DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 22 <-- 22 --> PDF |
u obzir. Nije naime dovoljno uništiti samo nadzemni dio biljke, njene listove; treba ozljediti ili uništiti rizom, podzemno stablo biljke bogato rezervnim hranjivom iz koga veoma brzo ponovo izbijaju listovi te već slijedeće godine dolazi do ponovnog zakorovljavanja tretirane površine. Snažna ozljeda (kemijska) rizoma može dovesti do smanjenja veličine i gustine listova, zadržati korov u razvoju za izvjesni duži period vremena što je u izvjesnim slučajevima za potrebe šumarske proizvodnje sasvim dovoljno. Nakon pronalaska i testiranja translokacionih herbicida dobijeni su prvi rezultati u direktnom kemijskom napadu na rizome. Međutim problem uništavanja paprati herbicidima u ovom času, sa dosada poznatim herbicidima, još nije u cijelosti riješen. Dobijeni su već dosta dobri rezultati proređivanja i zadržavanja paprati u razvoju za duži period vremena međutim uspjeh tretiranja zavisi i od niza uvjeta spoljne sredine pa su i rezultati pojedinih testiranja veoma različiti. Naši pokusi u osnovi predstavljaju nastojanje da se pronađu najbolja sredstva i metode borbe protiv korova kemijskim sredstvima sa krajnjim ciljem da paprat proredimo i zadržimo u razvoju što je moguće dulje vremena. Ako uspijemo da tlo naših zakorovljenih šuma i terena predviđenih za pošumljavanje očistimo od korova za vrijeme potrebno da prirodni ili uneseni podmladak preraste visinu paprati dobili bi za potrebe šumarstva dobre rezultate, jer paprat kasnije u sklopljenoj kulturi ili pod sklopom obnovljene saStojine ne će imati uvjeta za jači razvoj i širenje. Budući da se u radovima dosadanjih istraživača mogu naći indicije koje govore o mogućnosti iznalaženja takovih rješenja, pristupili smo odgovarajućim pokusima kod nas. Pokuse smo postavili na području šumarija Ravna Gora i Vrbovsko. Metodski jednake pokuse uz upotrebu jednakih koncentracija i vrsta preparata postavili smo početkom ljeta u prvoj dekadi jula i potkraj ljeta koncem augusta da bi utvrdili osjetljivost paprati na preparate u pojedinim fazama njena razvoja. Radili smo sa slijedećim sredstvima: Dalapon-om (2,2 diklorpropionska kiselina, preparat DOWPON tvornice ĆELA—GMBH Ingelheim/Rhein) i sa ATA (aminotriazol) preparat firme Bayer, Lewerkusen. Oba preparata upotrebili smo u količini od 10 i 20 kg po hektaru; trošili smo na 0,5 ara, koliko iznosi površina pokusnih ploha, 5 litara vode što odgovara utrošku od 1000 litara vode po hektaru. Radili smo sa običnim leđnim vinogradarskim prskalicama. Rezultati prethodnog bonitiranja pokazali su da smo najbolje rezultate postigli sa 10 i 20 kg/ha Dalapona apliciranog u prvoj dekadi jula. ATA, također u količini od 10 i 20 kg/ha izazvao je jaku klorozu listova koji su u nekim slučajevima u potpunosti izgubili klorofil i postali bijelo žućkasti. Djelovanje ATA je dugotrajno i konačni rezultati se mogu vidjeti tek godinu dana nakon tretiranja. Općenito, translokaciono djelovanje oba preparata moći ćemo utvrditi tek posmatranjem u toku slijedeće godine. Stupanj translokacije sredstva i ozljede rizoma pokazat će nam smanjenje veličine i gustine listova paprati na tretiranim površinama. Uporedo sa promatranjem već postavljenih pokusa radit će se na postavljanju novih sa istim i nekim novim sredstvima (4-CPA, 4-klorfenokscioctena kiselina). Pokuse u kraškim kulturama na suzbijanju trava koje guše sadnice crnog bora u prvim godinama nakon pošumljavanja, kao i pokuse u rasadnicima samo 148 |