DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 59 <-- 59 --> PDF |
81. GODIŠNJA SKUPŠTINA ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE 81. redovna godišnja skupština Šumarskog društva Hrvatske održana je 27 i 28 lipnja 1960 god. u Zagrebu sa slijedećim dnevnim redom: 27. VI. — Otvaranje skupštine — Uvodni referat o ulozi inženjera i tehničara u izgradnji komunalnog sistema (referat održao dr. Mila n ANDROlC. predsjednik Šumarskog društva Hrvatske) — Izbor organa skupštine — Problemi i značajke plantažnog uzgoia stabala (referat podnio ing. Iv o PÖDHORSKI) — Diskusija — Izvještaj o radu Društva (podnio dr. Zvonk o POTOClC, tajnik Društva) — Diskusija o izvještaju 28. VI. — Privredno ekonomski´ razlozi za najužu suradnju i prisne poslovne odnose šumarstva i industrijske prerade drve t a (referat podnio ing. Božidar MACESIC) — Problemi i budući razvitak pilanske prerade u Hrvatskoj (referat podnio ing. Bogumil COP) — Diskusija — Zaključci Skupštini su prisustvovali ing. F r an jo KNEBL, sekretar Sekretarijata za šumarstvo I. V. Sabora NR Hrvatske, Fra n j o IVELIC. predstavnik republičkog Odbora sindikata radnika šumarstva i industrije drveta; ing. Alfon s KAUDERS, počasni član Šumarskog društva Hrvatske; prof. dr. Duša n KLEPAC, dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; ing. Nova k MIHAJLO VIC, predstavnik Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije; ing. Mirk o SUCEVIC, predstavnik Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Bosne i Hercegovine; ing. Tugomi l CAJNKO, predstavnik Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Slovenije; Đur o SA VIC, predsjednik šumsko privrednih poduzeća Jugoslavije i ing. Drag o ILlC, sekretar; Vu k PECANIC, predstavnik Udruženja drvne industrije; ing. Dim i tr i j e BURA, sekretar Jugoslovenskog savetodavnog centra za šumarstvo; ing. Mlade n NOVAKOVIĆ, sekretar Šum. sekcije Polj. šumarske komore Hrvatske; ing. Vlad o SUPEK, načelnik Savjeta za naučni rad NR Hrvatske; ing. Iva n RADETlC, predstav nik Exportdrva i I v a n SMOJVER, predsjednik Društva lugara Hrvatske. Pored više od 90 delegata šumarskih klubova Skupštini su prisustvovali i brojni predstavnici šumskih gospodarstava, drvnoindustrijskih preduzeća i šumarija. Pored izvještaja funkcionera Društva, koje ovdje donosimo, vrlo dobro pripremljenih aktuelnih referata i plodne diskusije, o čemu ćemo donijeti izvještaj u slijedećem broju, Skupština je prihvatila prijedlog novog Statuta. Prema novom Statutu Šumarsko društvo prerasta u Savez šumarskih društava Hrvatske, a na terenu će se osnivati na teritoriju općine stručne podružnice (ako ima 5 i više članova), na teritoriji kotara stručno Šumarsko društvo. Sve stručne podružnice općine čine Društvo inženjera i tehničara općine, a sva stručna društva kotara Društvo inženjera i tehničara kotara. Na taj način stručne organizacije bit će povezane po vertikalnoj i horizontalnoj liniji. O značenju ovakove organizacije rečeno je više u uvodnom referatu predsjednika Društva dr. Milana Androića . Skupština je također zaključila da se na temelju materijala sastave zaključci, koje će po ovlaštenju Skupštine sastaviti izabrana komisija (ing. A. Lovrić, ing. Mladen Novaković i ing. Josip Šafar). M. A. IZ IZVJEŠTAJA TAJNIKA ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE DR. ZVONKA POTOČIĆA Nakon što je pozdravio goste i delegate dr. ing. Z. Potočić je rekao: — Zadaci Društva onako kako su oni formulirani u društvenim pravilima, zatim kako su postavljani na godišnjim skupštinama, na Plenumima našeg Saveza ili aktivnošću Saveza I. T. su toliko mnogobrojni i raznovrsni, da je često poteško i snaći se među njima, ili odabrati one najvažnije. Nemam namjere, da sve ove zadatke u ovom izvještaju nabrajam, jedno zbog toga, što ovaj izvještaj treba da obuhvati, čini mi se slabiju polovicu radnog perioda sadašnjeg Upravnog odbora, a drugo zbog toga, što je prošlogodišnji tajnički izvještaj vrlo uspješno sistematizirao sve ove zadatke po provenijenciji i vrlo iscrpno ih nabrojao, te se mogu ondje naći. Ovaj Upravni odbor našao se u sretnoj okolnosti, da može skinuti s dnevnog reda jedan od najtežih i najdelikatnijih problema naše struke, s kojim su se dosada 249 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 60 <-- 60 --> PDF |
