DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 41 <-- 41 --> PDF |
postupiti i jednostavnije, tako da se uzme medijalna vrijednost svih individualnihnih vremena prijelaza. Treba samo odbrojiti polovicu individualnih vremena prijelaza koji su nanizani po veličini. U sredini se nalazi medijan. Za pokusnu plohu »Jasle I« medijan individualnih vremena prijelaza iznosi oko 14 godina. Za vrijednost M = 514 m3/ha i Ts=14 godina godišnji prirast po tabeli 1. iznosi 11,8 m3/ha. (Za M = 250 m3/ha i Ts = 14 godina Z =5,9 m3, a za M = 500 m3/ ha ->z = 5,9 m3 X 2 = 11,8 m3/ha). Po Lachausseovo j formuli izračunali smo za istu pokusnu plohu godišnji prirast od 11,3 m3 po hektaru kako je to detaljno navedeno u spomenutom Šumarskom listu. Na ostalim plohama, gdje smo izvršili ispitivanja Schaefferov e formule, razlike su negdje veće, negdje manje. LITERATURA A. Schaeffer : Un type de futaie jardinee, Bulletin trimestriel de la Societe Forestiere de Franche — Comtć et Beifort, 1900. A. Schaeffer : Accroissement d´un masiff jardine, Bulletin trimestriel de la Societe Forestiere de Franche — Comte et Beifort, 1906. RESUME I/auteur evoque la methode de A. Schaeffe r pour la determination de l´accroissement dans la foret jardinee, decrite dans le Bulletin trimestriel de la Socište Forestiere de Franche — Comte No 5, Mars 1908 O NEKIM KARAKTERISTIKAMA ASOCIJACIJE QUERCETOCARPINETUM SERBICUM RUDSKI Dr. Milovan R. Gajić Šume kitnjaka i graba zauzimaju u zapadnim krajevima naše zemlje, dovoljno svežim krajevima, najrazličitije položaje, dok se u istočnim delovima sa suvim i kontinentalnim podnebljem povlače na vlažnija i zaštićenija mesta u dolinama reka i potoka i na severne položaje (1). Nešto slično nalazimo, ali za Srbiju, i kod Rudsko g (2), koji opisujući šume asocijacije Querceto-Carpinetum ističe da one »... dolaze uvek u manjim kompleksima ili čak fragmentarno na dnu dubokih, vlažnih jaruga i uvala, usred"ploha Quercetum confertae-cerris ili čine najniži pojas severno eksponiranih strana rečnih dolina.« Ova je specifičnost staništa asocijacije Querceto-Carpinetum serbium od posebnog značenja, jer se pomenuta fitoeenoza javlja u raznim predelima Srbije sa nejednakim sastavom, koji je bez sumnje odraz određenih klimatskih uslova. Ustvari ova se asocijacija javlja u Srbiji u vidu dve varijante: jedna mezofilnija, kod koje se u spratu drveća nalazi Quercus petraea i Carpinus betulus, i druga termofilnija, kod koje u spratu drveća imamo Quercus cerris, Q. conferta i Carpinus betulus. O ovome smo u jednom od naših ranijih radova govorili i izneli ukratko tu pojavu (3). Ovom prilikom želimo da se na tom pitanju detaljnije zadržimo. Ističući specifičnosti asocijacije Querceto-Carpinetum u jugoistočnom delu Šumadije Ruđsk i (2) navodi termofilne vrste kao Quercus pubescens, Carpinus orientalis, Cornus mas i dr. po kojima se pomenuta fitoeenoza razlikuje od 231 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 42 <-- 42 --> PDF |
" iste u Hrvatskoj. On takođe konstatuje da Quercus petraea dolazi obilnije u asocijaciji Querceto-Carpinetum samo na visinama iznad 500—600 m. Nema sumnje da nam ove činjenice ukazuju na izvesnu diferencijaciju u pogledu sastava asocijacije Querceto-Carpinetum. Međutim, to pitanje nije raščlanjeno u fitocenološkoj tabeli od Rudskog (2). Naprotiv svi snimci koji se navode imaju termofilan sastav, pogotovu u spratu drveća, što u suštini dolazi pretežno usled relativno malih nadmorskih visina (snimci su uzeti od 240—400 m). Znači da se u jugoistočnom delu Sumadije, gde je Rudsk i vršio ispitivanja, asocijacija Querceto-Carpinetum menja u pogledu sastava u odnosu na promenu nadmorske visineT Da bi dobili jasniju sliku u vezi sa ovom pojavom potrebno je da se osvrnemo i na druge delove Srbije. Jovanovi ć (4) konstatuje da se asocijacija Querceto-Carpinetum na Suvoj Planini obično nalazi od 600 do 800 m visine, jer su klimatski uslovi u ovom delu Srbije znatno nepovoljniji za pomenutu asocijaciju nego u severnijim i zapadnijim krajevima. Ustvari na tim visinama isti autor je opisao mezofilnu varijantu fitocenoze Querceto-Carpinetum. Na planini Rudniku konstatovali smo da se mezofilna varijanta asocijacije Querceto- Carpinetum nalazi uglavnom iznad 500 m