DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 11 <-- 11 --> PDF |
MOGUĆNOSTI PRIMJENE HERBICIDA U ŠUMARSTVU Dr. J. Kišpatić i Ing. A. Böhm I. Uvod Herbicidi ili kemijska sredstva za uništenje korova upotrebljavali su se i ranije, ali tek posljednjih 15 godina, kada su pronađene nove i efikasnije grupe herbicida, raširila se je naglo njihova primjena u praksi, u početku u poljoprivrednoj, a u posljednje vrijeme i u šumarskoj. Jedan od glavnih razloga tom naglom širenju aplikacije herbicida jest pitanje troškova ostalih načina suzbijanja korova, kao i sve veće pomanjkanje i skupoća nekvalificirane radne snage za radove oko mehaničkog suzbijanja korova. To su svakako glavni razlozi da je upravo sama praksa tražila nova rješenja u borbi protiv korova, a kemijska je industrija ta traženja prihvatila i zaposlila niz istraživača u pronalaženju novih kemijskih grupa i spojeva, koji bi došli u obzir kao herbicidi. Tako danas imamo uz prvu grupu — translokacione herbicide na bazi fenoksioctene kiseline — koja je uzrokovala upravo revoluciju u suzbijanju korova iz grupe dikotiledona, već čitav niz vrlo različitih kemijskih grupa, i spojeva, koji nalaze u praksi vrlo široke mogućnosti primjene. Dapače neki su herbicidi riješili problem uništavanja korova, koji su mehaničkim putem vrlo teško uništavani. U razmatranju vrijednosti herbicida moramo kao najvažniji momenat istaknuti ekonomičnost i rentabilnost njihove primjene. Naime, herbicidi mogu potisnuti ostale, u prvom redu mehaničke načine uništavanja korova, ali samo u onim slučajevima, ako je njihova primjena jeftinija ili praktičnija. Uz ovaj osnovni momenat, kojega treba uvijek imati u vidu, igraju, dakako određenu ulogu i drugi razlozi, koji govore u prilog upotrebe herbicida namjesto dosadašnjih načina uništavanja korova, u prvom redu njihova efikasnost protiv onih vrsta korova, koje mehanički teško suzbijamo. Herbicidi imaju u suzbijanju korova svoje određeno mjesto i određenu mogućnost primjene, a ne pretendiraju da posvuda zamijene ostale mehaničke načine uništavanja korova. U intenzivnom šumarstvu problem suzbijanja korova postaje sve akutniji, jer zakorovljenost šumskog tla onemogućava mnoge uzgojne zahvate, u prvom redu pošumljavanje prirodnim i umjetnim putem. Stoga je mogućnost primjene herbicida u šumarstvu i za nas, osobito jer sve više prelazimo na intenzivno gospodarenje od veoma velike važnosti, jer pomoću njih možemo u mnogo slučajeva riješiti pitanje suzbijanja korova na mnogo efikasniji i, što je jednako važno, jeftiniji način. Danas poznajemo oko 40 različitih kemijskih grupa, koje dolaze u obzir kao herbicidi. Za šumarstvo su u ovom času od interesa herbecidi (arboricidi) 2, 4, 5-T (soli i esteri 2, 4, 5-triklorfenoksi-octene kiseline) za suzbijanje drvenastih i grmolikih korova, te zahvate u njezi šuma, soli TCA (trikloroctene kiseline) kao totalni herbicidi za trave Neburon (— N-butil — N —) diklorfenil (— N — metil-urea), CIPC (— izopropil — N —) 3-klorfenil) — karbamat, Simazin (2— klor — 4, 6 — bis -etilamino — s — triazin) za suzbijanje korova u šum. rasadnicima, Dalapon (derivat 2,2 — diklorpropionske kiseline) za suzbijanje paprati i trske, ATA (amino-triazol) za suzbijanje paprati. Sa većinom ovih herbicida mi smo proveli niz pokusa, o čijim će rezultatima biti govora u drugom i trećem dijelu ovoga rada. Praktičaru ne kazuje mnogo kemijski sastav herbicida, jer često srodni kemijski spojevi djeluju vrlo različito i obratno. Praktičara zanimaju u prvom ledu fiziološka svojstva najvažnijih kem. grupa i njihov način djelovanja, jer se iz tog dobiva jasnija slika o načinu djelovanja i mogućnosti primjene. 137 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Obično razlikujemo totalne (radikalne) i selektivne herbicide. Totalni uništavaju sve biljne vrste na tretiranoj površini. Selektivno djelovanje znači da neki herbicid unutar određenih količina kod određenog razvojnog stadija kult. biljke, te kod određenog načina primjene djeluje uništavajući na pojedine biljne vrste (korove) — i to u pravilu na njihove određene razvojne stadije, a da istovremeno ne djeluje štetno na druge biljne vrste (kulturne). Selektivni se herbicidi u prvom redu upotrebljavaju tamo, gdje se suzbija korov u kulturi, a totalni tamo, gdje treba potpuno uništiti vegetaciju (putevi, vatrozaštitni pojasevi) ili je treba uništiti za određeno vrijeme (sječine, "slobodne zakorovljene površine, koje se privode kulturi i t. d.). Uzroci selektivnog djelovanja su različiti, dapače kod mnogih herbicida još ih u potpunosti ne poznajemo. Kod translokacionih herbicida (2,4-D, MCPA i 2, 4, 5-T) i Dalapona radi se o fizikalnoj resistentnosti određenih biljnih grupa na određenu količinu herbicida. Na pr. translokacioni herbicidi (tipa 2, 4-D, MCPA) ne oštećuju žitarice, jer one imaju uzane i uspravne listove, pa se vrlo malo sredstava zadrži na njima, a uz to im je vegetacioni vrh sakriven duboko u vlati (dok su žitarice visoke 15—25 cm). Naprotiv, dikotiledonski korovi maju veget. vrh izložen, te vodoravne i široke listove, pa na njih padne mnogo veća količina herbicida i oni ugibaju. Kod Simazina i Neburona sastoji se selektivno djelovanje u tom, što su ta sredstva netopljiva u vodi, pa ostaju u površinskim slojevima tla, te kod upotrebe određene količine ne dolaze do zone korijena kult. biljaka (ako su one starije, pa im je korijen dublji). Potrebno je istaknuti, da selektivni herbicidi djeluju selektivno samo u onom slučaju, ako ih upotrebljavamo u određenoj količini, na određeni način i u određeno vrijeme, u protivnom i oni mogu