šnji odbori ovog društva nužno i s velikom nelagodnošću neprekidno susretali. Osnovni princip, stvaranje Šumskih gospodarstava sposobnijih za ubrzaniji razvoj proizvodnih snaga usvojen je i provodi se u život. Ovim oslobađanjem proizvodnih snaga od prijašnje sputanosti stvaraju nam se mogućnosti i otvara put, da se uhvatimo u koštac sa problemima, koji izviru iz nove situacije svojim normalnim i očekivanim redoslijedom. Mislim da je razumljivo, što je Upravni odbor smatrao, a smatra i sada, da su za naše Društvo najvažniji oni zadaci, koje pred nas postavi naša godišnja skupština. Prošla godišnja skupština postavila je težište, sasvim pravilno, na izvršenje zadataka u proizvodnji. Analiza izvršenja perspektivnog plana posebno u šumarstvu, a posebno u drvnoj industriji, te neposredni zadaci u plantažiranju i konverzijama bili su naročito naglašeni na prošlogodišnjoj skupštini u Osijeku. Osim toga je na skupštini dominirao problem organizacije šumarstva u težnji, da šumarstvo u našoj republici u cjelini pređe na kolosjek privrednih organizacija s potpunim radničkim upravljanjem. Naravno, da je u tome data važnost problemu stalnog kadra šumskih radnika. Na ovom mjestu mogu konstatirati, da je osnovni problem organizacije u osnovi svojoj riješen u periodu mandata ovog Upravnog odbora. Zasluga za ovo pripada svima nama, cijeloj našoj struci, što je neprekidno i čvrsto stajala na tim pozicijama. No smatram, da unatoč tome ovaj problem ne bi bio riješen, da nismo dobili u ličnosti ing. Franje Knebla, našeg stručnog druga i narodnog heroja, nesamo podršku, nego upravo, tako da se izrazim »prvoborca« za ovu stvar. Drug Knebl se lično i s toliko energije založio za riješenje problema organizacije šumarstva, da je time neobično mnogo zadužio cijelu struku, a mi svi smo obavezni, da uložimo sve naše snage, na daljnjem dotjerivanju postavljene organizacije. Drug Potočić je dalje rekao: — Dok je, čini mi se, petogodišnji plan na području drvne industrije izvršen vrlo uspješno, na području šumarstva, nažalost, niie potpu no izvršen. Krivnja, kako izgleda, manje leži na nama, a više u nekim faktorima izvan naših mogućnosti. Iako smo željeli postići više plantaža, nismo bili u moguć nosti da pravovremeno izvršimo sve pri preme potrebne za solidno izvršenje tog zadatka i po količini i po kvaliteti. Upravni odbor Društva je respektirao zaključke prošle skupštine i, razmatrajući ovaj problem, zaključio, da se na ovom savjetovanju još jednom detaljno razmotri problematika plantažnog uzgoja stabala. Ja lično čvrsto vjerujem, da će ovaj referat mnogo koristiti cijeloj našoj struci kod praktične izvedbe ovih zadataka. Privreda u FNRJ nalazi se u fazi neprekidnog i brzo razvoja. Taj je razvoj mnogo brži u industriji, što je i razumlljivo, dck je u poljoprivredi polaganiji. U šumarstvu, mogli bismo reći, taj je razvoj čak i vrlo spor. No nije to samo krivnja u objektivnim faktorima, kao što je na pr. vrlo dug proces proizvodnje, koji se u t. zv. klasičnim šumama proteže i kroz nekoliko stručnih generacija. Ima tome i drugih razloga, koji također leže izvan mogućnosti naših stručnih kolektiva. Do sada je, naime, cjelokupni razvoj šumarstva ležao na sredstvima, koja su se sakupljala u samom šumarstvu. Razvoj šumarstva nije teretio opća sredstva zajednice kao što je to bio slučaj kod