DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Česme, Pakre, Ilove, Trnave i dr., zatim usporno djelovanje Une i tijesno korito Save kod Stare Gradiške. Najveći poplavni volumen je oko 2.000,000.000 m3. Korito Save može izdržati najveći vodotok oko 3.000 m3/sek, ali kod Siska samo 1.800 m3/sek; višak voda se prelijeva, prodire i podvirno slijeva u mnoga polja. Zato je potrebno da se reguliraju Sava i njeni pritoci, izgrade brdske akumulacije. Višak, koji se pojavljuje u obliku vodnih valova, treba da se kontrolirano splošti prelivanjem u bazene, gdje će se voda privremeno zadržati sve dok se u provodno korito Save može upustiti višak vodenih masa (v. si. br. 1). Za privremeno zadržavanje voda predviđaju se ovi retencijski prostori na šumskom zemljištu: Odransko polje (10.180 ha), Žutica između Lonje i Česme (5.986 ha), Brezovica kod Siska (3.654 ha), kod Pakre i Ilove (5.285 ha) i Ribarsko polje (6.870 ha) i k tome područje Mokrog polja (8.908 ha). Na temelju analize vodnih valova u razdoblju god. 1925—1955 utvrđeno je učešće plavljenja retencijskih bazena: Odra I 5 puta, Odra II 7 puta, Žutica 9 puta i Mokro polje 13 puta. Kad bi se razvio val velike vode (kao u god. 1925.), najduže trajanje poplave bilo bi u retenciji Mokro polje oko 29 dana, a najmanje u retenciji Odra oko 6 dana. Studij vodnog režima za razdoblje prije i poslije reguliranja vodotoka pokazao je projektantu ovo: »U dosadašnjim slučajevima plavljenja šumskih površina, i to ne samo onih, koje su predviđene za retenciju u području Gornjeg Posavlja (oko 40.000 ha), već i onih u budućim zaštićenim područjima, trajalo je za gornja područja do 30 dana, a za donja oko 90 dana. U gornja područja ubrajamo Odransko polje, šumu Žuticu i Brezovicu, a u donja Mokro polje, Opeku i Ribarsko polje. Šume su bile poplavljene već kod svakog nailaska srednjih velikih voda, koje su kroz otvorena ušća Odre, Trebeža te Velikog i Malog Struga punile zaobalna područja, koja su znatno niža (depresije) od obala glavnih tokova Save, Kupe i Une. S obzirom na dosadanja redovna veća i manja plavljenja spomenutih područja, velika je dobit kod predviđenih rješenja obrane od poplave Gornjeg Posavlja, što se zatvaranjem spomenutih ušća i regulacionim mjerama smanjuje učestalost i trajnost poplava. Buduće poplave će u ograničenim šumskim područjima biti rjeđe i kraće nego li dosada, iako će u ekstremnim slučajevima vodostaji plavljenja odnosno dubine punjenja biti veće. Povratni period vodnog vala iz god. 1925., prema računu vjerovatnoće pojava najvećih protoka, odgovara redu učestalosti 100-godišnje velike vode«. (Vidi si. br. 2). PREGLED ŠUMSKIH POVRŠINA Površina šumskog zemljišta na području meliorativnog područja Gornje Posavine iznosi, prema dobivenim podacima o njegovim granicama, 68.254 ha ili 26% površine sistema (257.950 ha; čini se, da je kasnije projekt povećao područje tog sistema, jer prema citiranom članku autora E. S. površina meliorativnog područja iznosi 298.123 ha i od toga površina šum. zemljišta 74.579 ha), Opća narodna imovina za šumski posjed je 95,2%. Na području kotara Zagreb je 13% površine, Sisak 35%, Kutina 24% i N. Gradiška 28%. Na lijevoj obali Save je oko 2lz šum. posjeda i na desnoj Vs. Pod šumom je 86% šum. zemljišta, 11% produktivne čistine i 3% neplodno. U zatvorenim kompleksima je 82% površine i rascjepkano 18%; ukupno imamo 7 velikih kompleksa s površinama od 4.000 ha do 10.600 ha. Na tom području su 32 gospodarske jedinice s površinama od 700 do 9.000 ha. 131 |