djelovati totalno. U praksi se i neki sei. herbicidi uzimaju namjesto totalnih i za potpuno uništenje vegetacije, upotrebljavajući veće količine, jer imaju pred totalnim prednost, da se u tlu brže raspadaju. Herbicidi bivaju postepeno u tlu razgrađeni, a time prestaje i njihovo djelovanje. Brzina razgradnje ovisi o nizu faktora, u prvom redu o: a) ispiranju; b) kern, razgradnji i c) mikrobiološkoj razgradnji. Brzinu te razgradnje veoma je važno poznavati, jer o tom ovisi na pr. na zakorovljenim sječinama, gdje smo primijenili herbicid, kad (t. j . nakon kojeg vremena) možemo početi sadnjom ili sjetvom. Trajnost djelovanja pojedinih herbicida različita je i ovdje ne možemo ulaziti u pojedinosti. Ona je ovisna o nizu zajedničkih, a često i neovisnih faktora. Svi procesi razgradnje herbicida ovisni su i o svojstvima tla, tehnici aplikacije, te vremenskim prilikama, upotrebljenoj količini i dr. Ustanovljeno je da visok sadržaj humusa i glinastih čestica pospješava apsorpciju. Sve ove pojedinosti bit će u daljim radovima za određene herbicide iznesene, kad budemo o rezultatima s pojedinim herbicidima izvijestili. Smatramo, da u šumarstvu herbicidi imaju čak i mnogo veću mogućnost primjene nego u poljoprivredi, jer su u pravilu agrotehnički zahvati u šumarstvu mnogo grublji nego u poljoprivredi. U ovom su radu izneseni rezultati naših pokusa sa herbicidima. U prvom redu, primjena herbicida u zahvatima njege šuma. Mi smatramo ove pokuse s teorijskog gledišta završenim, jer, kako će se kasnije (II. dio) vidjeti, mi smo našim pokusima dokazali, da se prstenovanjem staSala s 2, 4, 5-T-preparatom u nafti može svako stablo brzo dovesti do propadanja (sušenja), a stvar je praktičnih šumara, da na licu mjesta i u konkretnim slučajevima odluče, da li će i kako primijeniti taj herbicid ili i dalje ostati kod mehaničkog vršenja čišćenja |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 13 <-- 13 --> PDF |
proreda mladika i mladih sastojina. Mi smo ovdje iznijeli naše rezultate, metodu rada, kao i istaknuli mogućnosti primjene i prednosti tog novog načina rada, za kojega smo sigurni da će se, nakon našeg prvog pokusnog rada, uvesti u praksu. Nadalje u ovom su radu izneseni ukratko i rezultati naših ostalih pokusa, za koje smatramo, da ih treba još nastaviti, pa da našoj praksi možemo dati sigurne upute u uništavanju određenih korova. Uvjereni smo, da ćemo ovim prvim opširnijim radom i rezultatima pokusa primjene herbicida u šumarstvu zainteresirati kolege — praktične šumare — na terenu, koji će s nama zajedno tražiti najbolja rješenja. Potrebno je, naime, naglasiti, da možda ni na jednom području zaštite bilja nije potrebno toliko uska saradnja stručnjaka na zaštitu bilja i operative, kao na ovom području, jer samo velik broj pokusa pod vrlo različitim uslovima može dati pravu sliku o mogućnosti upotrebe herbicida u šumarstvu. Prigodom ekskurzija, koje je u suradnji s nama organizirala PŠ komora u Zagrebu, sekcija za šumarstvo, na naše pokusne plohe u Strizivojni i Hrv. Kostajnici, mi smo od kolega dobili niz novih poticaja za postavljenje različitih pokusa u problemima, koji su nam djelomice ili nam uopće nisu bili poznati. Ovo je opet dokaz, da samo uska suradnja nauke i prakse može dovesti do pozitivnih rezultata, a time i napretka našega šumarstva. II. Primjena herbicida u nekim zahvatima njege šuma Svojstvo translokacionih herbicida (arboricida) odn. materija rasta na bazi 2, 4, 5-T da mogu rastvorena u nafti biti preko kore prenesena u mćristematska tkiva raznih vrsta šumskog drveća, do određene starosti, visine i promjera, uzrokujući njihovo sušenje u kratkom vremenskom roku, može se veoma korisno upotrebiti u raznim zahvatima njege šuma. Da bismo dobili odgovor na niz pitanja iz praktične primjene herbicida (arboricida) u njezi šuma postavili smo veći broj pokusnih ploha na području šumarija Lipovljani i Kostajnica. Ispitali smo, pod jednakim uvjetima, djelovanje dva preparata na bazi 2, 4, 5-T: Regulex-B-40 proizvod domaće tvornice »Pliva« u Zagrebu i Termona- 100 proizvod zap. njemačke tvornice ĆELA — Ingelheim/Rhein. Budući da domaći preparat sadrži samo 40% aktivne materije uzeli smo u pokusu odgovorajuću, povećanu koncentraciju u odnosu na inostrano sredstvo. Na pokusnim plohama u Lipovljanima radili smo sa mješavinom Tormona-100: nafta u omjeru 3 : 97 odnosno Regulex-B-40: nafta u omjeru 7,5 :92,5. Plohe u Kostajnici su sa mješavinama Tormona-100: nafta u omjeru 3:97 i Regulex-B-40: nafta u omjeru 10 : 90, 7,5 : 92,5 i 5 :95. Kod pravljenja smjese, kao uostalom i za čitavo vrijeme rada, treba voditi računa o zapaljivosti nafte i mješavine. Sredstvo se inače jednostavno sipa u pogodnu posudu sa naftom i dobro izmiješa. Daljnja tehnika rada također je veoma jednostavna; radnik u pogodnoj posudi nosi sobom 2—3 litre pripremljene mješavine i premazuje debla na prsnoj visini, nanoseći jedan prsten širine 25—30 cm. Premazivan je se vrši običnom okruglom četkom za ličenje, promjera oko 3—5 cm. Pregled pokusnih ploha Prvenstveni cilj pokusa bio je da se utvrdi efikasnost ispitavanih preparata i koncentracije na razne vrste šumskog drveća određene starosti i debljine. