DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 21 <-- 21 --> PDF |
čine 0,5 do 1 ara i to u čistim i mješovitim sastojinama jele prebornog tipa gdje upravo zbog snažne zakorovljenosti kupinom ne dolazi do normalnog podmlađivanja. Prskanje smo obavili običnom leđnom vinogradarskom prskalicom trošeći u prosjeku 1000—1500 1 vode po hektaru. Na osnovi pokusa možemo sa sigurnošću utvrditi da tretiranje prije kretanja vegetacije sa sredstvom u nafti treba odbaciti kao metod suzbijanja ovog korova budući da je nedovoljno efikasan i istovremeno neekonomičan. Naprotiv, rezultati tretiranja početkom jula veoma su dobri. Do konca godine kupina praktično nije pokazala znakove jače regeneracije. Kupina nakon prskanja izgleda kap sparušena, cijela biljka polegne, posmeđi ili čak kod jačih koncentracija pocrni i počinje da trune. U nekim sastojinama gdje smo vršili pokuse bilo je jelova podmladka. Pokusima je dokazano da ako biljke jele bivaju direktno zahvaćene mlazom iz prskalice dolazi do ožegotina iglica i najčešće do njihova sušenja. U ovome leži i dalji razlog napuštanja rada sa sredstvom u nafti, tretiranjem prije kretanja vegetacije: u to je naime vrijeme podmladak najizloženiji dio vegetacije pa ga je veoma teško sačuvati kod prskanja. Naprotiv, kada kupina pokriva mlade jele ne dolazi do šteta, jer sredstvo ne dospijeva do podmlatka; sredstvo ostaje na listovima kupine koja horizontalnim položajem listova tvori štit iznad malih biljaka jele. Pokusi su nadalje pokazali da kod jednog i drugog postupka (sa sredstvom u nafti i u vodi) na podmlatku jele ne dolazi do šteta uslijed isparavanja sredstva odnosno uslijed njegova djelovanja na daljinu. Naprotiv, djelovanje para na okolno rašće, uključujući i kupine veoma je uočljivo pa se kod koncentracije od 1,5% može zamijetiti na kupini sve do 10 metara udaljenosti od tretirane pokusne plohe! U našim ispravno i pažljivo provedenim pokusima šteta na podmlatku nema praktičnog značaja. Nakon polijeganja kupine, do tada gušen podmladak dobija svjetlosti i zraka — uvjete za normalan i brži razvoj. U toku su dalja zapažanja načina i brzine regeneracije kupine na tretiranim površinama kao i postavljanje pokusa na većim površinama koji će nam dati obilnije i šire podatke o svim vidovima ovog problema. Suzbijanje paprati Pokuse suzbijanja paprati započeli smo imajući u vidu značaj ovog korova na velikim površinama naših vriština koje će se u doglednoj budućnosti privesti kulturi, bilo poljoprivrednoj bilo šumskoj. Nadalje, i mnoge naše devastirane šume zakorovljene su paprati to predstavlja ozbiljnu zapreku podmlađivanju i obnovi tih šuma. Suzbijanje paprati posebno je teško tamo gdje je nemoguće ovaj korov suzbiti mehaničkim načinom, izbacivanjem i uništavanjem podzemnog stabla. Ovakav slučaj imamo naročito na terenima koji dolaze u obzir za podizanje šumskih kultura gdje zbog niza uvjeta (reljef, skeletoidnost tla) uopće ne dolazi u obzir mogućnost njegova mehaničkog uništavanja, jer je oranje, rigolanje ili traktorska obrada tla nemoguća. Potpuno je isti slučaj i u zakorovljenim šumama. Relativno je lako uništiti nadzemni dio biljke paprati. Međutim to je i za zahtjeve šumarske proizvodnje nedovoljno a za poljoprivredu uopće ne dolazi . |