DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Već otprije provodi se melioracija i hidromelioracija šumskih tala, konverzija niskih šuma u visoke, a priječi sporedno iskorišćavanje, koje nanosi štetu šumi. Aprila 1958 g. dobila su šumoprivredna gospodarstva zadatak da se i u šumama poljoprivrednih kooperativa i privatnih vlasnika pravilno vodi gospodarenje, jer te šume iznose Vs čitave šum. površine zemlje, pa ih valja privesti u bolje stanje nego što su danas. Pretpostavka je za povišenje produktivnosti šuma udruživanje individualnih STRANA STRUČNA LITERATURA PRAŠENJE I PRSKANJE ŠUMA HELIKOPTEROM. Les. Hoz. 11 — 1959. U borbi sa šumskim i poljoprivrednim štetnicima od 1955 g. počeli su u Rusiji eksperimenti sa helikopterima i to u slučajevima kad avio-metoda ne daje potreban efekat. Prednosti su njihove spram aviona slijedeće: Brzina im dosiže do 200 km na sat; mogu uzlijetati vertikalno bez zaleta; lebdjeti na potrebnoj visini ili kretati se s nalom brzinom čak i duž padina brda. Lako se s njima upravlja i manevrira, tako da se može letjeti u svim smjerovima i na mjestu skretati, a za ateriranje dovoljna je mala površina (30X40 m). Sve to omogućuje nisko letenje nad terenom složene konfiguracije, što je nedostupno normalnim avionima. Pokusni helikopteri su bili opremljeni uređajem za oprašivanje i prskanje. Helikopter Mi-4 imao je rezervoar za 1600 litara, a Mi-1 i Ka-15 po dva rezervoara sa sadrzinom od po 150 litara svaki. Korisna nosivost Mi-4 iznosi 1000 kg, Mi-1 — 300 kg, Ka-15 — 200 kg. Ispitivanja su vršena o brzini i visini letenja, određivao se karakter raspoređivanja kemijskog sredstva po tretiranoj površini i stablima na ravnici i u brdu i stepen u kom se je to sredstvo taložilo na li- šću. Pokazalo se, da se pri letenju na visini od 5 m nad šumom i brzinom većom od 60 km na sat donje strane lišća slabo oprašuju. Ali smanjivanjem brzine i visine letenja, krošnje se i donje strane lišća bolje oprašuju. S lebdećim helikopterom stabla seljaka koji imaju šumske parcele u poljoprivredno- proizvodne kooperative ili pri stupanje njihovo u već postojeće kooperative. Kako se vidi iz ovog kratkog razmatranja, Nj. D. R. riješila je dosada prilično teške probleme svoje šumoprivrede, kojoj su ratne godine nanijele štetu neurednim nesistematskim sječama. (Prema Les. Hoz. br. 10. 1959. prof. Melzer — Eberswalde). D. K. i lišće tretiraju se svestrano na radiusu 50 do 75 m. To je zato, jer pri malim brzinama letenja i kod lebdenja helikoptera zračna struja koja se izbacuje dolje velikom snagom odvodi kemijsko sredstvo i usmjeruje ga vertikalno ili pod malim kutom. Zračna struja brzo i duboko ponire u krošnje, zalazi sve do površine šušnja i trave stvarajući ponad njih vrtloge, koji uzrokuju da se sredstvo kojim se zaprašuje taloži ne samo odozgo, nego i s donje strane lišća i sa strane. Najbolji su se rezultati postizavali {kako u oprašivanju, tako i u prskanju) pri letenju na visini od 5 m i brzini od 25 do 35 km na sat. Naličja listova prskanje zahvaća slabije nego oprašivanje. Stepen taloženja sredstva ovisi o visini stabala. Naličja niskih stabala i grmova prskaju se bolje od visokih odraslih šuma. U brdima treba letjeti 10—15 m iznad krošanja šume. I prašenje i prskanje zahvaća širi pojas u brdima (jer se leti u većoj visini), a gustoća taloženja otrova po tretiranoj površini manja je nego u ravnici. Širina zahvata oprašivanja i prskanja pri lenetju na visini od 5—10 m i brzini od 25 do 60 km na sat neznatno varira. Tretiranje šuma u brdima valja početi odozdo a ne sa bila radi toga da ne bi helikopter pri slijedećem svraćanju ušao u oblak koji još nije uspio da se spusti. Možemo se nadati da će helikopter odigrati u budućnosti važnu ulogu u zaštiti šuma na suzbijanju štetnika, naročito u planinskim područjima. D. K. |