industrije i kod poljoprivrede. Naprotiv, i od tih ionako oskudnih sredstava, uslijed nepovoljno postavljeljenih privrednih instrumenata, odlijevali su se značajni viškovi za razvoj drugih privrednih grana. U takvim okolnostima i s tako oskudnim sredstvima, nije objektivno ni mogao stručni kadar šumarstva i drvne industrije pokazati neke brže i veće rezultate. Mogao bih čak tvrditi, da smo, obzirom na sredstva i ostale opće okolnosti i uvjete rada dali mnogo, možda relativno i više nego neke druge struke. Poznato je, da su mnogi naši kolektivi ulagali mnogo napora za dotjerivanje svojih zastarjelih pogona u industrijskoj preradbi drva. Nisu to posljedice samo niske produktivnosti rada. nego i još više slabe akumulativnosti ovih privred nih grana uslijed dosadašnje nepovoljne politike cijena. Bojim se, da bi daljnje zadržavanje ove opće skromnosti u ovim privrednim granama moglo imati vrlo teške i neželjene posljedice naročito u fluktuaciji radne snage, odnosno u postepenom napuštanju ovih privrednih grana. Na dosadašnjim kongresima, savjetovanjima i godišnjim skupštinama naših stručnih organizacija, iznosili smo obilan materijal o stanju našeg šumskog fonda, o raznim produkcionim zahvatima koje moramo izvršiti da taj fond popravimo, zatim o stanju i problemima naše drvne industrije. Mi nismo razrađivali takve analize samo radi toga da se mi sami upoznamo s pravim stanjem stvari, nego smo iznosili to stanje s namjerom, da nam se u tome pomogne. Nije teško zaključiti o povećanju sječe u šumama tako dugo dok tih šuma uopće ima. No ako takve odluke ne prate ujedno i dostatna sredstva za re |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 61 <-- 61 --> PDF |
generiranje i potpuno otvaranje postojećih šuma, i dok takve odluke nisu popraćene odgovarajućim sredstvima i ostalim mjerama koje bi omogućile široku primjenu modernih metoda za bržu proizvodnju drvne mase i za što bržu rekonstrukciju industrijske prerade drva, postoji bojazan za budući bilans drveta u našoj zemlji. Međutim, naš, tako da kažem, interni zadatak u svim ovim kretanjima je, da se stručno i ekonomski neprekidno usavršavamo i što bolje pripremimo za obavljanje svih zadataka, koji nas u neposrednoj budućnosti očekuju. I taj zadatak je postavila pred nas osječka godišnja skupština. Ovo nije kampanjski zadatak, ovo je jedan od naših trajnih zadataka, koji su izraženi i u Pravilima našeg Društva otkako ono postoji, a nalazit će se i dalje do- god bude postojalo. Radi izvršenja tog zadatka i postoji Šumarski list, radi toga držimo stručna savjetovanja, štampamo razne stručne radove kao što su edicija o kršu. edicije našeg Saveza o III. Kongresu na Bledu sa svim referatima i diskusijom, edicije naših pojedinih republika o razvoju šumarstva i našeg Saveza o razvoju šumarstva i drvne industrije Jugoslavije. No uzasve to. sa žalošću moramo konstatirati, da je bilo ponegdje i nerazumijevanja sa strane nekih naših privrednih poduzeća, i da su čak i poslane publikacije vraćali s napomenom »Neprimamo«. Ne bismo rado uzeli ulogu sudije na ovom mjestu, ali vjerujem, da ni jedan učesnik ove Skupštine ne bj mogao prihvatiti kao ozbiljne, razloge rukovodstva drvnoindustrijskih poduzeća, kad odbijaju stručnu šumarsku literaturu, niti razloge rukovodstva šumsko privrednih organizacija i institucija, kad odbijaju stručnu drvnoprerađivačku literaturu. Pomagati i podržavati šumarsku stručnu literaturu znači pomagati razvoj šumarstva, koje proizvodi sirovinu za industrijsku preradbu. Podržavati stručnu literaturu s područja drvne industrije, znači pomagati razvoj privredne grane, koja podiže vrijednost sirovine i postaje osnovni smisao modernog šumarstva. Moramo biti svijesni, da je proda naše stručne literature ionako vrlo mala, i da je takvim postupcima još više sužujemo, i time dovodimo u