DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 60 <-- 60 --> PDF |
šnji odbori ovog društva nužno i s velikom nelagodnošću neprekidno susretali. Osnovni princip, stvaranje Šumskih gospodarstava sposobnijih za ubrzaniji razvoj proizvodnih snaga usvojen je i provodi se u život. Ovim oslobađanjem proizvodnih snaga od prijašnje sputanosti stvaraju nam se mogućnosti i otvara put, da se uhvatimo u koštac sa problemima, koji izviru iz nove situacije svojim normalnim i očekivanim redoslijedom. Mislim da je razumljivo, što je Upravni odbor smatrao, a smatra i sada, da su za naše Društvo najvažniji oni zadaci, koje pred nas postavi naša godišnja skupština. Prošla godišnja skupština postavila je težište, sasvim pravilno, na izvršenje zadataka u proizvodnji. Analiza izvršenja perspektivnog plana posebno u šumarstvu, a posebno u drvnoj industriji, te neposredni zadaci u plantažiranju i konverzijama bili su naročito naglašeni na prošlogodišnjoj skupštini u Osijeku. Osim toga je na skupštini dominirao problem organizacije šumarstva u težnji, da šumarstvo u našoj republici u cjelini pređe na kolosjek privrednih organizacija s potpunim radničkim upravljanjem. Naravno, da je u tome data važnost problemu stalnog kadra šumskih radnika. Na ovom mjestu mogu konstatirati, da je osnovni problem organizacije u osnovi svojoj riješen u periodu mandata ovog Upravnog odbora. Zasluga za ovo pripada svima nama, cijeloj našoj struci, što je neprekidno i čvrsto stajala na tim pozicijama. No smatram, da unatoč tome ovaj problem ne bi bio riješen, da nismo dobili u ličnosti ing. Franje Knebla, našeg stručnog druga i narodnog heroja, nesamo podršku, nego upravo, tako da se izrazim »prvoborca« za ovu stvar. Drug Knebl se lično i s toliko energije založio za riješenje problema organizacije šumarstva, da je time neobično mnogo zadužio cijelu struku, a mi svi smo obavezni, da uložimo sve naše snage, na daljnjem dotjerivanju postavljene organizacije. Drug Potočić je dalje rekao: — Dok je, čini mi se, petogodišnji plan na području drvne industrije izvršen vrlo uspješno, na području šumarstva, nažalost, niie potpu no izvršen. Krivnja, kako izgleda, manje leži na nama, a više u nekim faktorima izvan naših mogućnosti. Iako smo željeli postići više plantaža, nismo bili u moguć nosti da pravovremeno izvršimo sve pri preme potrebne za solidno izvršenje tog zadatka i po količini i po kvaliteti. Upravni odbor Društva je respektirao zaključke prošle skupštine i, razmatrajući ovaj problem, zaključio, da se na ovom savjetovanju još jednom detaljno razmotri problematika plantažnog uzgoja stabala. Ja lično čvrsto vjerujem, da će ovaj referat mnogo koristiti cijeloj našoj struci kod praktične izvedbe ovih zadataka. Privreda u FNRJ nalazi se u fazi neprekidnog i brzo razvoja. Taj je razvoj mnogo brži u industriji, što je i razumlljivo, dck je u poljoprivredi polaganiji. U šumarstvu, mogli bismo reći, taj je razvoj čak i vrlo spor. No nije to samo krivnja u objektivnim faktorima, kao što je na pr. vrlo dug proces proizvodnje, koji se u t. zv. klasičnim šumama proteže i kroz nekoliko stručnih generacija. Ima tome i drugih razloga, koji također leže izvan mogućnosti naših stručnih kolektiva. Do sada je, naime, cjelokupni razvoj šumarstva ležao na sredstvima, koja su se sakupljala u samom šumarstvu. Razvoj šumarstva nije teretio opća sredstva zajednice kao što je to bio slučaj kod industrije i kod poljoprivrede. Naprotiv, i od tih ionako oskudnih sredstava, uslijed nepovoljno postavljeljenih privrednih instrumenata, odlijevali su se značajni viškovi za razvoj drugih privrednih grana. U takvim okolnostima i s tako oskudnim sredstvima, nije objektivno ni mogao stručni kadar šumarstva i drvne industrije pokazati neke brže i veće rezultate. Mogao bih čak tvrditi, da smo, obzirom na sredstva i ostale opće okolnosti i uvjete rada dali mnogo, možda relativno i više nego neke druge struke. Poznato je, da su mnogi naši kolektivi ulagali mnogo napora za dotjerivanje svojih zastarjelih pogona u industrijskoj preradbi drva. Nisu to posljedice samo niske produktivnosti rada. nego i još više slabe akumulativnosti ovih privred nih grana uslijed dosadašnje nepovoljne politike cijena. Bojim se, da bi daljnje zadržavanje ove opće skromnosti u ovim privrednim granama moglo imati vrlo teške i neželjene posljedice naročito u fluktuaciji radne snage, odnosno u postepenom napuštanju ovih privrednih grana. Na dosadašnjim kongresima, savjetovanjima i godišnjim skupštinama naših stručnih organizacija, iznosili smo obilan materijal o stanju našeg šumskog fonda, o raznim produkcionim zahvatima koje moramo izvršiti da taj fond popravimo, zatim o stanju i problemima naše drvne industrije. Mi nismo razrađivali takve analize samo radi toga da se mi sami upoznamo s pravim stanjem stvari, nego smo iznosili to stanje s namjerom, da nam se u tome pomogne. Nije teško zaključiti o povećanju sječe u šumama tako dugo dok tih šuma uopće ima. No ako takve odluke ne prate ujedno i dostatna sredstva za re |