DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 36     <-- 36 -->        PDF

tim, s obzirom na prirodu šuma i šumskih zemljišta, potrebno bi bilo u savez


nim propisima takvu mogućnost predvidjeti svakako uz posebne uvjete s obzirom


na privredni plan, investicije i t. d. Naročito bi bilo potrebno omogućiti naknad


no mijenjanje šumsko gospodarske cjeline.


Ovom prilikom je potrebno istaknuti, da se šumska zemljišta i zemljišta
pod šumom u smislu odredaba Zakona o sredstvima privrednih organizacija
smatraju osnovnim sredstvima tih organizacija u koliko im služe u privredne
svrhe. Da li se šume (drvna masa) i koje imaju smatrati osnovnim sredstvima,
ostaje otvoreno pitanje, koje će riješiti savezni propisi.


Državni organi, ustanove i privredne organizacije, kojima su šume i šumska
zemljišta predane na upravljanje i gospodarenje, dužni su s njima gospodariti
u okviru postojećih propisa, društvenih planova i šumsko uređajnih osnova.
Sto sve spada u gospodarenje šumama i šumskim zemljištima vjerojatno će bliže
odrediti novi savezni zakon o šumama. Međutim nesumnjvio je, da u gospodarenje
šumama spadaju uzgoj, njega i zaštita šuma kao i eksploatacija šuma
i šumskog zemljišta, te druge djelatnosti potrebne za uspješno obavljanje gospodarenja
šumama i šumskim zemljištima.


U vezi s eksploatacijom šuma treba napomenuti, da se često u praksi pojam
prava eksploatacije šuma izjednačava s pojmom prava na sječu šuma" što je nepravilno.
Pod pojmom prava eksploatacije šuma i šumskih zemljišta treba razumjeti
pravo na ekonomsku korist od glavnih i sporednih šumskih proizvoda.
Sječa je jedna od radnji, kojima se to pravo ostvaruje, koju organ upravljanja
može ali ne mora sam da vrši.


Dalje treba napomenuti, da se u praksi u sporedne šumske proizvode uključuju
i iskorišćavaju i djelovi zemljišta koji to nisu, kao na pr. velike naslage
kamena, šljunka i dr., što po našem mišljenju nije pravilno.


Prema propisima Zakona o sredstvima privrednih organizacija promet
zemljišta i zgrada se vrši na osnovu posebnog saveznog zakona. Kako savezni
Zakon o prometu zemljišta i zgrada ne obuhvaća šumska zemljišta i zemljišta
pod šumom, to se promet ovim zemljištima u društvenom vlasništvu ne može
vršiti. Isto stanovište proizlazi iz odredaba Zakona o šumama.


Prema tome državni organi, ustanove i privredne organizacije ne mogu
raspolagati šumskim zemljištima i zemljištima pod šumom u društvenom vlasništvu,
kojima upravljaju.


III. ŠUMSKA TAKSA
Naziv »šumska taksa« uobičajen je već davno u šumarskoj terminologiji
premda sadržajno ne odgovara onom što se pod tim izrazom misli. Takse su
javne pristojbe — novčana davanja, koja se naplaćuju za usluge organa javne
uprave, za potrebu javnih institucija ili imaju značaj poreza, dok je šumska
taksa propisima unaprijed određena prodajna cijena drveta na panju. Šumska
taksa ima sa ostalim taksama samo formalne sličnosti, a to je činjenica što i
ona predstavlja unapred određene iznose, koji se moraju plaćati. Sadržajno se
od taksa sasvim razlikuje, jer je obavezi plaćanja taksa izvor u propisima, a
šumskoj taksi u ugovoru. Osoblje, koje radi u šumarstvu i drvnoj industriji, vrlo
dobro zna što je šumska taksa. Međutim spomenuti izraz, zbog svoje formalne
sličnosti s taksama, u praksi je često uzrok doncšenju nepravilnih odluka od
strane organa državnih vlasti.