opasnost samu stručnu izdavačku djelatnost. Intenciju proširenja, da naši stručnjaci što više čitaju i koriste stručnu literaturu, koju osobito podržava i naš stručni Savez u Beogradu, pokušao je ostvariti naš Upravni odbor akcijom osnivanja stručnih biblioteka kod svih naših šumsko privrednih i drvnoindustrijskih organizacija, a zatim i kod svih ostalih institucija obiju ovih struka. Po nekim znakovima koje smo u našem društvu primijetili, bilo je u tome pravcu i nešto rezultata. Ovu akciju treba nastaviti sistematski i dalje, pri kojoj će glavno težište djelovanja ležati na klubovima. Kad se već govori o stručnom uzdizanju kadrova upozoravam na govor, što ga je održao drug Milentije Popov ić na V. Kongresu inženjera i tehničara u Ljubljani. Po ocieni druga Milentija Popovića. ovaj period u razvoju ljudskog društva mogao bi se nazvati jednom novom revolucijom, i to naučno-tehnološkom revolucijom, koja stavlja na probu različite društvene sisteme: onaj sistem, koji se pokaže naisoosobniji. da u što kraće vrijeme orimijeni u Draktičnoi proizvodnji naučne i tehnološke rezultate, imat će perspektivu dalinjeg opstanka i razvoja. Ako u tom smislu promatramo djelovanje i naših poduzeća i naših školskih i istraživačkih instituciia, tada možemo slobodno zaključiti, da nema nikakve bojazni da će nam uskoro nestati problema o kojima bi raspravljali. I u ovom nravcu se angažirao naš Upravni odbor. Na našu inicijativu je održan širok sastanak naših članova, koji rade u našim institutima i na fakultetu, i koii su ns tom sastanku rasoravljali o organizacionim problemima istraživačke službe u šumarstvu i drvnoj industriji. Zakliučke sa to» sastanka mogli ste čitati na stranicama Šumarskog lista. Mi ne smatramo da su time ti problemi iscrpljeni i nadamo se da će se razgovor; nastaviti i dalje, pogotovo, što u tome imamo podršku i u našem Sekretariiatu za šumarstvo. Zelja nam je svakako, da dobijemo dobro osposobi iene i dobro opremljene institute. Naš Uoravni odbor je krenuo i korak dalie. Aktivirana ie oosebna komisija u okviru Društva, koia ima zadatak, da raz motri probleme školovanja naših kadrova nočam od školovanja radnika na sve do fakulteta. Školovanje radnika nije kod nas uopće još uspostavljeno, a čini nam se, da nostoje mogućnosti za poboljšanie nastave i na srednjim stručnim školama, osobito šumarskim, a i na fakultetu. Mi smo svi jesni. da se ovi oroblemi ne će riješiti br zo, ne će oni biti riiešeni ni do slijedeće godišnje skupštine. Na ovom području su, osim materijalnih problema, veoma važni problemi nastavnih programa. No mimo toga, što su to važni problemi, oni su isto vremeno i veoma delikatni problemi, oso bito na fakultetu. Zbog toga je usmjera vanje nastave prema našim potrebama proces, koji zahtijeva i vremena i strplji vosti. 251 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Početak rada ove naše Komisije za školstvo nije bio osobito uspješan. Pripremni radovi su zahtijevali skupljanje postojećih nastavnih planova i programa. Našoj molbi nisu se, nažalost, odazvale naše dvije srednje šumarske škole, iako se jedna od njih obraća na Društvo i traži podršku za jedan svoj prijedlog. Društvo treba prethodno da razradi, razumljivo s ostalim odgovornim faktorima, određenu koncepciju i cijeli sistem školovanja srednjih stručnih kadrova, pa tek da se onda bori za ostvarenje tih koncepcija. U stručnom usavršavanju naših članova važnu ulogu imaju i naši instituti koliko neposrednim djelovanjem na terenu i u pogonima servisnom službom, toliko i izdavanjem stručnih publikacija »Drvna industrija« i »Obavijesti«. Veoma važnu ulogu u usavršavanju praktične i stručne tehnike u dnevnom odvijanju poslova kod šumsko privrednih organizacija, obavlja i naša šumarska sekcija Polj. šum. komore svojom edicijom »Bilten«. Mogli bismo samo požaliti, ako