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Paralelno smo, koristeći dane mogućnosti, bilježili i vrste kao i intenzitet pojedinih zahvata te na taj način pokušali doći do prethodnih podataka o troškovima odnosno o ekonomičnosti radova ovakove vrste. Dok smo u pogledu efikasnosti metode, tehnike rada, vrijednosti preparata i pojedinih koncentracija stekli potpuno određenu i jasnu sliku, — pitanje cijene koštanja pojedinih radova, najbolje organizacije rada kod raznovrsnih uzgojnih zahvata samo je u stvari načeto. Ostaje, da nakon našeg rada — u kome je neosporno dokazana efikasnost metode, uzgajači daljim pokusima i provjeravanjem pronađu sve mogućnosti primjene ove metode, utvrde najbolju organizaciju i tehniku rada te dođu do ekzaktnih podataka o cijeni koštanja za svaki pojedini slučaj. Pokusna ploha br. 1 (Šum. Lipovljani, G. j . Jamaričko Brdo predjel Lubarde nik, odjel 12). Tretiranje obavljeno 16. aprila 1959. god. Pokusna ploha .ie postavljena u veoma gustom mladiku bukve sa rijetkim nad stojnim grabom. Debljina stabala 1—3 cm sa ponekom bukvom u predrastu od 5—o cm p. p. Ekspozicija zapad-sjeverozapad nagib oko 20°. Premazivanje stabala vršeno 7,5´% mješavinom Regulex-a B-40 u nafti. Površina pokusne plohe 2.4 ara. Vršena je prva njega: vađena su odnosno tretirana sva rašljava odnosno loša stabla i predrast. Ukupno je tretirano 429 stabala. Rađeno je prije podne između 7 i 11 sati. Vrijeme toplo, sparno: povremeno je padala sitna kiša koja nije nakvasila sta balca. Prije premazivanja izabrana stabla su pri osnovi vidljivo označena crvenom bojom. Prvi pregled obavljen je 15. V. 1959. Sva su stabla bila stradala od mraza ali se unatoč tome moglo jasno razlučiti djelovanje sredstva. Kod tretiranih stabala sve je lišće uvelo i suši se, od mraza je stradalo samo lišće spoljnjeg dijela krošnje dok je lišće unutar krošnje zeleno. Na premazivanim stablima nema ni jednog zelenog lista. Drugi pregled, obavljen 10. VII. 1959. pokazao je da su se sva premazana stabla u potpunosti sasuila. Nismo uspjeli naći ni jedno stablo koje je bilo tretirano, a da bi pokazivalo znakove života. Štetno djelovanje od isparavanja sredstva na ostalim netretiranim bukvama nismo zapazili. Pokusna ploha br. 2 (Šum. Lipovljani, G. j . Jamaričko Brdo predjel Lubardenik, odjel 12) Provedeno je totalno uništavanje graba. Starost mlada, čisto, niske sastojine graba 8—10 godina. Debljina stabala 4—5 cm. Površina plohe cea 1 ar. Rađeno 19. aprila za oblačna, vlažna i topla vrenema između 11 i 12 sati. Premazivanje stabala izvršeno sa 7,5´°/o mješavinom Regulex-a B-40. Pri pregledu 15. V. utvrđeno je da je lišće potpuno uvelo, prestalo sa razvojem, pri drugom pregledu 10. VII. već su sva stabla u cijelosti sasušena. Čitava se ploha može iz daljine jasno zapaziti među okolnim zelenim površinama. Nema nikakvih znakova regeneracije. Pokusna ploha br. 3 (Šum. Lipovljani, G. j . Jamaričko Brdo, predjel Lubardenik, odjel 2) Ploha veličine 6,6 ari postavljena je u mješovitoj sastojini bukve i graba sa nešto malo hrasta. Starost 20—25 godina. Prosječna debljina stabala 8—9 cm. Bukva je sitnija pretežno 3—5 cm p. p. Sklop potpun. Učešće vrsta: bukva 0,5, grab 0.4, hrast 0,1. Prosječna visina stabala 12—13 metara. U predrastu pojedina stabla svih spomenutih vrsta dostigla u promjeru do 12 cm. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Vršeno je čišćenje intenziteta približno 1000 stabala po ha. Sastojina je letvenjak u kome smo obavili negativno odabiranje t. j . vađena su odnosno tretirana su sva loša stabla i ona koja smetaju normalnom razvoju sastojine. Rađeno je 10. aprila između 14 i 17 sati za oblačna, topla, vlažna vremena. Teren ravan. Ukupno je tretirano na plohi 76 stabala što odgovara proredi intenziteta 1150 stabala/ha. Na pokusnoj plohi je utrošeno r. sati . . Ih 30´ nafte (cea) 1 litar sredstva . 0,075 1 što po ha odgovara utrošku od 22,6 r. sati 15 litara nafte i 1,1 litre sredstva. Pregled obavljen 10. VII. pokazao je da su sva tretirana stabla u potpunosti posušena. Ploha br. 4 (Šum. Lipovljani, G. j . Jamaričko Brdo, odjel 10/1) Ploha veličine 4,8 ari postavljena je u mješovitoj sastojini bukve, graba i hrasta. Starost 15´—18 godina. Prosječna visina stabala 10 metara. Sklop potpun. Učešća vrsta: bukva 0,8, grab 0,1, hrast 0,1. Debljina stabala u prosjeku 4—5 cm sa pojedinim stablima u predrastu od 12 cm p. p. Proreda je vršena u toku 1958. godine. Ovom prilikom obavili smo naknadnu proredu budući da je sastojina još uvijek pregusta. Izvršeno je premazivanje stabala 7,5%> mješavinom Regulex-a B-40 i nafte dne 17. IV. 1959., vrijeme oblačno, toplo. Tretirano je ukupno 117 stabala što odgovara intenzitetu zahvata od 2470 stabala po ha. Na plohi je utrošeno ukupno: r. sati . . Oh 46´ nafte (cea) 1 litar sredstva . 0,075 1 što po ha odgovara utrošku od 16 radnih sati 20,8 litre nafte i 1,5 litre sredstva. Pregled obavljen 10. VII. pokazao je da su sva stabla koja su bila tretirana u cijelosti sasušena bez znakova bilo kakove regeneracije. U neposrednoj blizini ove plohe tretirano je također 17. IV. 1959. — 20 stabala hrasta i bukve prosječnog promjera od 6 cm. Međutim ovdje nije nanošen prsten visine 25—30 cm uz obilno kvašenje mješavinom već je 10 stabala premazano sa prstenom točno visine 10 cm, a 10 stabala prstenom visine 20 cm. Na cvaj način htjelo se vidjeti dokle se može ići u uštedi mješavine. Međutim prilikom pregleda 10. VII. utvrdilo se, da je kod stabala premazivanih prstenom visine 10 cm došlo samo do sušenja pojedinih grana dok su stabla premazana prstenom od 20 cm nešto jače ozlijeđena ali nedovoljno da bi se u potpunosti osušila kao stabla tretirana tehnikom opisanom u početku ovog izlaganja. Na području Šumarije Lipovljani postavljene su još tri pokusne plohe sa njemačkim preparatom Tormona-100 u mješavini 3 : 97 sa naftom. Sredstvo je kako je već rečeno također na bazi 2, 4, 5-T. Pokusi su komparativno postavljeni a dobijeni rezultati su podjednaki sa već opisanim. Prema