DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 7 <-- 7 --> PDF |
režimom vode, da se različito razvijaju tlo i vegetacija. Veliko slivno područje mnogih velikih i malih vodotoka, različita količina i jakost oborina i prostrane nepošumljene površine brdskih masiva jedan su od glavnih uzroka nemirnom toku voda i čestim poplavama, napose pred proljeće a manje u proljeće i početkom zime. Klima je umjereno kontinentalna. Prosjek godišnjih oborina je oko 880 mm; raspored im je dosta dobar a jakost često nepovoljna (pljuskovi). Zračna vlaga je povoljna osim usred ljeta i naročito u doba čestih i dugotrajnih suša u toku posljednjih nekoliko decenija. Značajan je nagli porast proljetnih temperatura. Geološki je područje G. Posavine mlado. Pripada diluviju i aluviju, malo tercijeru. Pod djelovanjem vodotoka i oborina stvorile su se naslage pijeska, šljunka i ilovine razne starosti, porijekla i dubine 5—12 m. Odlagani materijal je većinom silikat (graniti, gnajsi, škriljevci, amfiboliti i lapori) s nešto vapnenca i drugih sedimenata. Prema istraživanjima Kurtagić a razlikuju se ovi glavni tipovi tala: podzolasta tla, hidromorfna bazenska glej tla, nekarbonatna i karbonatna, aluvijalna tla karbonatna i nekarbonatna. Podzolasta pseudoglej tla razvila su se pod utjecajem stagnirajuće vode odn. periodičkog jakog navlaživanja i isušivanja (lakše ilovače s malim kapacitetom za zrak i gotovo nepropusna za vodu). Hidromorfna bazenska glej tla stvorena su mnogo pod utjecajem donjih voda; nekarbonatna su teške do pjeskovite gline s velikim porozitetom, vrlo malim kapacitetom za zrak i za vodu gotovo posve nepropusna, a karbonatna imaju zbog većeg sadržaja kalcija nešto bolja svojstva ali za vodu su slabo propusna. Aluvijalna tla su najmlađa, heterogenog sastava i nerazvijena, neutralno do slabo kisela, dobre strukture, mineralno bogata, na višim i ocjeditijim zemljištima; većinom su pod poljoprivrednim kulturama. Odnos šum. staništa meliorativnog područja je po i Querceto-Castanetum. Od ekoloških faktora u nizinskom području vrlo bonitetu ovaj: bonitet I II III IV—V % 65 28 6 1 ŠUMSKA VEGETACIJA Na obroncima okolnog gorja nalaze se, prema istraživanjuuglavnom zajednice: Fagetum montanum, Blechno-Fagetum, I. Horvata , Querceto-Carpi netum je dominantna gornja i donja voda, pa se pod djelovanjem klime nisu ovdje mogle razviti navedene klimatogene zajednice (napose šuma hrasta i graba), nego paraklimaks vegetacije ili trajni stadij, jer je utjecaj voda na razvitak tla i vegetacije jači. U poplavnom području najvažnija je zajednica hrasta lužnjaka Querceto- Genistetum elatae s poljskim jasenom i brijestom na blažim poplavnim zemljištima; ima nekoliko subasocijacija. Na sušim tlima (nepoplavljene i ocjedite grede) razvila se još nedovoljno istražena zajednica lužnjaka i graba (Querceto- Carpinetum ruscetosum acuti) s nešto jasena, brijesta, klena, lipe i ponegdje bukve; značajan je Ruscus aculeatus zimzeleni grm, koji raste i u submediteranskim šumama, a u lužnjakovim pod utjecajem ljetne´ stepske klime. Na najvlažnijim položajima u području lužnjakovih šuma izgrađene su prema istraživanjima G 1 a v a č a, sastojine jasena (Leucoieto-Fraxinetum angustifoliae); u manje mokroj varijanti pridružuju se lužnjak i brijest. |