DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 46     <-- 46 -->        PDF

su deblja to jaču, nije ni iz ovog razloga uputno podržavati jaka javorova stabla
u sastojini. Osim toga što su nam stabla gorskog javora deblja, to više dolaze do
izražaja i ostale griješke (natrulost).


U g. j . Ravna Gora imade veliki broj vrlo debelih, prestarelih šupljih javorovih
stabala, koji osjetljivo povisuju drvnu zalihu i prirast, a s tim u vezi i
etat. Veliki broj ovakovih stabala potiče otuda, što se ranije javorova stabla
nisu konsignirala za sječu. Ovo radi toga, jer se je na taj način htjelo najlakše
postići prirodno proširenje gorskog javora. Ispunjavajući samo ovaj uvjet za
podmlađivanje odnosno proširenje gorskog javora, nije se zamišljeno postiglo,
a prezrela javorova stabla, bez tehničke drvne mase, opterećuju znatno zalihu,
pa ih treba ukloniti iz sastojine.


Isto ovo vrijedi i za bukvu. Prema našim istraživanjima debljinski prirast
bukve kulminira također kod 50 odnosno 55 cm prsnog promjera. I kod debelih
bukava sve više dolaze do izražaja griješke u drvetu i stabla gube na kvalitetu.
Prema tome ne bi bilo ekonomično podržavati u sastojni bukova stabla deblja
od 55 cm prsnog promjera.


Općenito uzevši gorski javor i bukva prirašćuju nejednako, odnosno u tanjim
debljinskim stepenima prirašćuje uglavnom jače javor, dok kod debelih
jače prirašćuje bukva. Inače je tok debljinskog prirasta gorskog javora i bukve,
iako se radi o dvjema različitim vrstama, također najednak.


Iz ranije navedenih razloga, iako nema bitnih razlika u veličini prirasta
između gorskog javora i bukve, trebalo bi gorski javor ne samo podržavati u
sastojinama bukve i jele, nego i proširiti ga na račun bukve. Uređajni elaborati
trebali bi, s tim u vezi, propisati njegu javorovog mladika i u prebornim sastojinama,
njegovo oslobađanje od bukve, odnosno pomoć javoru u dobi letvenjaka,
kada je najjače ugrožen od bukve.


Tokom ispitivanja konstatovali smo da nam gorski javor imade, ranije od
50 odnosno 55 cm, jednu kulminaciju debljinskog prirasta kod 30 cm prsnog
promjera. Vjerojatno se ovdje radi o kulminaciji debljinskog prirasta koja nastaje,
kao što smo naveli, u doba kad gorski javor dostiže najveću količinu
lišća, koja kasnije opada.


ZAKLJUČAK


Debljinski prirast gorskog javora i bukve je najednak. U tanjim debljinskim
stepenima prirašćuje uglavnom jače gorski javor, a u debljim bukva.


Kulminacija debljinskog prirasta gorskog javora, kao i bukve nastupa kod
50 odnosno 55 cm prsnog promjera, pa ove vrste drveća ne bi trebalo podržavati
u sastojini iznad tih prsnih promjera. Ovo tim više što iznad tih debljina obje
vrste rapidno gube na kvaliteti.


Gorski javor imade i jednu raniju kulminaciju debljinskog prirasta, koja
nastupa otprilike kod 30 cm prsnog promjera. Ova kulminacija odgovara dobi
kada gorski javor dostiže najveću količinu lišća.


Iako se radi o dvjema različitim vrstama, tok debljinskog prirasta gorskog
javora i bukve je najednak.


Gorski javor treba podržavati u sastojinama u kojima od prirode dolazi,
a i proširiti ga na račun bukve. U tu svrhu treba njegovati javorov mladik i u
prebornim sastojinama, zajednice bukve i jele na vapencu, oslobađati ga od
bukve i pomoći mu u dobi letvenjaka, kada je najjače ugrožen od bukve.