tome smo bili u mogućnosti da zaključimo da je naš domaći preperat jednako vrijedan ako se uzme u omjeru sredstvo — nafta 7,5 : 92,5 vidjet ćemo dalje da prema pokusima u Kostajnici može čak i omjer 5 : 95 dati sasvim zadovoljavajuće rezultate. Pokusi provedeni na ovim terenima pokazali su da se stabla hrasta, bukve i graba promjera do 12 cm suše u cijelosti bez ikakvih znakova regeneracij e u roku od 3—5 tjedana nakon premazivanja sa odgovarajućim koncentracijama ispitanih preparata na bazi 2, 4, 5-T. 141 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Istovjetni rezultati dobijeni su i na svim pokusnim plohama u Kostajnici. Na području ove šumarije postavljeno je ukupno 8 pokusnih ploha površine 2,5 do 25 ara. Tretirane su slijedeće vrste šum. drveća: hrast, bukva, grab, topola, iva, kesten, brijest, jasen, joha i gorski javor. Promjeri stabala kretali su se od 1—15 cm sa srednjim promjerom od 2,4 cm. Tretiranje je izvršeno 19. IV., 25. IV. i 26. V. Rađeno je sa istim sredstvima samo su još isprobane i mješavine Regulex B-40: nafte u omjeru 5 : 95 i 10 : 90. Unutar 3—5 tjedana sva premazivana stabla potpuno su se posušila. Nije došlo do tjeranja izbojaka iz panja, žile ili debla kod osušenih stabala. Kao i kod pokusa u Lipovljanima nisu zamijećeni uopće nikakvi znakovi regeneracije. Uzgojni zahvat sastojao se uglavnom u uništavanju graba u predrastu kao i hrastovih stabala iz panja i ostalih nepoželjnih vrsta u cilju omogućavanja razvoja visoke sastojine hrasta uz odgovarajuću primjenu ostalih vrsta. Problem potiskivanja graba koji se nakon čistih sječa hrastika proširio na mnogim terenima na području šum. Kostajnica dugo je rješavan ali nikad sa potpunim uspjehom ma da uz velike troškove. Pomoću arboricida na bazi 2, 4, 5-T ovaj je problem riješen a zadovoljavajući način. U pogledu ekonomičnosti odnosno cijene koštanja radova ovakve vrste sa herbicidom (arbo rici dom), a na osnovu prethodnih prosječnih kalkulacija kod radova na pokusnim plohama dobijeni su ovi podaci (Ing. A. Šobat): na površini od 1 ha uz tretiranje 3.100 stabala (sr. promjer 2,4 cm) utrošeno je: r. sati ... 22 nafte .. . 11 litara sredstava . . 0,825 litara Iz ovoga se može izvesti slijedeća kalkulacija cijene koštanja radova: 11 litara nafte ä 63 Din ... . 693 Din 0.825 1 Regulex-a B-40 ä 1250 D:n 1031 „ 2.6 radnika po 489 Din 1267 „ sitna oprema i si. 20 ,, 3011 Din Da bi se isti posao obavio klasničnim postupkom sa sezonskim radnicima "bilo bi potrebno 12 radnika što po 489 Din iznosi 5868 Din. Razlika je prema tome u korist rada sa herbicidima 2857 Din/ha što ekonomski u potpunosti opravdava ovaj postupak i dovodi čak do osjetljivih smanjena troškova. Zaključak Utvrđeno je da koncentracija od 7,5´%, 5lo/o i 10% Regulex-a B-40 kao i Tormona-100 u nafti dovode do sušenja stabala bez naknadne regeneracije u istoj godini. Pored potpune efikasnosti postupka može se prema preliminarnim kalkulacijama pokusa računati sa prosječnim smanjenjem troškova svih uzgojnih radova koji se mogu vršiti sa herbicidima od najmanje 50% u odnosu na mehanički način rada. Smatramo da je zadatak uzgajivača da na većim površinama istraže najbolju organizaciju radova kod svih mjera proreda i njege šuma, koje je moguće izvesti sa 2, 4, 5-T-preparatima. 142 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Uvjereni smo da će se kod mnogih zahvata smanjenjem koncentracije sredstva (5%) kao i utroška nafte (mješavine) te dobrom organizacijom posla, radeći sa uvježbanim radnicima, uspjeti troškove još osjetno smanjiti. Prema najmanjim podacima postoji mogućnost upotrebe mješavine nafte i otpadnog automobilskog ulja u omjeru 1 :1 namjesto same nafte kao rastvarača. Time se smanjuje cijena koštanja, a korisno se upotrebi jedan otpadni produkt. U tehnici rada postoji također mogućnost poboljšanja; namjesto četke može se upotrebiti i specijalna rukavica od tvari koju nafta ne nagriza sa spužvom na dlanovima. Tada se namjesto premazivanja, naročito kod tanjih stabala koja radnik može obuhvatiti šakom, rukavica umače u otopinu i samo stisne oko stabla. Time se mnogo dobije na brzini rada. Prema našim dosadašnjim zapažanjima prednosti izvođenja radova herbicidima su slijedeće: — moguće je na relativno lak način uništiti neku nepoželjnu vrstu drveća u sastojini i to na taj način da se uništi u potpunosti njena izbojna moć iz panja i žila, — veća ekonomičnost u odnosu na mehanički način rada, — može se raditi u toku čitave godine, — sasušena stabla ostaju u biocenozi, ali ne više kao konkurenti stablima koje hoćemo da uzgojimo, već zadržavaju samo zaštitnu ulogu. Sastojina se ne stvara prenaglo što kod osjetljivih vrsta omogućava jači zahvat. Ne dolazi do prejakog naglog osvjetljavanja, sasušena stabla pružaju prorijeđenoj sastojini zaštitu od snijega i vjetra. Općenito čitav tok daljeg formiranja sastojine nakon tretiranja veoma je blizak normalnom biološkom čišćenju: sastojina se razvija i raste dalje pod daleko povoljnijim uvjetima i normalnije nego kad mehaničkim načinom u potpunosti odstranimo određen broj stabala, — kontrola radnika je lakša, — vremenski i prostorno ne treba odvajati doznake od izvođenja, — bez posebnog nadzora drvo se, budući da je suho, može na panju izdati seljacima na izradu i izvoz, ~a kontrola je na izvoznim putovima veoma laka, — radovi sa herbicidima općenito omogućavaju veću elastičnost u odnosu na organizaciju provedbe pojedinih uzgojnih zahvata, raspodjele financijskih sredstava, angažiranje stručnog kadra i radne snage. Nedostaci su ovog načina rada slijedeći: — opasnost od požara znatna je, jer je mješavina zapaljiva, — traži se pažnja i stručnost kod rada te dobra organizacija rada, — treba biti na oprezu da ne bi (ukoliko veće količine materijala ostanu u šumi dulje vremena) došlo do prenamnoženja kalamiteta nekog insekta — štetnika. U svakom slučaju metoda njege šuma herbicidima ne pretendira na to da istisne dosadanje mehaničke metode rada. To je moguće i na to se nije ni mislilo pri postavljanju ovih pokusa. Međutim za rješenje velikog broja specifičnih problema u uzgoju šuma ova metoda pruža uzgajivačima široke mogućnosti, zbog toga zaslužuje da bude prihvaćena u praksi pa da se onda u dinamici praktičnih radova sagledaju okrivi njene primjene i njeno pravo mjesto u sklopu općeg uzgoja šuma. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 18 <-- 18 --> PDF |
