DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 27 <-- 27 --> PDF |
lih publikacija pisali su gotovo svi naši dnevni listovi. O njoj su šumari diskutovali na daleko i široko, o njoj se (a naročito poslije moga predavanja i članaka iz 1951. god.) možda najviše govori na šumarskim, lovačkim i turističkim skukovima kod nas. Pa šta se u ovoj tajanstvenoj prašumi toliko krije, kada se o njoj danas toliko govori i piše?! S punim pravom ona je dostojna da se o njoj ne samo dosada pisalo i govorilo, nego će se i ubuduće dugo pisati i govoriti. Ona krije u sebi mnoge prirodne tajne, koje smo tek načeli, ali smo još daleko od toga da bismo ih sve otkrili i u šumarskoj praksi primijenili. Ta je šuma neiscrpni izvor prirodnih zakona — naša šumarska »ĆABA« na koju će se možda hodočastiti kao u drevnu Meku i Medinu. U njoj može svaki čovjek bez obzira na doba, stalež i kulturni nivo naći mnogo i mnogo duševne i naučne hrane. Eto zato se o njoj danas toliko govori i piše i zato se u nju sve više dolazi. b) Položaj, veličina i sastav Perućice U jugoistočnom dijelu Bosne sa desne strane legendarne Sutjeske, ispod samog Maglica leži jedan tihi, kristalni, tajanstveni potočić — zvani Perućica, a i čitavo područje u slivu tog tihog potoka zove se »PERUĆICA«. Ona se prostoire od vrha Maglica (2.387 m) do ušća potoka Perućice u Sutjesku na koti 600 m. Dakle, to relativno malo slivno područje (svega oko 6 km zračne dužine i 1—3 km širine) prostire se na arealu sa visinskom razlikom od 1787 m. Ovo je područje piroda sa svih strana oštro ogradila od okoline. To je jedan oštri prirodni lijevak u koji nije lako ući ni sa koje strane. Sa južne strane leži ponosni i neprohodni starac Maglić, sa zapada ga štiti planina Volujak, sa istoka leži masiv Snježnice (1.900 m), a sa sjevera se Perućica sama zaštitila svojim velikim prirodnim kamenim zidom gdje potok čini veličanstveni slap Skakavac visok oko 70 m. Evo, zato je Perućica ostala dodanas netaknuta baš onako kako ju je priroda vjekovima stvarala i izgrađivala. Zato je nije mogla zahvatiti nemilosrdna oštrica eksploatatorske sjekire. Danas, kada je do njenoga ruba na Dragoš Sedlu već stigla cesta, koja dalje ne bi trebala ići, glas šumara, turista, naučnika, radnika, seljaka i svakog živog ko zna šta Perućica znači za nas i čitavu Evropu, snažno je odjeknuo na braniku ovoga našeg najizrazitijeg objekta zaštite prirode, čuvajući ga od mnoštva sjekira, koje se odavno oštre da bi ga slistile. Perućica zahvata svega 1.243 ha šuma i šum. zemljišta. Ekonomske šume zahvataju površinu od svega 1.074 ha. Ovo je po površini upravo kap u moru od ukupne površine naših šuma, pa zbog toga nije nikakova materijalna »žrtva« ako je za sva vremena potpuno isključimo iz bilo kakve sječe. Ono malo privatnih enklava u njoj treba pod svaku cijenu što prije arondirati i eksproprirati — kako bi potrebni mir još više zavladao u ovome neprocjenjivom daru prirode. Prosječna drvna zaliha po ha šumske površine iznosi ovdje 714 m3. Ima predjela (na pr. u odjelu 56) gdje drvna zaliha gigant stabala iznosi i 1353 m3 po ha". Glavna vrsta drveta je ovdje jela, koja obuhvata 60´% od ukupne drvne zalihe. Pored nje su: smrča 15% i bukva 25%. Sa stručnog je stanovišta ovo-najidealnija vrsta i omjer smjese glavnih vrsta drveća," koje sačinjavaju naše tako zvane preborne šume. Preborne šume |