DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 40 <-- 40 --> PDF |
U toku 16 godina moći ćemo u svakom debljinskom stepenu posjeći stabla, koja nisu potrebna u slijedećem višem debljinskom stepenu; njihov broj definiran je diferencijom broja stabala u dvjema susjednim debljinskim stepenima (vidi tabelu 3.). Iz tabele 3 se razabire, da se u toku ophodnjice od 16 godina može posjeći 114 stabala s drvnom masom od 104,9 m3/ha. Prema tome godišnji etat iznosi 104,9 m3 :16 = 6,6 m3 po hektaru produktivne šumske površine. U tom je slučaju etat jednak prirastu! Cifra od 6,6 ml3/ha znači maksimum. U praksi se preporuča realizirati nešto niži etat zbog koeficijenta sigurnosti. Ako je prosječno vrijeme prijelaza 6, 8, 10, 12 godina i t. d., te ako cifru od 105 m3 podijelimo sa 6, 8, 10, 12 i t. d., dobivamo ove prosječne godišnje priraste po hektaru: 17,5 m3, 13,2 m3, 10,5 m3, 8,8 m3 i t. d. Eto na taj je način A. Schaeffe r dobio podatke o prirastu u drugoj koloni tabele 1. Podaci u ostalim kolonama dobiveni su na temelju jednostavne proporcije. Kod iste prosječne širine goda, prirast je to veći, što je drvna masa veća. Ako drvna masa neke sastojine iznosi 250 m3/ha i ako je prosječno vrijeme prijelaza u toj sastojini 16 godina, onda prosječni godišnji prirast (Z) iznosi: 6,6 m3 : 320 m3 = Z : 250 m3 Z = 5,2 m3/ha U tabeli 1. navedeni su godišnji prirasti za drvne mase od 100, 150. 200, 250 i 320 m3 i za prosječna vremena prijelaza od 6 do 46 godina. Za druge drvne mase i za druga prosječna vremena prijelaza treba vršiti interpolaciju ili jednostavnu multiplikaciju. Za drvnu masu od 400 m3/ha valja podvostručiti podatka u koloni 4, a za drvnu masu od 450 m3/ha valja potrostručiti cifre u koloni 5. Za podatke o prirastu u tabeli 1. A. Schaeffe r kaže, da nisu apsolutno točni, ali da se mnogo ne razlikuju od prirasta, koji su utvrđeni po kontrolnoj metodi. Podaci o godišnjem prirastu u tabeli 1. mogu se izraziti ovom formulom: U toj formuli (M) označava drvnu masu na panju po jednom hektaru; (Ts) je prosječno vrijeme prijelaza za sastojinu kao cjelinu, uzimajući u račun deljinske stepene od 5 cm. Postotak prirasta (p) iznosi prema tome: 1 ~´10° P = . m 3Ts Navedene formule upotrebljavaju se u običnoj francuskoj praksi uređivanja prebornih šuma. DEMONSTRACIJA METODE Možda će biti najinstruktivnije, ako posegnemo za pokusnom plohom »Jasle I«, jer je za tu plohu donesen detaljni opis i obračun prirasta po jednoj drugoj metodi u Šumarskom listu br. 1/1953. na str. 192.—196. Individualna vremena prijelaza za tu plohu navedena su u tabeli 4 tog članka. Prosječno vrijeme prijelaza (Ts) za sastojinu kao cjelinu iznosi 14,7 godina, ako uzmemo u račun broj stabala, kao težine u pojedinim debljinskim stepenima. Može se |