DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Ukupna vrijednost drvne mase iznosi prema sadašnjoj (malenoj) šumskoj taksi oko 18.532,859.000 dinara. Trebalo bi još uračunati i posredne koristi od šuma, za druge grane privrede (poljoprivreda, razne industrije, higijenska uloga i dr.). Ocijenjen prirast je oko 283.000 m3. Vrijednost sporednih šum. proizvoda (paša, žirenje, košnja trave, plodovi, sjeme, stelja, pijesak, kamen, zakup zemljišta) je malena; iznosi oko 6,900.000 dinara godišnje. Obrast u gruboj prosječnosti je 0,7—0,8; dakle malen, i to zbog loših utjecaja abiotskih faktora (suše, suvišne vode), biotskih faktora (česte i jake zaraze štetnih kukaca i parazitarnih gljiva) i antropogenih faktora (jake i neracionalne sječe u pojedinim šumama, stalna paša stoke u pojedinim sastojinama i dr.). UTJECAJ PROMJENE VODNOG REŽIMA NA SUME Na temelju podataka i razmatranja u elaboratima o šumarstvu, o lovstvu, o zdravstvenom stanju šuma i utjecaju promjene vodnog režima na šume dajemo izvod iz zaključnog dijela čitavog elaborata: 1. Postojeće šume, odnosno pojedine šumske zajednice na nizinskom području Gornje Posavine, izgrađivale su se u toku vrlo dugih razdoblja klime i mnogo pod direktnim i indirektnim utjecajem režima voda, kakav je bio i kako se postepeno mijenjao pod djelovanjem raznih abiotskih i antropogenih faktora. I zato nagla, jaka i trajna promjena postojećeg režima voda — bilo u pravcu isušivanja zemljišta, bilo akumulacijom viška vode — je kritičan faktor, o čijem posrednom i neposrednom utjecaju više ili manje ovisi daljnji razvitak sadašnjih tipova šuma, njihov sastav po vrstama drveća, strukturi, kakvoći i prirastu. Sto je intenzitet djelovanja novog režima voda veći, brži i trajniji, naročito u doba vegetacije i pogotovu u doba istosmjerno djelujućih klimatskih ekstrema, šume ü takvim okolnostima lošije se razvijaju, a u ekstremnim pedološkim i klimatskim okolnostima mogu i nestajati. Posljedice ekstremnih utjecaja vode, vlage i temperature na šume i šumske biocenoze, iznesene su u studiji Z. Vajde. 2. Isušivanje pojedinih dubljih depresija zamljišta, povoljno se odrazuje u razvitku šuma na tim staništima, omogućuje pošumljavanje do tada zamočvarenih zemljišta i izmjenu ekonomski manje vrijednih vrsta drveća vrednijim vrstama. Isušivanje velikih poplavnih područja poboljšava uvjete za uzgoj divljači napose divljači niskog lova. Iskorišćavanje šuma (sječa i izvoz) je jeftinije i može se vršiti u veći broj dana. Konačan hidrološki projekt treba da u vezi t. 1 ima što više u vidu biološke značajke nizinskih šuma Gornje Posavine, njihovu malu otpornost utjecajima ekstrema vode i vlage i uz njih vezane utjecaje drugih abiotskih i biotskih faktora, pogotovu brzo reagiranje šumske biocenoze na jake, nagle i trajne promjene režima vode. Prema pojedinim mjerodavnim informacijama i izvještaju o hidrološkom rješenju, koji je iznesen 18. VIII. 1958. na sastanku Stručnog savjeta navedenog poduzeća, moglo se razabrati, da se vodni režim u šumama ne će mnogo izmijeniti. Na temelju navedenog može se pretpostaviti, da izmjena vodnog režima isušivanjem i retencijama ne će biti jaka i nagla. A to je (u vezi t. 1 ovog zaključka) vrlo važno za održavanje i dobar razvitak šuma, odnosno za šumsku privredu. Prema tomu hidrološko rješenje isključuje mogućnost značajnijeg štetnog utjecaja kanalizacije, akumulacije i retardacije voda na šume, jer je predviđeno da |