i drvnoj industriji. Zakliučke sa to» sastanka mogli ste čitati na stranicama Šumarskog lista. Mi ne smatramo da su time ti problemi iscrpljeni i nadamo se da će se razgovor; nastaviti i dalje, pogotovo, što u tome imamo podršku i u našem Sekretariiatu za šumarstvo. Zelja nam je svakako, da dobijemo dobro osposobi iene i dobro opremljene institute. Naš Uoravni odbor je krenuo i korak dalie. Aktivirana ie oosebna komisija u okviru Društva, koia ima zadatak, da raz motri probleme školovanja naših kadrova nočam od školovanja radnika na sve do fakulteta. Školovanje radnika nije kod nas uopće još uspostavljeno, a čini nam se, da nostoje mogućnosti za poboljšanie nastave i na srednjim stručnim školama, osobito šumarskim, a i na fakultetu. Mi smo svi jesni. da se ovi oroblemi ne će riješiti br zo, ne će oni biti riiešeni ni do slijedeće godišnje skupštine. Na ovom području su, osim materijalnih problema, veoma važni problemi nastavnih programa. No mimo toga, što su to važni problemi, oni su isto vremeno i veoma delikatni problemi, oso bito na fakultetu. Zbog toga je usmjera vanje nastave prema našim potrebama proces, koji zahtijeva i vremena i strplji vosti. 251 |