nadmorske visine, dok se rede javlja na 300 i 400 m. U južnom delu masiva pomenute planine, a naročito u jugoistočnom dolazi do pojave termofilnog tipa (5). Zanimljivo je pro analizirati kakav je sastav šume kitnjaka i graba u horizontalnom smislu. U tom slučaju moramo znatno šire pogledati to pitanje. U Makedoniji, gde prema karti godišnjeg raspodela padavina prema R e n i e r u i Bil u (6, 1. c.) ima znatno manje taloga nego u Srbiji, asocijacija Querceto- Carpinetum (na nadmorskoj visini od 400 m) sadrži u svom sastavu u spratu drveća pored Quercus petraea, Q. conferta, Q. cerris, Carpinus betulus i Q. pubescens Carpinus orientalis, Acer monspessulanum i druge termofilne vrste (7). U Srbiji, kao što smo videli, na nešto manjoj nadmorskoj visini ima isto termofilnih elemenata u spratu drveća, samo manje nego u Makedoniji. To je razumljivo jer u Srbiji ima više taloga. U Hrvatskoj gde se već znatno oseća humidan karakter klime, asocijacija Querceto-Carpinetum ima izrazito mezofilan karakter, a što se tiče nadmorske visine one se kreću od 140 do 500 m. I ekspozicija ne igra ulogu kao u Srbiji; šta više većinom su toplije (8 — prema fitocenološkoj tabeli)" Ustvari prema istom autoru asocijacija Querceto-Carpinetum pretstavlja klimatogenu fitocenozu u Hrvatskoj. Nema sumnje da će isto tako sastav navedene fitocenoze, ako idemo severnije od Srbije imati sve manje termofilnih primesa. Napr. u Mađarskoj S z u j k o (9) opisuje Querceto-Carpinetum pannonicum koji u spratu drveća ima Quercus petraea, Carpinus betulus, Fagus silvatica, Prunus avium i dr. Klik a (10) u Srednjoj Evropi navodi Querceto- Carpinetum bohemicum koji se u spratu drveća sastoji iz Quercus petraea, Carpinus betulus i dr. Kao što vidimo asocijacija Querceto-Carpinetum je izraziti primer kako pojedine šumske fitocenoze odražavaju klimatske prilike pojedinih područja. U ovom pogledu ona je posebno značajna za Srbiju, jer ukazuje na prelazni karakter njene klime. Bez sumnje da je klima primarna u pogledu uticaja na sastav asocijacije Querceto-Carpinetum. Međutim, nije dovoljno imati samo to u vidu kada se uzme u obzir pod kakvim je uslovima živela šuma u Srbiji u toku XIX i XX veka. Seče, krčenja, paljenje, lisničenje, pašarenje — sve je to itekako ostavljalo traga na stanje šuma. Na velikim površinama uklonjena je šuma koja u suštini ublažuje ekstreme klime, pogotovu u slučaju naše kontinentalne klime. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Znači da je na taj način došlo do klimatskih promena, naročito u pogledu mikroklime. Pored ovoga, čovek je koristio jednu vrstu više, drugu manje. Kon- Vertikalni profil zoniranja šumse vegetacije u južnom delu masiva planine Rudnik: 1 Querceto-Carpinetum serbium Rudski subas. quercetosum confertae prov., 2 Quercetum confertae-cerris serbicum Rudski subas. carpinetosum orientalis (Kn.) Jov., 3 Querceto-Carpinetum serbicum Rudski subas. tipycum prov., 4 Quercetum montanum Cer. et Jov. i 5 Fagetum montanum serbicum Rudski. Geološka podloga: peščar — označeno tačkicama (sve orig.). kretno po pitanju asocijacije Querceto-Carpinetum to je moglo imati negativan odraz. Quercus petraea se u odnosu na Q. cerris i Q. conferta više ceni u narodu, te je na pojedinim staništima moglo doći usled toga do njegovog istrebljenja. Slično je na pr. i s Quercus conferta i Q. cerris. Na staništima asocijacije Quercetum confertae-cerris mogu se naći u Šumadiji čiste sastojine cera itd. Sličnih primera ima dosta. Prema tome pored klimatskih uticaja koji su bez sumnje primarni, treba imati u vidu i uticaj čoveka i to: otstranjivanje šumskog pokrivača, pri čemu dolazi do izvesnih mikroklimatskih promena i korišćenja vrednijih vrsta drveća. Na osnovu nap red izloženog smatramo da u Srbiji postoje dve varijante šume Querceto-Carpinetum. Jedna je mezofilnijeg karaktera i javlja se na većim nadmorskim visinama, čije apsolutne veličine zavise od klimatskih i drugih uslova pojedinih krajeva Srbije. U pogledu florističkog sastava odlikuje se prisustvom Quercus petraea i Carpinus betulus u spratu drveća. Ostale vrste ovoga tipa bilo iz sprata žbunja ih sprata prizemne flore su isto tako mezofilnog karaktera. Druga varijanta ima termofilan karakter i nalazi se na nižim nadmorskim