III. U toku 1959. godine postavli smo još niz pokusa uništavanja drvenastih i zeljastih korova herbicidima; u slavonskim zakorovljenim hrasticima uništavali smo glog, crni trn i amorfu, u nekim šumama Gorskog Kotara kupinu i paprat, a u kraškim kulturama crnog bora i u rasadnicima travnati jedno-i višegodišnji korov. Ma da smo dobili mnogo veoma interesantnih rezultata, karakter istraživanja primorava nas da u okviru ovog članka iznesemo rezultate samo u obliku prethodnog saopćenja, da bi daljim opažanjima i pokusima svaki od spomenutih problema prerastao u posebnu studiju. Suzbijanje i uništavanje gloga, crnog trna i amorfe Na području šumarije Strizivojna, predjel Gušovac u 120 godišnjoj hrastovoj sastojini pred dovršnim sijekom, jako zakorovljenoj drvenastim korovima, postavili smo ukupno 14 pokusnih ploha. Ispitali smo niz domaćih i stranih preparata na bazi 2, 4, 5-T i to u dvije glavne varijante: — tretiranjem baze grmova preparatima rastvorenim u nafti i to u vrijeme kada vegetacija još nije krenula, — folijarnim prskanjem emulzijama preparata u vodi za vrijeme vegetacije (juni—juli). SI. 1. Nabrekline kore gloga nastale kao posljedica djelovanja 2, 4, 5-T preparata SI. 2. Premazivanje stabala mješavinom nafte i Regulex-a B-40 Pokusi sa preparatom u nafti postavljeni su 1. IV. 1959. i to samo sa domaćim sredstvom Regulex B-40 u omjeru smjese nafta: Regulex B-40, 97 : 3. Tretirane su sve tri vrste drvenastih korova. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 19 <-- 19 --> PDF |
U toku vegetacije tretirali smo glog, crni trn, divlju krušku i ružu 6. VI. i 11. VII. 1959. vodenim emulzijama slijedećih preparata i koncentracija, upotrebivši u prosjeku 1000 lit. vode po ha: ´ Tormona 80 0,3 i 0,0,4% Regulex B-40 0,6 i 0,8% Amilester 2, 4, 5-T 0,6 i 0,8% Izoamilni ester 2, 4, 5-T 0,6 i 0,8% CS-301/70 0,3 i 0,4% Tornoma 80 je ester 2, 4, 5-triklorfenoksioctene kiseline proizvod zapadnonjemačke firme ĆELA—GMBH, Ingelheim/Rhein. Regulex B-40, također ester iste kiseline samo sa 40% aktivne materije proizvod je tvornice »Pliva*, a rađen po postupku firme N. V. Philips-Roxane. Amilni i izoamilni esteri triklorfe i^ts? ins SI. 3. Izgled zakorovljene hrastove sastojine grmovima gloga i crnog trna SI. 4. Prskanje crnog trna preparatima na bazi 2, 4, 5-T noksioctene kiseline pokusni su proizvod tvornice »Pliva« dok je CS-301/70 novi jeftiniji proizvod firme ĆELA Ingelheim/Rhein a predstavlja mješavinu izomera amilestera triklorfenoksioctene kiseline. SI. 5. Sasušen grm gloga nakon tretiranja sa Regulex-om B-40 u nafti. Tretirano 1. IV. 1959., snimljeno 11. VII. 1959. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Najbolje rezultate uništavanja glog a postigli smo tretiranjem bazalnog dijela grmova (prskanjem do 1 m od zemlje) sa 3% otopinom Regulex-a B-40 u nafti prije početka vegetacije. U toku čitave godine nismo zapazili nikakve znakove regeneracije Na folijarno prskanje vodenim emulzijama raznih preparata na bazi 2, 4, 5-T u toku vegetacije (juni—juli) glog je daleko slabije reagirao. Relativno najbolje rezultate smo postigli sa 0,8% otopinom domaćeg Regulex-a B-40 u vodi apliciranog folijarnim prskanjem početkom juna. Većina tako tretiranih grmova sa posušila. Sva ostala sredstva i koncentracije izazvala su doduše veoma znažne promjene na lišću, stablu i plodovima, ali se u većini slučajeva grmovi nisu posušili. Kako će ovi ozlijeđeni grmovi dalje reagirati, pokazat će promatranja u toku 1960. godine. Crn i tr n se nakon teretiranja sredstvom u nafti, bazalno prije kretanja vegetacije u potpunosti posušio, ali je jednom u toku vegetacije potjerao izbojke iz pridanka stabla, odnosno iz žilja. Međutim ovi se izbojci ne razvijaju normalno, nose zakržljale lišće, na stabalcu se pojavljuju nekrotična crna mjesta, potkraj vegetacije suše im se vrhovi. Ostaje da se konačni sud donese također posmatranjem u toku slijedeće godine. Na folijarno prskanje u toku vegetacije crni trn je daleko bolje reagirao, oštećenja su uvijek, kod svih preparata i koncentracija bila daleko snažnija. Najbolje rezultate smo postigli sa Tormona 80 0,4% i Regulex-om B-40 0,8% apliciranih folijarnim prskanjem u junu. Nakon prskanja crnog trna ovim sredstvima nismo zapazili nikakvih tragova regeneracije. Svi su grmovi potpuno uništeni, spaljeni. Prema tome dosadanji rezultati pokusa govore nam da je najbolje crni trn uništavati u toku juna sa Regulex-om B-40 0,8% folijarnim prskanjem vodenim emulzijama a glog bazalnim tretiranjem sa Regulex-om B-40 u nafti prije kretanja vegetacije. Amorf a je u potpunosti uništena bazalnim tretiranjem sredstvom u nafti. No s obzirom na jaku osjetljivost ove vrste prema sredstvima na bazi 2. 