DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 26 <-- 26 --> PDF |
NOVA SVOJTA BOEOVA U BOSNI (Prethodno saopštenje) Dr. Pavle Fukarek Poznato je da dendroflora naše zemlje, a posebno Bosne i Hercegovina još rasprcistranjenju, ekologiji i biologiji nekih inače dobro poznatih vrsta, kao i niz rasprostranjenju, ekologiji i biologij nekih inače dobro poznatih vrsta, kao i niz neriješenih pitanja o pojavi ove ili one neobične vrste koju su neki autori površno naveli u svojim zabilješkama. Sto se pak tiče hibridnih svojti, o njima znamo još vrlo malo, iako one u novije vrijeme pobuđuju sve veći interes nauke i prakse. Zasada znamo, da na našem području postoji samo nekoliko hibridnih svojti drveća. Izuzev sivih topola, križanaca između bijele topole i jasike (Populus canescens Sm., P. bachofenii) poznati su nam sa sigurnošću samo još nekoliko i to: jedan križanac javora (Acer bormiilleri Borb. = A campestre X monspessulanum), jedna križanac joha (Alnus pubescens Tausch = A. glutinosa X incana) i križanac mukinje i jarebike (Sorbus semipinata Hsdl. = S. aria X aucuparia), ali i tu postoji još široko polje nepoznanice koje treba istražiti. U literaturi poznate su također i hibridogene svojte i među vrstama četinjarskog drveća, a posebno borova Tako su na pr. poznati križanci između bijelog bora i raznih podvrsta krivulja (Pinus rhaetica Briigger; P. digenea Beck; P. celakovskiorum Asch, et Graebn), zatim između crnog bora i krivulja P. wettsteinii Fritsch) kao i između crnog i bijelog bora (P. neilzeichiana Reicharđt; P. permixta Beck). Nažalost i sve ove hibridogene svojte su najčešće poznate samo prema jednom primjerku sa jednog lokaliteta ili prema tek nekoliko primjeraka koji su, još k tome, najčešće samo proizvodi slučajnih susreta vrsta u botaničkim vrtovima. Nijedna cd ovih hibridogenih svojti četinjara ne navodi se sa našeg područja.* U prirodi nije lako pronaći i sa sigurnošću utvrditi postojanje nekog križanca, jer se u svojim prirodnim arealima neke srodne vrste ne sastaju ili, ako rastu od prirode na istom staništu, među njima mogu postojati velike razlike u vremenu cvjetanja, a to otežava ili onemogućava prirodnu hibriđizaciju. Zbog toga su sigurno utvrđene hibridogene svojte i nastale umjetno vođenom oplodnjom u botaničkim vrtovima, gdje je bilo moguće dovesti u vezu srodne vrste različitog geografskog rasprostranjen ja, a, u novije vrijeme, i raznim postupcima kozervacije polena oploditi vrste različitog ritma oplodnje. Sve to što je navedeno pokazuje da se pronalaženju i proučavanju hibridogenih svojti našeg šumskog drveća treba ubuduće posvetiti veća pažnja. Među tim i takvim svojtama mogu se očekivati one koje će biti možda i znatno bržeg rasta i bez svake sumnje otpornije i prikladnije za smišljeno uzgajanje na većim površinama, nego što su razne strane, većinom još neprilagođene vrste. * Prilikom naših ekskurzija u okolicu Sarajeva našli smo ove godine na planini Trebević jednu neobičnu svojtu bora koja nam od ranije nije bila poznata. Na prvi pogled to je bila jedna vrsta srodna krivulju. * Križance između munike i crnog bora koje smo nedavno našli na planini Prenju u Hercegovini opisat ćemo u jednom posebnom izvještaju u zajednici sa dr. M. Vidakovićem. |