DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 54 <-- 54 --> PDF |
taknutih prirodnih šuma četinara i bukve ima oko 17.000 ha, čistih četinara oko 5.000 ha i bukovih šuma oko 12.000 ha. U prašumama se nalaze stabla svih visina, debljina i starosti, od najmlađih do najstarijih, ali prevlađuju stabla srednjih debljina 40—80 cm prsnog promjera. Visina stabala jele i smrče idu i preko 60 m, a nisu rijetka stabla prsnog prečnika i preko 180 cm. Starost pojedinih stabala prelazi i 500 godina, a drvna masa mjestimično prelazi i 1.000 m3 po hektaru. Broj odraslih stabala kreće se oko 400 po hektaru, računajući od 10 cm prsnog promjera na više. Ovoliko stabala približno iznese pobjedu u borbi za opstanak iz pet do deset hiljada ponika i podmlatka, koliko se približno nalazi na površini od 1 ha. Značaj ovakvih prirodnih prašumskih objekata sve je više rastao što se je više razvijala civilizacija i nauka. Danas se naše prašume kao vrlo rijetki prirodni fenomeni u Evropi neobično cijene, jer u velikoj većini evropskih zemalja one su odavno nestale. Važnost prašuma prekasno je shvaćena u drugim zemljama i to tek onda kada su već nestale. Međutim, mi možemo da izdvojimo i zaštitimo pojedine objekte od uništenja i sačuvamo ih za nauku ne samo našu nego i ostalog svijeta, koji za njih pokazuje veliko interesovanje. Prašume kao netaknute prirodne šume, iako neobično lijepe i zanimljive i ma da ostavljaju nezaboravan utisak na svakog posmatrača, ljubitelja prirode i stručnjaka, ipak nisu samo zato važne i potrebne, nego posebno za nauku, a time i za praksu. I. Izdvojeni prašumski rezervati u RNBiH Naši su šumari odavno shvatili veliki značaj naših prašuma i hitnu potrebu da se neki značajniji objekti zakonom zaštite i izdvoje iz redovnog šumskog gospodarenja, u cilju naučnog istraživanja i nastave. U tome svome nastojanju naišli su na puno razumijevanje nadležnih faktora Republike koji su, na predlog šumarskih društvenih i javnih institucija, donijeli zakonske odluke o izdvajanju slijedećih prašumskih rezervata: 1. Prirodni rezervat »Prašuma Peru ć i c a« u gospodarskoj jedinici »Zelengora «, srez Goražde. Ovaj rezervat izdvojen je rješenjem Privrednog savjeta Vlade NRBiH 1952 godine u površini od 1.234 ha. Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti iste je godine ovaj rezervat stavljen pod zaštitu države i kao prirodna rijetkost. Glavne vrste drveća su jela, smrča. bukva i bijeli bor. Flora je uopšte vrlo bujna, a područje bogato sa divljači (dvokoze, srne, medviedi, divlje svinje, kune, orlovi, tetrebi i dr.). SI. 1. Planina Volujak i dijelovi prašume Perućice Foto: dr. P. Fukarek 1953. SI. 2. Sastojine srednjeg dijela prašumskog rezervata »Perućica« Foto: đr. P. Fukarek 1952. Pristup je rezervatu omogućen izgradnjom šumske željezničke pruge Foča— Tjentište, a biće još pristupačniji kada se izgradi nova cesta od Tjentišta za Snježnicu, koja je u radu i treba da prolazi jednim dijelom zapadnim rubom rezervata. Ovaj rezervat je sastavni dio područja Sutjeske gdje je vođena Peta ofanziva. 2. Prašumsko područje »Lom« u gospodarskoj jedinici »Klekovača«, srez Bihać (kod Bos. Petrovca). Ovaj rezervat je izdvojen iz redovnog gospodarenja 1951 godine. Izdvojena je površina od 278 ha sa glavnim vrstama: jela, smrča i bukva. Rezervat je dosta lako pristupačan od željezničke pruge Drvar—Srnetica ili ceste Bos. Petrovac—Drinić. 3. Prašumsko područje »Janj« u gospodarskoj jedinici »Janj«, srez Jajce {kod Donjeg Vakufa). Rezervat je izdvojen iz redovnog gospodarenja 1951 godine. Povr |