4, 5-T dokazane radovima Spaića i Srekajsa smatramo da je bolje Amorfu uništavati folijarnim prskanjem u toku vegetacije. Ostale vrste (divlja jabuka i kruška, svib i grmovi ruže) veoma su osjetljive na sve ispitane preparate i u svim slučajevima u potpunosti su uništene. Suzbijanje kupine Kupina predstavlja u mnogim našim šumama veoma tvrdokoran i nadasve neugodan korov. Zbog svog načina širenja i vanredno snažne moći regeneracije praktično je nemoguće dobiti trajna riješenja mehaničkim uništavanjem. Utvrđeno je međutim da su mnoge vrste roda Rubus osjetljive na translokacione herbicide na bazi 2, 4, 5-T. Pokuse suzbijanja kupine postavili smo na području šumarija Zalesina i Vrbovsko. Upotrebili smo domaći preparat na bazi 2, 4, 5-T Regulex B-40 i to: — tretiranjem vriježi kupine prije kretaenja vegetacije sredstvom u nafti u omjeru nafta : Regulex B-40 97 : 3. — folijarnim tretiranjem razvijenih listova kupine vodenim emulzijama preparata u koncentracijama od 0,5 1 i 1,5%. Postavili smo pokusne plohe veli |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 21 <-- 21 --> PDF |
čine 0,5 do 1 ara i to u čistim i mješovitim sastojinama jele prebornog tipa gdje upravo zbog snažne zakorovljenosti kupinom ne dolazi do normalnog podmlađivanja. Prskanje smo obavili običnom leđnom vinogradarskom prskalicom trošeći u prosjeku 1000—1500 1 vode po hektaru. Na osnovi pokusa možemo sa sigurnošću utvrditi da tretiranje prije kretanja vegetacije sa sredstvom u nafti treba odbaciti kao metod suzbijanja ovog korova budući da je nedovoljno efikasan i istovremeno neekonomičan. Naprotiv, rezultati tretiranja početkom jula veoma su dobri. Do konca godine kupina praktično nije pokazala znakove jače regeneracije. Kupina nakon prskanja izgleda kap sparušena, cijela biljka polegne, posmeđi ili čak kod jačih koncentracija pocrni i počinje da trune. U nekim sastojinama gdje smo vršili pokuse bilo je jelova podmladka. Pokusima je dokazano da ako biljke jele bivaju direktno zahvaćene mlazom iz prskalice dolazi do ožegotina iglica i najčešće do njihova sušenja. U ovome leži i dalji razlog napuštanja rada sa sredstvom u nafti, tretiranjem prije kretanja vegetacije: u to je naime vrijeme podmladak najizloženiji dio vegetacije pa ga je veoma teško sačuvati kod prskanja. Naprotiv, kada kupina pokriva mlade jele ne dolazi do šteta, jer sredstvo ne dospijeva do podmlatka; sredstvo ostaje na listovima kupine koja horizontalnim položajem listova tvori štit iznad malih biljaka jele. Pokusi su nadalje pokazali da kod jednog i drugog postupka (sa sredstvom u nafti i u vodi) na podmlatku jele ne dolazi do šteta uslijed isparavanja sredstva odnosno uslijed njegova djelovanja na daljinu. Naprotiv, djelovanje para na okolno rašće, uključujući i kupine veoma je uočljivo pa se kod koncentracije od 1,5% može zamijetiti na kupini sve do 10 metara udaljenosti od tretirane pokusne plohe! U našim ispravno i pažljivo provedenim pokusima šteta na podmlatku nema praktičnog značaja. Nakon polijeganja kupine, do tada gušen podmladak dobija svjetlosti i zraka — uvjete za normalan i brži razvoj. U toku su dalja zapažanja načina i brzine regeneracije kupine na tretiranim površinama kao i postavljanje pokusa na većim površinama koji će nam dati obilnije i šire podatke o svim vidovima ovog problema. Suzbijanje paprati Pokuse suzbijanja paprati započeli smo imajući u vidu značaj ovog korova na velikim površinama naših vriština koje će se u doglednoj budućnosti privesti kulturi, bilo poljoprivrednoj bilo šumskoj. Nadalje, i mnoge naše devastirane šume zakorovljene su paprati to predstavlja ozbiljnu zapreku podmlađivanju i obnovi tih šuma. Suzbijanje paprati posebno je teško tamo gdje je nemoguće ovaj korov suzbiti mehaničkim načinom, izbacivanjem i uništavanjem podzemnog stabla. Ovakav slučaj imamo naročito na terenima koji dolaze u obzir za podizanje šumskih kultura gdje zbog niza uvjeta (reljef, skeletoidnost tla) uopće ne dolazi u obzir mogućnost njegova mehaničkog uništavanja, jer je oranje, rigolanje ili traktorska obrada tla nemoguća. Potpuno je isti slučaj i u zakorovljenim šumama. Relativno je lako uništiti nadzemni dio biljke paprati. Međutim to je i za zahtjeve šumarske proizvodnje nedovoljno a za poljoprivredu uopće ne dolazi . |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 22 <-- 22 --> PDF |
u obzir. Nije naime dovoljno uništiti samo nadzemni dio biljke, njene listove; treba ozljediti ili uništiti rizom, podzemno stablo biljke bogato rezervnim hranjivom iz koga veoma brzo ponovo izbijaju listovi te već slijedeće godine dolazi do ponovnog zakorovljavanja tretirane površine. Snažna ozljeda (kemijska) rizoma može dovesti do smanjenja veličine i gustine listova, zadržati korov u razvoju za izvjesni duži period vremena što je u izvjesnim slučajevima za potrebe šumarske proizvodnje sasvim dovoljno. Nakon pronalaska i testiranja translokacionih herbicida dobijeni su prvi rezultati u direktnom kemijskom napadu na rizome. Međutim problem uništavanja paprati herbicidima u ovom času, sa dosada poznatim herbicidima, još nije u cijelosti riješen. Dobijeni su već dosta dobri rezultati proređivanja i zadržavanja paprati u razvoju za duži period vremena međutim uspjeh tretiranja zavisi i od niza uvjeta spoljne sredine pa su i rezultati pojedinih testiranja veoma različiti. Naši pokusi u osnovi predstavljaju nastojanje da se pronađu najbolja sredstva i metode borbe protiv korova kemijskim sredstvima sa krajnjim ciljem da paprat proredimo i zadržimo u razvoju što je moguće dulje vremena. Ako uspijemo da tlo naših zakorovljenih šuma i terena predviđenih za pošumljavanje očistimo od korova za vrijeme potrebno da