DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 58 <-- 58 --> PDF |
četinara: o\>lovina 159.859. prostor 40.491.— svega 197.340 m» lišćara 9.285 26.083.— ,. 35.368 m3 Ukupno: 166.144. 66.564.— ., 232.708 m3 Na osnovu naprijed obrađene bruto i neto sječive mase i dobivenog asortimana, obračunata vrijednost bruto produkta, po cijenama kojima se služi Zavod za privredno planiranje NRBiH, Din iznosi 1.749,351.000 a ukupni troškovi po istom bilansu 1.155,212.000 iz čega proizlazi da je dohodak 594,139.000 Od ukupnog dohotka od pada na minimalni lični dohodak fplate sa dopr.\ 209.373.000 i na ostatak dohotka . . . 384,766.000 odnosno na doprinos iz dohotka . . . 199,038.000 i na ukupan čisti prihod preduzeća 395,101.000 Od ukupnog čistog priho da preduzeća otpada na ličnu potrošnju po tarifnom pravilniku . . . 261.71R´.000 i ostaje za fondove preduzeća 133,385.000 Navedeni bilans rađen je na bazi turnusa od 10 godina, iz če<*a proizlazi da bi ukunni čisti prihod preduzeća od eksploatacije cijelog područia Perućicp iznosio prosječno godišnie 39.5 miliona dinara. S obzirom na kvalitativno stanje drvnih masa u prašumama uopštp. a u Perućici naročito, teško je vjerovati da bi se i ovo postiglo. Profesor Matić u svom radu »Normalno stanie u smrčevim i jelovim prebornim šumama« dao je ocjenu kolika bi trebala da bude normalna zaliha u našim prebornim šumama ielp i smrče uz maksimalan sklon koji obezbieđuje normalno obnavlianie sastoiina. On je ovu ocjenu dao oslaniauć; se, pored ostalos. i na snimanja obavliena u našim prašumama, odnosno najviše u Perućici. Kod rješavanja ovog nitania pokazalo se da pomieranje gornie debljinske granice samo za 10 cm znači veću. odnosno manju normalnu zalihu za 40 m3/ha. Za ciielu Bosnu to znači, računato samo sa šumama četinara. 10 miliona m3 drvne mase ili sirovinu za našu drvnu industriju kroz 8 godina. Kada bi se za ovu drvnu masu (10 miliona m3) obračunao bruto produkt, onda se on nebi mogao ni upoređivati sa izračunatim bruto produktom eventualne eksploatacije šumskog područja Perućica, Međutim, teško je vjerovati da bi se ovi rezultati postigli bez prethodnih ispitivanja u prašumi, odnosno u Perućici.« Na kraju Društvo daje slijedeći svoj zaključak Sekretarijatu: »Prasumski rezervat Perućica je jedinstveni objekat koji pretstavlja prosjek bosanskih šuma i šumarstva u ekološkom pogledu. S obzirom na stepenasti raspored ona pretstavlja oko 10 izrazito planinskih tipova šuma kakve su gotovo sve naše privredne šume. Zbog toga je proučavanje ovih tipova u Perućici od neocjenjive koristi za intenziviranje gospodarenja našim privrednim šumama. S obzirom da prolazi vrijeme ekstenzivnog gospodarenja i da ćemo se. u skoroj budućnosti, morati orijentisati na intenzivnije i naprednije gospodarenje našim šumama, to prasumski rezervat Perućicu treba posmatrati kao sveukupni problem šumarstva naše Republike, odnosno kao problem koji treba rješavati u prilog unapređenja šumske privrede RNBiH u cjelini. Perućica je već dala konkretne rezultate istraživanja koji se mogu primjeniti u cijeloj NR Bosni i Hercegovini. Pretstoje dalja istraživanja čiji će rezultati biti od neocjenjive koristi za intenziviranje naše šumske privrede. Za ovo je potrebno obezbi.iediti odgovarajuće uslove. Zbog ovoga Društvo šumarskih inženjera i tehničara NRBiH stoji na stanovištu da prasumski rezervat Perućicu treba ostaviti u sadašnjem statusu.« To je sve što se tiče smanjenja površine rezervata »Perućice«. Međutim, već postoji i zahtjev Preduzeća drvne industrije »Janj« iz Donjeg Vakufa, a može se očekivati da će takav zahtjev u dogledno vrijeme postaviti i Preduzeće drvne industrije »Grmeč« iz Drvara za prasumski rezervat »Lom«. Kako se vidi iz prednje dokumentacije Društvo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije NRBiH, sječom šuma rezervata »Perućica« dobila bi se korist koja je daleko ispod onoga što »Perućica« znači kao naučno-istraživački objekat, ne govoreći o drugim velikim vrijednostima III. Mišljenje jednog stranca o prašumi »Lom« Juna mjeseca 1956 godine jedna grupa švicarskih šumara posjetila je prasumski rezervat »Lom«. Povodom ove ekskurzije jedan učesnik, švicarski šumar James Peter Confess, napisao je u broju 10—11 |