DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 63 <-- 63 --> PDF |
vrednu granu u svijetlu političke ekonojoš su više pridonijeli vrijednosti ovoga mije, granu koju ekonomisti dosada nisu rada, koga bi prije svega svi šumarski dovoljno proučavali. stručnjaci trebali nabaviti i proučiti. Jasan način prikazivanja i dobar stil M. A. STRANI STRUČNI ČASOPISI PROBLEMI I VAŽNOST TEHNIČKE POMOĆI ŠUMARSTVU U ovogodišnjem februarskom broju Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen prikazuje W. Bosshar d najprije opću pomoć nerazvijenim zemljama a onda tehničku pomoć šumarstvu. Uvod mu je slijedeća pregledna slika stanja u svijetu: Politički položaj. U posljednjih 20 godina 22 su države (sa 660 mil. žitelja) ostvarile svoju političku nezavisnost i vjerovatno nije daleko dan kad više ne će biti nijednog ostatka iz doba kolonijalizma. Međutim, socijalni, ekonomski i politički prevrati donose i mnoštvo problema. Politička je ravnoteža u svijetu time poremećena, jer su tek oslobođeni narodi postali ravnopravni partneri ostalim, a razmimoilaženja između Istoka i Zapada stavljaju ih u veoma povoljan položaj. Obje im se strane ulaguju i podnose žrtve. Porast pučanstva. U knjizi: »Die wirtschaftliche und soziale Revolution in den unentwickelten Ländern« — Bern 1950. navodi F. R. Behrendt podatke Udruženih naroda o budućem razvitku stanovništva na Zemlji: Stanje prehrane. Oskudno ili jednolično hrani se 60—70´Vo stanovništva svijeta. Pored toga periodički se javlja glad praćena epidemijskim tropskim bolestima (od same malarije umire godišnje oko 2,5 miliona ljudi). Šume u tropima. Požari, haračenje i paša uništavaju i ono malo šume što je još ostalo. Tako na pr. Lamprecht računa da se u Venezueli koja ima 5 mil. žitelja, 900.000 kv. km. površine i 350.000 kv. km šume, ova posljednja smanjuje godišnje za 150.000 ha. U Abesiniji s Eritrejom (1,1 mil. kv. km, 18 mil. stanovnika i 70.000 kv. km šume), šumska se površina smanjuje godišnje za 150.000 do 200.000 ha. (U Abesiniji je spočetka bilo 55i;Vo šumske površine; danas 6,5´0/o). U opsežnoj studiji Aubreville-a: »Climats, forets et desertification de l´Afrique tropicale« autor dokazuje da tropske šume (iz kišne zone i vazdazelene), ne predočuju više stadij klimaksa, nego antropogeno uslovljeno povlačenje i nestajanje vrednijih oblika šume. Pisac, je najbolji poznavalac afričkih prilika i tvrdi da će nestati na tom kontinentu svih humidnih rt C oÜ Evropa, Sjev. Amerika, SSSR (umjereni pojas »razvijene zemlje« Afrika, stralija, Azija, Au- Južna Ame- rika (subtropska i tropska zona, ») z vi jene zemlj nerae «) 0/o / milijarda °/o spram 1950 milijarda ´%> spram 1950 1950 0,742 29,8 100 1,755 70,2 100 1975 0,991 26,1 133 2,837 73,9 161 200O 2050 1,259 20,1 170 pri istom razvitku bit će5,008 oko 1679.9 285 mil i j ard i ljudi Uk upno* »/o milijarda «Vo spram 1950 2,497 100 100 3,828 100 153 6,267 100 251 Naročito je zanimljivo pogledati na razvitak do konca ovog stoljeća. Nakon 40 godina tropske će zemlje porasti od 1,8 na 5 milijarda t. j . one će činiti 80B/o stanovništva Zemlje. šumskih formacija, a njihovo će mjesto osvojiti savane, stepe i pustinje. Pored to * Godišnji prirast u 1958. g. naveden je sa 47 miliona. |