prirodni ili uneseni podmladak preraste visinu paprati dobili bi za potrebe šumarstva dobre rezultate, jer paprat kasnije u sklopljenoj kulturi ili pod sklopom obnovljene saStojine ne će imati uvjeta za jači razvoj i širenje. Budući da se u radovima dosadanjih istraživača mogu naći indicije koje govore o mogućnosti iznalaženja takovih rješenja, pristupili smo odgovarajućim pokusima kod nas. Pokuse smo postavili na području šumarija Ravna Gora i Vrbovsko. Metodski jednake pokuse uz upotrebu jednakih koncentracija i vrsta preparata postavili smo početkom ljeta u prvoj dekadi jula i potkraj ljeta koncem augusta da bi utvrdili osjetljivost paprati na preparate u pojedinim fazama njena razvoja. Radili smo sa slijedećim sredstvima: Dalapon-om (2,2 diklorpropionska kiselina, preparat DOWPON tvornice ĆELA—GMBH Ingelheim/Rhein) i sa ATA (aminotriazol) preparat firme Bayer, Lewerkusen. Oba preparata upotrebili smo u količini od 10 i 20 kg po hektaru; trošili smo na 0,5 ara, koliko iznosi površina pokusnih ploha, 5 litara vode što odgovara utrošku od 1000 litara vode po hektaru. Radili smo sa običnim leđnim vinogradarskim prskalicama. Rezultati prethodnog bonitiranja pokazali su da smo najbolje rezultate postigli sa 10 i 20 kg/ha Dalapona apliciranog u prvoj dekadi jula. ATA, također u količini od 10 i 20 kg/ha izazvao je jaku klorozu listova koji su u nekim slučajevima u potpunosti izgubili klorofil i postali bijelo žućkasti. Djelovanje ATA je dugotrajno i konačni rezultati se mogu vidjeti tek godinu dana nakon tretiranja. Općenito, translokaciono djelovanje oba preparata moći ćemo utvrditi tek posmatranjem u toku slijedeće godine. Stupanj translokacije sredstva i ozljede rizoma pokazat će nam smanjenje veličine i gustine listova paprati na tretiranim površinama. Uporedo sa promatranjem već postavljenih pokusa radit će se na postavljanju novih sa istim i nekim novim sredstvima (4-CPA, 4-klorfenokscioctena kiselina). Pokuse u kraškim kulturama na suzbijanju trava koje guše sadnice crnog bora u prvim godinama nakon pošumljavanja, kao i pokuse u rasadnicima samo 148 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 23 <-- 23 --> PDF |
ćemo spomenuti da bi upotpunili sliku kojom smo htjeli dati prvi prikaz naših radova u oblasti primjene herbicida u šumarstvu. Budući da su ovi pokusi postavljeni koncem VIII. i početkom IX. mjeseca 1959. godine bonitiranje će se obaviti tek u toku 1960. godine. Na suzbijanju trava u kraškim kulturama upotrebili smo u pokusu slijedeća sredstva: ATA, Dalapon, Simazin (2-klor-4,6-bis-etilamino-s-triazin) i Atrazin (2-klor-4-etilamino-6-isopropil-amino-s-triazin). Posljednja dva preparata proizvod su firme Geigy A. G., Basel. Prva opažanja ukazuju na ATA kao najefikasniji preparat u količini od 10 i 20 kg/ha. U šumskim rasadnicima radili smo sa Simazinom u količini od 2 i 4 kg/ha. Najbolje rezultate postigli smo na teškom glinovitom tlu gdje su tretirane gredice od konca augusta pa sve do sredine januara ostale potpnuo čiste od korova. Definitivno bontiranje pokusa postavljenih u većem broju rasadnika koncem augusta i početkom septembra 1959. obavit će se u proljeće 1960. Istovremeno započet ćemo i sa programom testiranja niza herbicida u različitim uvjetima klime i tla naših rasadnika. Kao što se iz zloženih pokusa vidi u šumarstvu postoje velike mogućnosti primjene herbicida kao rentabilnijeg i efikasnijeg načina suzbijanja korova. Upravo je ovo i bilo razlogom da smo započeli sa pokusima. Kod primjene herbicida — arboricida u uzgoju, njezi šuma dobili smo konačne rezultate, dok naprotiv ostali pokusi traže da se u svim slučajevima gdje su rezultati pokusa na malim površinama dali obećavajuće rezultate ove ponovimo u većim razmjerima, na većim površinama. Smatramo, obzirom na sve veći intenzitet šumarske proizvodnje, da će se primjena herbicida u šumarstvu na temelju naših pokusa veoma brzo uključiti u proizvodnju radi niza prednosti pred mehaničkim načinom rada. Ovo i jest razlog zbog koga smo u ovom radu prikazali ne samo dovršene pokuse nego i one kod kojih rezultate moramo još provjeriti; na taj smo način dali širu ma da nikako cjelokupnu sliku mogućnosti primjene herbicida u šumarstvu. LITERATURA: 1. Bursche l P.: Die Möglichkeiten der Anwendung von chemischen Unkrautbekämpfungsmitteln bei forstlichen Kulturarbeiten. »Der Forst- und Holzwirt « No. 8, april 1959. 2. Conwa y E.: The Bracken Problem »Outlook in Agriculture« Vol. II. No. 4, 1959. 3. Fröhlich , H. H.: Erfahrungen mit syntetischen Wuchsstoffen bei der Läuterung und Jungwuchspflege. »Allgemeine Forst-Zeitschrift« 13, 1958. 4. Linde n G.: The Use of 2, 4, 5-T and Related Weedkillers. »World Crops«, august 1957. 5. R ö h r i g E.: Grundsätzliches über Wirkungsweise und Anwendungsmöglichkeiten von Herbiziden in der Forstwirtschaft. »Allgemeine Forstzeitschrift« 19, 1959. 6. Spai ć L: Suzbijanje amorfe herbicidima. »Šumarski List« 5-6, 1957. 7. Šrekaj s A.: Izvještaj o suzbijanju amorfe — u rukopisu. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 24 <-- 24 --> PDF |
