DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 11 <-- 11 --> PDF |
do kraja i šumarstvo cijeniti, obračunavati i plaćati po količini proizvedenog drveta t. j . po proizvodnji. Stimulirati treba u šumarstvu one koji drvo proizvode a ne samo one kojisijeku akumulaciju koia se kroz decenije i stoljeća bez njihovog zalaganja stvarala ili proizvela. Za praktičnu primjenu ovakovog načina nagrađivanja šumarske proizvodnje po učinku (godišnjem prirastu) predstavlja zasada teškoću za praktično utvrđivanje jednogodišnjeg prirasta drveta u prirodnim šumama radi njihovog dosta sporog rasta, dok je to u intenzivnim kulturama i plantažama potpuno moguće. Savremena nauka i tehnika (električne i elektronske mašine) mogu lako i brzo obračunati sve godišnje priraste, samo što godišnji razmaci u prirodnim šumama čine u debljinskom prirastu svega par milimetara a u visini par decimetara, pa mogu nastupiti subjektivne griješke pri samom mjerenju. U plantažama gdje je taj prirast u debljinu nekoliko centimetara a u visinu po 1 metar i više, ovo ne predstavlja nikakvu teškoću i problem. No i za to ima praktično riješenje. Utvrđivanje prirasta — proizvodnje može se praktično i sigurno utvrđivati u 5-godišnjim razmacima, a godišnja proizvodnja može se cijeniti na osnovu utvrđenih normativa i izvršenih radova. Svi radovi u šumarskoj proizvodnji i sve faze i operacije koje utječu na proizvodnju mogu se praktično normirati prema vrsti rada i uslovima terena (ravničarski, prigorski, planinski teren; odnosno laki, srednji ili teški uslovi rada; te odgovarajući bonitet i starost šume), pa se kao takvi mogu planirati po obimu i visini troškova. Nakon izvođenja radovi se koncem svake godine mogu primiti (kolaudirati) kao što se primaju građevinski radovi po kvantitetu, kvalitetu i jedinici mjere (m3s ha ili kom.). Na ovaj način rezultati rada u šumskoj proizvodnji u jednoj godini mogu se mjeriti sa uspjehom izvršenih šumsko uzgojnih, tehničkih i zaštitnih radova, s tim da se svake 5-te godine izvrši korektiv ili definitivan obračun prozvodnje (ostvarenog prirasta) na bazi obaveznog inventarisanja svake 5-te godine. Ovo je način da se šumska proizvodnja nagradi po učinku i da tu nagradu dobiju oni koji su za tu proizvodnju, odnosno za njeno povećanje zaslužni. Ovaj način je jedino stimulativan za one koji u šumskoj proizvodnji zaista i rade. Ovakav način tretiranja savremene šumske proizvodnje t. j . proizvodnje prirasta drveta i drugih šumskih i poljoprivrednih međukultura na zemljištima pod šumom i plaćanje´ kolektiva šumarstva po učinku t. j . po stvarno proizvedenoj masi drveta i drugim mjernim vrednotama, s obzirom da je u šumarstvu proizvodni ciklus (od sjetve do žetve — sječe) i kod najintenzivnijih plantaža dosta dug (10—20 godina), a u prirodnim ekonomskim šumama (80—100 godina i više) moguće je praktično provoditi u onim šumskim gospodarstvima, koja bi bila dovoljno velika i činila privredno aktivnu cjelinu. To su gospodarstva koja u svom sastavu imaju mlade, srednjodobne i stare šume i kod kojih se neprekidno provode sve faze proizvodnje (radova) u približno podjednakom obimu svake godine t. i. gdje se svake godine pošumljava, njeguje, proređuje, meliorira i vrše sječe određene mase drveta ili ubiraju određeni plodovi ili prinosi. Kad bi sve naše šume bile u normalnom stanju ili približno normalnom stanju po svojoj strukturi (starosti ili debljini) onda bi se ovaj sistem savremenog šumskog gospodarenja mogao primijeniti u svim gospodarskim jedinicama bez obzira na njihovu veličinu. No pošto to nije slučaj, to je radi mogućnosti finansijske ravnoteže, ulaganja u uzgojne i zaštite radove, korišćenja savremene |