naši članovi ne prate redovno ove vrijedne stručne mjesečnike. A ne bi bilo loše, ako bismo malo prekontrolirao u svim našim stručnim institucijama, da li primamo našu stručnu štampu, nesamo onu koja se štampa u drugim republikama, nego čak i onu, koja se štampa na teritoriji naše republike. Stručno uzdizanje naših članova odvija se i u raznim drugim oblicima. Ovdje bismo na prvom mjestu istaknuli seminare u vidu postdiplomskog studija, koji se već nekoliko godina održavaju na našem Šumarskom fakultetu, zatim različite seminare koje organizira šumarska sekcija naše Polj. šum. komore u zajednici sa Savjetodavnim Centrom i Udruženjem šumskoprivrednih organizacija Jugoslavije. No ovamo spadaju i mnoga predavanja organizirana u našim klubovima počam od Gospića do Osijeka. U ovom pravcu se naročito istaknuo Sum arskj klub u Zagrebu, no koji i inače u pogledu društvenog života i djelovanja imade osobito povoljne opće uvjete. Stručna predavanja i ekskurzije, u tuzemstvo a i inozemstvo, predstavljaju za sada glavnu aktivnost Šumarskih klubova, kao cjeline. Upravni odbor Društva nije zanemario ni svoje obaveze s ideološko-političkog područja djelovanja. "Potkraj prošle godine održan je u društvenim prostorijama Svečani Plenum, kojom prilikom je ing. Fra njo K n e b 1, narodni heroj, otkrio Spomen- ploču palim borcima i žrtvama fašizma — članovima našeg Društva. Uvodnu riječ i prigodne govore mogli ste čitati na stranicama Šumarskog lista. No i djelovanje naših članova na širokom prostranstvu na đruštveno-političkom području odvija se obilnije i šire nego ikada do sada. Na teritoriji Sum. klubova SI. Brod 12 naših članova su i članovi radničkih savjeta, 8 ih je u Vijećima proizvađača komuna i kotara, 4 su članovi raznih savjeta u komunama i kotaru, u Splitu su 15 naših drugova članovi raznih savjeta; u Našicama je jedan naš član savezni narodni poslanik, četvoro su članovi kotarskog Narodnog odbora, dvojica su predsjednici Soc. saveza u komunama, i t. d. Nije rijedak slučaj, da su naši drugovi članovi općinskih i kotarskih komiteta SK, kao u Daruvaru i drugdje. Mi se time ponosimo, i možemo samo poželjeti, da se još više naših drugova uključi aktivno u rad na organiziranju našeg društvenog i privrednog života. Naš Upravni odbor je želio, da dobije od klubova podatke o pojedinim našim članovima, koji su se osobito isticali u svom stručnom radu. zatim u društvenom radu u klubu i ostalim društvenim organizacijama, ili su se istaknuli posebnim uspjehom kod raznih akcija bilo u proizvodnji bilo u akcijama društveno-politjčkog značaja. Siguran sam, da imade dosta naših članova, koji ulažu mnogo truda u razvoj naše privrede ili u oblikovanje našeg društvenog sistema, a često imadu u tome i mnogo uspjeha, pa ipak se to nigdje ne evidentira, čak ni u našem Društvu. Nažalost, ta želja Upravnog odbora nije ispunjena: nismo o tome dobili podatke ni od jednog jedinog kluba. Rad u našim klubovima odvija se pomalo neredovno i ne svuda podjednako. Imamo primjera vrlo lijepog rada. računajući po dobivenim izvještajima, kao na pr. u Varaždinu, Našicama. Daruvaru, Bjelovaru, Koprivnici, Osijeku, pa i Gospiću, ali imade klubova, kojima će Upravni odbor morati posvetiti posebnu pažnju, kako bi se rad kluba pokrenuo. Upravni odbor je mogao konstatirati činjenicu, da su naši klubovi živnuli u posljednje vrijeme, što dovodimo u vezu s povoljnom okolnošću postojanja novih šumskih gospodarstava, lociranih uglavnom u kotarskim centrima. Mi se nadamo, da će sada i rad klubova biti nesamo življi, nego i sadržajniji, osobito u pravcu analiza privrednog razvoja šumarstva i drvne industrije svoga područja. Naš Pododbor za drvnu industriju smatra, da bi klubovi, kao svoj prvi zadatak, trebali uzeti u razmatranje perspektivni plan razvitka industrijske preradbe drveta pa |