DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Srednji postotak prirasta za jelu iznosi 4,84%, a za bukvu 2,20%. Za obje
vrste srednji postotak prirasta iznosi 3,68%. Prema dosadašnjim istraživanjima
postotak prirasta jele kretao se je između 1 i 3%, dok u našem primjeru imamo
4,84%. Veliki postotak prirasta, možemo pripisati manjem vremenu prelaza u
tanjim debljinskim stepenima. Iz navedenog također vidimo, da je i volumni
prirast vrlo dobar s obzirom na bonitet i drvnu masu po ha. Ako promatramo
priliv stabala u sastejinu, koji za jelu iznosi 1,37 m3 po ha, a za bukvu 0,46 m:J
po hai, što ukupno iznaša 1,83 m3 po ha, vidimo da je priliv stabala u sastojinu
zadovol j avajući.


Tabela vremena prelaza T i đebljinskog prirasta MP
Tabela II.


Debljinski j e 1 a bu k v a
stepen cm T godina M P m m T godina M P m m
12,5 13,0 3,950 19,1 2,476
17,5 11,0 4,955 18,5 2,600
22,5 9,0 5,620 18,0 2,725
27,5 7,5 6,200 17,6 2,875
32,5 6,7 6,810 17,0 2,980
37,5
42,5
6,7
6,6
7,303
7,720
16,5
16,0
3,085
3,175
47,5 6«,5 7,851 15,5 3,278
52,5 6,5 8,010 15,0 3,330
57,5 6,4 8,160 14,5 3,400
62,5 6,3 8,305 14,0 3,450
67,5 6,3 8,350
72,5 6,2 8,400
77,5 6,2 8,450
82.5 6,1 8.500
87,5 6,0 8,500


Na si. 2 i tabeli II vidimo, da je za jelu vrijeme prelaza, gotovo jednako u
debljinskim stepenima iznad 27,5 cm pp. U tanjim debljinskim stepenima ispod
27,5 cm pp. imamo odstupanje na više. Ovo odstupanje mogli bismo protumačiti
time, što imamo (vidi si. 1) debelih stabala, koja sprečavaju razvitak tanjim stablima,
t. j . skraćivaju njihovo vrijeme prelaza. Na bukvi je slična pojava, t. j .
vrijeme perelaza kreće se u uskom intervalu od 15—20 godina. Podjednako vrijeme
prelaza u svim debljinskim stepenima možemo pripisati grupimčnoj strukturi.
Grupimičnom strukturom postižemo, da sva stabla ( i tanja i debela) dobituri.
Grupimičnom strukturom postižemo, da sva stabla (i tanja i debela) dobivaju
jednaku količinu svijetla i podjednako prirašćuju u debljinu. Ranijim
istraživanjima (Klepac i istraživanjima, koje je vršila šumsko pokusna stanica
u Delnicama) u zajednici jele i bukve, dobivena je mnogo strmija krivulja vremena
prelaza. To su uglavnom bile sastojine sa stablimičnom strukturom. Interval
vremena prelaza od tanjih k jačim debljinskim stepenima bio je velik i kretao
se za jelu oko 20 godina. U našem primjeru za jelu je ovaj interval 7 godina, a
za bukvu 5 godina.


Zaključci


1. Iz naprijed navedenog možemo pretpostaviti, da bi preborno-grupimičnim
oblikom uzgoja mogli smanjiti vrijeme prelaza i tako povećati debljinski prirast
u tanjim debljinskim stepenima.