DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Razmatranje dobivenih rezultata: Osicilacija izmjerenog godišnjeg volumnog prirasta po ha u pojedinim godinama izgleda ovako: Odjel 28 ´ Odjel 81 1958—1959 2,98 m3 1958—1959 0,85 m3 1952—1956 2,78 m3 1952—1956 0,84 m3 1957 2,12 m3 1957 0,60 m3 Iz navedenih rezultata vidljiv je gubitak na prirastu kod bukve koji nastaje kad joj promrzne lišće bilo djelovanjem snijega ili kasnog mraza. Ta j gubi tak iznosi u odjelu 28 g. j. Rudač— Miletka 29% odnosno 24%, a u odjelu 81 g. j. Višnjevica cea 29% t. j. nešto je manji nego gubitak na prirastu kod hrasta koji nastaje uslijed toga što mu lišće obrsti gubar. Uzrok nešto manjeg gubitka na prirastu koji je nastao djelovanjem snijega u odjelu 28 g. j . Rudač—Miletka, ako uporedimo prirast 1957 godine s prosječnim prirastom u periodi 1952—1956 godina je vjerojatno u tome, što je u zimi 1956—1957 godina posječeno u tom odjelu 1132 m3 drvne mase (752 m3 jele i 380 m3 bukve), a u zimi 1957—1958 godine 403 m3 drvne mase (388 m!3 bukve i 15 m3 jele), ili ukupno 1535 m3. Izvršena sječa uslovila je veći priliv svijetla u sastojinu odnosno nešto jači prirast bukve u 1958 i 1959 godini. Kako smo već naveli nisu ustanovljeni u 1957 godini drugi štetni utjecaji na bukvi, koji bi uvjetovali povećanje gubitka na prirastu. Međutim da bismo ustanovili eventualni gubitak na prirastu kod bukve djelovanjem suše, povadili smo iz meteorološke stanice pri šumskoj ispostavi Zalesina — šumarije Delnice, podatke za oborine i temperaturu. Podaci su prikazani u tabelama br. 3. i 4. Iz navedenih podataka je vidljivo da je 1957 godina bila manje vlažna od prosjeka 1952—1956 godine t. j . u toj godini palo je za 68 mm oborina manje nego što je prosjek 1952—1956 godina. Međutim sasvim drugačiju sliku dobivamo ako uspoređujemo oborine za vrijeme vegetacijske periode (vegetacijska perioda traje obično 5 mjeseci: od početka maja do kraja septembra). Naime u 1957 godini palo je za vrijeme vegetacijske periode 76 mm oborina više nego za prosjek 1952—1956 godine, pa je prema tome 1957 godina bila povoljna za vegetaciju. Do istog ćemo rezultata doći ako uporedimo oborine u 1957 godini s prosjekom 1958—1959 godina t. j. u 1957 godini palo je za 302 mm manje oborina nego u prosjeku 1958—1959 godina. Međutim, ako uporedimo oborine za vrijeme vegetacijske periode u 1957 godini s prosjekom 1958—1959 godina vidjet ćemo da je 1957 godina bila u poređenju s prosjekom 1958—1959 godina još vlažnija i povoljnija za vegetaciju. Naime za vrijeme veg. per. palo je u 1957 godini 176 mm oborina više nego u veg. per. 1958—1959 godina. Nizak prosjek oborina u veg. per. 1958—1959 godine uzrokuje 1958 godina koja je relativno bila vrlo suha. Ako uporedimo srednju temperaturu za vrijeme veg. per. u 1957 godini s prosjekom 1952—1956 godina, vidjet ćemo da razlika iznosi svega 0,1 stupanja C t. j . srednje temperature za vrijeme veg. per. su skoro potpuno jednake. Prosjek 1958—1959 godina prema 1957 godini se nešto jače razlikuje t. j . razlika iznosi 0,7 stupanja C, međutim se i ovdje može uzeti da je srednja temperatura za vrijeme veg. per. u 1957 godini na jednaka prosjeku 1958—1959 godine. |