DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 60     <-- 60 -->        PDF

šnji odbori ovog društva nužno i s velikom
nelagodnošću neprekidno susretali.
Osnovni princip, stvaranje Šumskih gospodarstava
sposobnijih za ubrzaniji razvoj
proizvodnih snaga usvojen je i provodi
se u život. Ovim oslobađanjem
proizvodnih snaga od prijašnje sputanosti
stvaraju nam se mogućnosti i otvara
put, da se uhvatimo u koštac sa problemima,
koji izviru iz nove situacije svojim
normalnim i očekivanim redoslijedom.


Mislim da je razumljivo, što je Upravni
odbor smatrao, a smatra i sada, da su
za naše Društvo najvažniji oni zadaci, koje
pred nas postavi naša godišnja skupština.
Prošla godišnja skupština postavila
je težište, sasvim pravilno, na izvršenje
zadataka u proizvodnji. Analiza izvršenja
perspektivnog plana posebno u šumarstvu,
a posebno u drvnoj industriji, te neposredni
zadaci u plantažiranju i konverzijama
bili su naročito naglašeni na prošlogodišnjoj
skupštini u Osijeku. Osim toga je na
skupštini dominirao problem organizacije
šumarstva u težnji, da šumarstvo u našoj
republici u cjelini pređe na kolosjek privrednih
organizacija s potpunim radničkim
upravljanjem. Naravno, da je u tome
data važnost problemu stalnog kadra šumskih
radnika.


Na ovom mjestu mogu konstatirati, da
je osnovni problem organizacije u osnovi
svojoj riješen u periodu mandata ovog
Upravnog odbora. Zasluga za ovo pripada
svima nama, cijeloj našoj struci, što je neprekidno
i čvrsto stajala na tim pozicijama.
No smatram, da unatoč tome ovaj
problem ne bi bio riješen, da nismo dobili
u ličnosti ing. Franje Knebla, našeg
stručnog druga i narodnog heroja, nesamo
podršku, nego upravo, tako da se izrazim
»prvoborca« za ovu stvar. Drug Knebl se
lično i s toliko energije založio za riješenje
problema organizacije šumarstva, da
je time neobično mnogo zadužio cijelu
struku, a mi svi smo obavezni, da uložimo
sve naše snage, na daljnjem dotjerivanju
postavljene organizacije.


Drug Potočić je dalje rekao: — Dok je,


čini mi se, petogodišnji plan na području


drvne industrije izvršen vrlo uspješno, na


području šumarstva, nažalost, niie potpu


no izvršen. Krivnja, kako izgleda, manje


leži na nama, a više u nekim faktorima


izvan naših mogućnosti. Iako smo željeli


postići više plantaža, nismo bili u moguć


nosti da pravovremeno izvršimo sve pri


preme potrebne za solidno izvršenje tog


zadatka i po količini i po kvaliteti.


Upravni odbor Društva je respektirao


zaključke prošle skupštine i, razmatrajući


ovaj problem, zaključio, da se na ovom


savjetovanju još jednom detaljno razmotri
problematika plantažnog uzgoja stabala.
Ja lično čvrsto vjerujem, da će ovaj
referat mnogo koristiti cijeloj našoj struci
kod praktične izvedbe ovih zadataka.


Privreda u FNRJ nalazi se u fazi neprekidnog
i brzo razvoja. Taj je razvoj
mnogo brži u industriji, što je i razumlljivo,
dck je u poljoprivredi polaganiji. U
šumarstvu, mogli bismo reći, taj je razvoj
čak i vrlo spor. No nije to samo krivnja
u objektivnim faktorima, kao što je na pr.
vrlo dug proces proizvodnje, koji se u t.
zv. klasičnim šumama proteže i kroz nekoliko
stručnih generacija. Ima tome i
drugih razloga, koji također leže izvan mogućnosti
naših stručnih kolektiva. Do sada
je, naime, cjelokupni razvoj šumarstva ležao
na sredstvima, koja su se sakupljala
u samom šumarstvu. Razvoj šumarstva nije
teretio opća sredstva zajednice kao što
je to bio slučaj kod industrije i kod poljoprivrede.
Naprotiv, i od tih ionako oskudnih
sredstava, uslijed nepovoljno postavljeljenih
privrednih instrumenata, odlijevali
su se značajni viškovi za razvoj
drugih privrednih grana. U takvim okolnostima
i s tako oskudnim sredstvima, nije
objektivno ni mogao stručni kadar šumarstva
i drvne industrije pokazati neke
brže i veće rezultate. Mogao bih čak tvrditi,
da smo, obzirom na sredstva i ostale
opće okolnosti i uvjete rada dali mnogo,
možda relativno i više nego neke druge
struke. Poznato je, da su mnogi naši kolektivi
ulagali mnogo napora za dotjerivanje
svojih zastarjelih pogona u industrijskoj
preradbi drva. Nisu to posljedice
samo niske produktivnosti rada. nego i još
više slabe akumulativnosti ovih privred


nih grana uslijed dosadašnje nepovoljne
politike cijena. Bojim se, da bi daljnje zadržavanje
ove opće skromnosti u ovim
privrednim granama moglo imati vrlo teške
i neželjene posljedice naročito u fluktuaciji
radne snage, odnosno u postepenom
napuštanju ovih privrednih grana.


Na dosadašnjim kongresima, savjetovanjima
i godišnjim skupštinama naših stručnih
organizacija, iznosili smo obilan materijal
o stanju našeg šumskog fonda, o
raznim produkcionim zahvatima koje moramo
izvršiti da taj fond popravimo, zatim
o stanju i problemima naše drvne industrije.
Mi nismo razrađivali takve analize
samo radi toga da se mi sami upoznamo
s pravim stanjem stvari, nego smo
iznosili to stanje s namjerom, da nam se
u tome pomogne. Nije teško zaključiti o
povećanju sječe u šumama tako dugo dok
tih šuma uopće ima. No ako takve odluke
ne prate ujedno i dostatna sredstva za re