ÜBER DIE ANWENDUNG DER HERBIZIDE IM FORSTWESEN Von Prof. J. Kišpatić und Ing. A. Böhm Landw. und Forstl. Fakultät, Zagreb ZUSAMMENFASSUNG In dieser Arbeit sind die Ergebnisse unserer verschiedenen Versuche über die Möglichkeiten der Anwendung einiger Herbizide (Arborizide) im Forstwesen zusammengefasst. Im ersten Teil sind im allgemeinen die Herbizide und ihre Anwendung im Forstwesen, ihre Wirkungsweise und ehem. Zusammensetzung angegeben. Dazu wurden verschiedene Probleme der Unkrautbekämpfung im unseren Forstwesen erwähnt. Es wurde betont, dass die Anwendung der Herbizide sehr oft wirtschaftlicher und wirkungsvoller als die mechanische Bekämpfung der Unkräuter sein kann und dass diese Tatsache der Hauptgrund der Einführung der Herbicide in Forstesen darstellt. Im zweiten Teil sind unsere Ergebnisse der Bekämpfung unerwünschter Holzarten angegeben. Die Versuche wurden so durchgeführt, dass mit 2, 4, 5-T — Mitteln die Stämme in Brusthöhe mit einem breiten Pinsel gestrichen wurden. Man verwendete das Herbizid in verschiedenen Verhaltnisen mit Dieselöl gemischt. Folgende Präparate wurden genommen: Regulex B-40 (»Pliva«, Zagreb, bzw. Philips Duphar, Amsterdam) und Tormona 100 (CELA, Ingelheim/Rhein, BR Deutschland). Der Ring, der am Stamm gestrichen war, war 25—30 cm breit. Die Versuche wurden in 2 Förstereien durchgeführt. Das Hauptziel dieser Versuche war die Toxizität dieser Mittel bzw. Konzentrationen an verschiedenen Holzarten festzustellen, sowie die Wirtschaftlichkeit dieser Methode »der Läuterung« im breiten Sinne. In unserer Arbeit haben wir zweifellos festgestellt, dass man mit dieser Methode unerwünschte Holzarten vernichten kann, aber die Wirtschaftlichkeit muss noch weiter an grösseren Flächen nachgeprüft werden. Ergebnisse: 1. Försterei Lipovljani, östlich von Zagreb. a. Versuchsfläche 1.: Behandlung am 16. April 1959. Sehr dichter Nachwuchs der Buche, 1—3 cm 0, mit einigen höheren Weissbuchen. Konz.: Regulex B-40 7,5 : 92,5. Grösse: 2,4 Ar. Es waren 429 Bäumchen behandelt, sämtlich verkrüppelte und schwächere Bäumchen und dazu die Weissbuche. Sämtliche Bäumchen gingen zugrunde. b. Versuchsfläche 2.: Es handelt sich um totale Vernichtung der Weissbuche, 4—5 cm 0. Die Behandlung am 16. April 1959. mit 7,5%> Regulex B-40. Dasselbe Ergebnis wie im 1. Grösse 1 Ar. c. Versuchsfläche 3.: Grösse 0,6 Ar, Mischwald von Buche und Weissbuche mit einigen Eichen, 20—30 Jahre alt, 8—9 cm 0 (die Buche meistens 3—5 cm 0>(, 1,2—13 m hoch. Die Intensität der Durchforstung cca 1150 Bäume/ha. Behandlung am 16. April 1959. Ergebnis wie im 1. d. Versuchsfläche 4.: Grösse 4,6 Ar, 15—18 J. alt, Mischwald von Buche, Weissbuche und Eiche (0,8 : 0,1), 4—5 cm 0 mit einigen Stämmen von 12 cm 0, durchschnittlich 10 m hoch. Intensität der Durchforstung 2.470 Bäume/ha. Die Behandlung am 17. April mit 7,5^/o Regulex B-40, Ergebniss wie im 1. Dieselbe Ergebnise wurden mit Tormona 100, 3´% erhalten. Es wurde weiter festgestellt, dass der Ring am Stamm mindestens 25—30 cm breit sein muss. 150 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Zusammenfassend lässt sich sagen, dass diese Versuche eindeutig bewiesen haben, dass man mit 2, 4,5-T Mitteln diese Holzarten vernichten kann, die Bäume gehen 3—5 Wochen zugrunde. In der Försterei Kostajnica (südöstlich von Zagreb) wurden 8 Versuchsflächen angesetzt. Folgende Holzarten wurden behandelt: Quercus sessilis, Fagus silvatica, Carpinus betulus, Populus tremula, Salix sp., Castanea sativa, Ulmus campestre, Alnus glutinosa und Acer pseudoplatanus. Die Behandlung wurde am 19. und 25. April und 26. Mai unternommen. Die Stämme hatten durchschnitlich 2,4 cm 01 /l—15 cm 01. Hier wurde noch Regulex B-40 5 : 95 und 10 : 90 geprüft. Innerhalb 3—5 Wochen gingen sämtliche Bäume zugrunde, ohne später eine Regeneration zu zeigen. Hier handelte sich hauptsächlich um die Vernichtung der Weissbuche im Vorwuchs wie auch um Vernichtung der Eiche aus Stock und anderer unwünschten Holzarten, um mit diesen Massnahmen den Eichen aus Samen das Emporwachen zu ermöglichen. Das Problem der Unterdrückung der Weissbuche war in dieser Försterei mit mechanischen Methoden nicht gelöst, obwohl die Unkosten sehr gross waren. Im Bezug auf die Wirtschaftlichkeiten haben wir festgestellt, dass diese Methode billiger als die mechanische ist, aber es wird diese Frage weiter an grösseren Flächen untersucht. Man kann schon jetzt sagen, dass diese Methode an grösseren Flächen noch wirtschaftlicher sein wird. Wichtig ist, dass man auch mit Regulex B-40 3°/o gute Ergebnisse bekommen hat. Am Ende dieses Kapitels wurde an sehr zahlreiche und verschiedene Möglichkeiten der Anwendung dieser Methode hingewiesen, dessen Vorteile gegenüber den mech. Methoden beschrieben sind. Es wurde betont, dass unsere Arbeit bewiesen hat, dass man mit dieser Methode unerwünschte junge Bäume mit Sicherheit vernichten kann, aber dass jeder Forstman an Ort und Stelle bestimmen soll, wann und wie er sie statt mech. Bekämpfung anwenden wird. Im dritten Teil haben wir als voläufige Mitteilung unsere Ergebnisse der Bekämpfung verschiedener Unkräuter gegeben, um auf verschiedene Probleme der Praxis hinzuweisen. In slawonischen Stieleichenwäldern werden mit 2, 4, 5-T Mitteln mit Erfolg Prunus spinosa, Crataegus sp. und Amorpha fruticosa bekämpft. Im Gorski Kotar wurde Rubus sp. mit denselben Mitteln mit Erfolg vernichtet. Mit ATA und Dalapon sind Versuche gegen Adlerfarn angesetzt. Ebenso laufen die Versuche gegen grossartige Unkräuter im Karstgebiet in jungen Schwarzkieferanlagen mit ATA, Dalapon, Simazin und Atrazin, wie auch in Forstbaumschulen mit Nexoval /CIPC7 und Simazin. Obwohl wir in diesen Versuchen schon sehr interessante und positive Ergebnise erhalten haben, möchten wir in der Beurteilung des Erfolges noch bis Herbst abwarten. In einige Versuchen /Crataegus — Prunus spinosa — Rubus sp./ handelt es sich im diesen Jahre nur um weitere Versuche auf grossen Flächen, damit man sich mehr über die Wirtschaftlichkeit und Durchführung in breiterer Praxis orientieren kann. Es wird dann im Herbst darüber ausführlich berichtet. |