visinama. Za nju je karakteristično u pogledu florističkog sastava da se sprat drveća sastoji uglavnom iz Quercus cerris, Q. conferta i Carpinus betulus, dok je znatno manje zastupljen Q. petraea. Pridolaze i Carpinus orijentalis, Q. pubescens, Cornus mas i dr. Obe navedene varijante su prvenstveno klimatski uslovljene. Pojava izvesnih primesa termofilnog karaktera mogla je biti uslovljena promenom mikroklime, ali to su uglavnom pojave lokalnog karaktera. Svakako da se pri ovome postavlja pitanje šta ove varijante, kako smo ih privremeno nazvali, pretstavljaju sa taksonomskog gledišta. Bez sumnje da je najverovatnije, s obzirom na iznete momente, da su ovde u pitanju dve subasocijacije. Za termofilnu varijantu predložili bi naziv Querceto-Carpinetum serbicum qercetosum confertae |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 44 <-- 44 --> PDF |
prov. (ranije uzeto kao degradacioni stadijum —3), a za mezofilnu varijantu Q.-C. s. typicum prov. Napred izneta razmatranja imaju za cilj da ukazu na suštinske razlike u pogledu kombinacija vrste hrastova sa grabom, koje su ustvari neobično značajne s obzirom na praktične momente. Naročito pitanje pošumljavanja takvih terena gde javljaju napred iznete fitocenoze, može biti ovim dosta potpomognuto u pogledu postizavanja većeg uspeha. Jer svakako nije svejedno, kako za štfmara-praktičara, tako i za fitocenologa, da u jednom slučaju imamo grab s kitnjakom, a u drugom grab sa cerom i krupnom granicom (Q. conferta). LITERATURA: 1. Horva t I.: Šumske zadruge Jugoslavije. Šum. prir. I. Zagreb. 1946. 2. Rudsk i I: Tipovi lišćarskih šuma jugoistočnog dela Šumadije Beograd. 1949. 3. Gaji ć M.: Prilog poznavanju hrastovo-grabovih šuma (Querceto-Carpinetum) Šumadije. Arhiv. biol. nauka. No 1—2. Beograd. 1954. 4 Jovanovi ć B.: Šumske fitocenoze i staništa Suve Planine. Manuskript. Beograd. 1953. 5. Gaji ć M.: Fitocenoze i staništa planine Rudnik i njihove degradacione faze. Manuskript. Beograd. 1958. 6. Vujevi ć P.: Podneblje FNR Jugoslavije. Arhiv za polj. nauke. God. VI. sv. 12. Beograd. 1953. 7. Em H.: Rastitelnosta i dendroflorata megu Ovče-pole i reka Pčinja. Godišnik. knj. I. 1951. Skoplje. 8. Horva t I.: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glas. za šum. pok. 6. Zagreb. 1938. 9. Szujk ć J. F.: Beiträge zur Kenntnis der auf Andesit ausgebildeten Waldtypen des Börzönygebirges. Anal. Hist.-Natur. Musei Nation. Hungarici. T. VII. Budapest. 1956. 10. Klik a J.: Studien über die xeroterme Vegetation Mitteleuropas. IV. BBC. Bd. JLIV Abt. B. 1936. VON EINIGEN KENNZEICHNUNGEN DER ASSOZIATION QUERCETOCARPINETUM SERBICUM RUDSKI ZUSAMMENFASSUNG Die Wälder der Assoziation Querceto-Carpinetum kommen in Serbien immer in kleineren Komplexen oder sogar fragmentarisch am Grunde tiefer und feuchter Schluchten und Engtäler (2) vor. Hinsichtlich der Zusammensetzung zeichen sie sich durch das Differenzieren sowohl bezüglich der Meereshöhe als auch der Eigenartigkeit des Klimas der einzelnen Gebiete Serbiens aus. So konnten wir feststellen, dass in Serbien zwei floristische Varianten vorkommen, und zwar: eine mesophilere, bei der in der Baumschicht Quercus petraea und Carpinus betulus erscheint, und eine thermophilere, bei der wir in der Baumschicht Quercus cerris, Q. conferta und Carpinus betulus haben. Beide Varianten sind klimatisch bedingt, wenngleich die Erscheinung gewisser thermophiler Elemente in gewissen Fälern durch das Einwirken des Menschen bedingt sein kann, der in Serbien auf grossen Flächen den Wald ausgerodet hat. Die mesophile wie auch die thermophile Variante behandelten wir als Subassoziationen, und zwar die erste als Querceto-Carpinetum serbicum Rudski subas. typicum prov., und die zweite als Querceto-Carpinetum serbicum Rudski subas. quercetosum confertae prov. Die Subassoziation quercetosum confertae prov. befindet sich an niedrigeren Meereshöhen (bis 400 m), und ausser den oben angeführten Arten kommen in der Baumschicht noch Carpinus orientalis, Quercus pubescens, Cornus mas u. a. vor. Die Subassoziation typicum prov. kommt an höheren Meereshöhen vor (über 400 m), und ausser Quercus petraea und Carpinus betulus kommen in der Baur>schicht, nur bedeutend seltener, auch Fagus moesiaca, Prunus avium u. a. vor. |