DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 61 <-- 61 --> PDF |
stovog, nalazi se pod pritiskom niskih uvoznih cijena argentinskog ekstrakta (kebračo) uslijed niskog uvoznog koeficijenta (1,5). Uslijed toga je pod pritiskom i cijena taninskog drveta. Na sastanku je dogovoreno, da se taninsko drvo hrasta prodaje po 7 Din kg, a kestena po 9 Din. Na sastanku je razmatran problem opskrbe malih brodogradilišta dugačkom oblom građom hrasta, brijesta i kestena. Budući da se radi zapravo o razmjerne malim količinama, to nije u pitanju podmirenje potreba drvene brodogradnje, nego je problem zapravo u isključenju suvišnih i nesolidnih posrednika, koji stvaraju nejasnu situaciju u pogledu veličine potreba brodogradilišne industrije, čini se, zbog izvjesnih spekulativnih namjera. Na sastanku je zaključeno, da se potrošači direktno povezu sa proizvađačima, kako bi se na tom tržištu uveo red isključenjem posrednika. Predstavnik Export-drva, drug Mondo, iznio je potrebu, da se šumska gospodarstva angažiraju što više na izradi većih količina bukovog celuloznog drveta. Budući da raste potrošnja tog sortimenta u zemlji (tvornica fagpceluloze u Banja-Luci zahtijeva godišnje oko 320.000 prm., tvornica u Videm-Krškom treba godišnje oko 50.000 prm.) to je planirano manje za eksport. Međutim, moguće je plasirati i u Italiju i u obje Njemačke mnogo veće količine. Treba nastojati, da se proizvedu veće količine nego do sada, jer u proizvodnji bukovog celuloznog drveta nisu iscrpljene sve mogućnosti. U bukovom celuloznom drvetu može biti i 26% oblica od 8 cm promjera na više, a proizvađači izbjegavaju izlučenje oblica. Upravo se radi na tome, da se proizvađačima ostavi na slobodno raspolaganje veći postotak postignutih deviznih sredstava, pa bi to bio povoljan stimulans za proizvađača. Osim toga, Export- drvo je nabavilo ove godine 13 strojeva za maklanje celuloznog drveta. Jedan stroj košta svega 30.000 Lit., a ima kapacitet od 8—10 prm. za 8 sati. Jedan takav stroj zamijeni 3 radnika, te se time mogu sniziti troškovi maklanja. Na sastanku su predstavnici pojedinih šumskih gospodarstava iznosili problematiku eksploatacije šuma. Glavni su problemi: loši i provaljeni putevi, koji otežavaju izvoz bukovine iz šume, voda u poplavnim terenima, nerealnost tehničkog cjenika, financijski propisi, koji ne dozvoljavaju, da se na teret materijalnih troškova izgradi neka šum. komunikacija i si. U diskusiji je drug ing. Knebl upozorio sva šumska gospodarstva, da odmah pristupe planiranju izgradnje šum. puteva, jer će već u jesen većina šumskih go spodarstava preuzeti cjelokupnu eksploataciju šuma na svom teritoriju. Na sastanku su razmotreni i neki problemi iz uzgajanja šuma, naročito pitanje razmjerno oskudnih sredstava i teškoće oko nabavke teške mehanizacije, iako je Poljoprivredna banka u Beogradu trebala dati direktive, da na konkurs za nabavku teške mehanizacije mogu pristupiti, os}m poljoprivrednih i šumarske organzacje. Na kraju sastanka obrazložio je drug M. Novaković probleme vezane uz primjenu kompleksnog nagrađivanja u šumarstvu, i teškoće oko formiranja ekonomskih jedinica. Nužno je, da se ta načela nagrađivanja počnu primjenjivati na nekim šumskim gospodarstvima, i da se pritom izučavaju najpogodnija rješenja. Takav sistem nagrađivanja pokusno će se uvoditi u šumskim gospodarstvima Vinkovci, Varaždin i Slav. Požega, koji su se dobrovoljno javili. Z. P. PREDAVANJA SARADNIKA INSTITUTA ZA ŠUMARSKA I LOVNA ISTRAŽIVANJA NA PODRUČJU ŠUMARSKIH KLUBOVA NOVA GRADIŠKA, SLAV. POŽEGA I NAŠICE Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu postavio je u plan rada za 1959760. kao jedan od svojih zadataka i upoznavanje članova Šumarskih društava odnosno šumarskih klubova s radovima, koje izvodi na terenu i temama, koje su dijelom obrađene i završene, a dijelom se obrađuju. Tako su 16. II. saradnici Instituta ing. Dragišić i ing. Bertović održali predavanje članovima Šumarskog kluba u Novoj Gradiški. Ing. Dragiši ć je održao predavanje pod naslovom: Selekciono odabiranje u vezi s genetikom, a ing. Berto vić : Značenje i primjena vegetacijskih istraživanja i kartiranja u šumarstvu. U prvom predavanju predavač je istaknuo potrebu, da uzgajači šuma, kod izvođenja radova na njezi sastojina, vode više računa o genetskim svojstvima stabala, a na što se u praksi gotovo ne obraća pažnja. On je upoznao slušače i s dosadanjim rezultatima radova na vegetacijskim istraživanjima u Gorskom Kotaru i Istri, te je istakao koristi, koje od tako izrađenih karata može imati operativa u izvršenju svojih zadataka. U godini 1960. i slijedećima planira se prići takvim istraživanjima i na Papuku. To su savremene metode rada, od kojih će znatne koristi imati područne šumarije, kod planiranja budućeg gospodarenja, unošenja novih vrsta, naročito če |