DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 65 <-- 65 --> PDF |
ZAŠTITA PRIRODE — Beograd IG — Siniša Stanković: Međunarodni značaj zaštite prirode. — Dr. Jovan T u c a k o v : Zaštita lekovitog bilja i biljara. — Ing. Niko Popnikola: Nacionalni park »Perister«. — Dr. Milovan STRANO ŠUMARSTVO STANJE I RAZVITAK ŠUMARSTVA U NJEMAČKOJ DEMOKRATSKOJ REPUBLICI Nj. D. R. sa 11 mil. ha čitave površine ima 3 mil. ha šumske površine, a to je 27°/o. Od toga je pod šumom 2,7 mil. ha. Dijele se u tri grupe. Zaštitne su šume na kamenitim padinama i planinama gdje je nemoguća eksploatacija, šume na obalama morskim i riječnim, površine na kojima se provode nrmčna istraživanja i si. Ukupna im je površina tek 2%> sviju šuma. Zahrambene šume zauzimaju 26°/o šumske površine. Tu se ubrajaju fakultetska šumska gospodarstva, kulture, grebeni planinski, izvirišta roda, zeleni pojasi oko gradova i lječilišta, šumske parcele u područjima u kojima šumovitost ne premašuje 5°/o. Privredne šume su sve ostale, a iznose 72´°/o od opće šumske površine. Prema starosti šume Nj. D. R. nalaze se u slijedećim dobnim razredima: do 20 g. starosti pokriveno je 29´Vo šumske površine, od 21—40 g. ima 18´D/o, 41—60 g. 18°/o, 61—80 g. 17%), a starijih od 81 g. ima 18*/o. Godišnji tekući priras t svih šuma iznosi 8,8 mil. kub. m bez kore. Prema vlasništvu otpada na d rž a v n e šume 1,896.500 ha (64,8L7o), a na sve ostal e 1,038.700 ha (35,4°/o). (Uzgred spominjemo, da u Zapadoj Njemačkoj ima samo 30,6D/o državnih šuma). U ovih 35,4°/o nedržavnih šuma uglavnom su privatne šume (seljaka) sa 832.800 ha (28,4l0/o), crkvene 24.600 ha (0,8%), a ostale su u kooperatinima poljoprivrednih proizvođača (6,2«Vo) 181.300 ha, od kojih postoje 3 tipa. Eksploatacija šuma. Osim u privatnim šumama i izuzev sitno drvo, sa prosječno godišnje 1,5 do 2 mil. kub. m, iskorišćeno je od 1951—1957 g. u tisućama kub. m slijedeća količina: 1951 — 14.098; 1952 — 11.401; 1953 — 12.079; 1954 — 11.248; 1955 — 10.209; 1950 — 9.375; 1957 — 9.183; 1958 — 8.945 tis. kub. m. G a j i ć : Asocijacija crnog grabića i crnog jasena (Ostrya carpinifolia-Fraxinus ornus) kao posebna retkost šumske vegetacije srednje Šumadije. — Hilda Riter Studnička: Kraška polja B i H kao reliktna staništa biljaka. Đ. K. Kako se iz tih podataka vidi, obujam iskorišćavanja drvne mase smanjuje se iz godine u godinu. Velike sječe šuma nakon rata uslijedile su radi velikih potreba mlade republike u obnovi. Do godine 1960 računa se, da će se smanjiti količina sječa tol´ko, da ne će premašiti ni 20!0/o normalni etat. Spomenut ćemo još smolarenje bora i omorike. 1951 g. dobiveno je 5.800 tona i raslo sve do 1958, kada je bilo iscrpeno 13.200 tona. Ekonomika. Mada se sječa drva smanjuje, prihodi se državnih šuma povećavaju i to uslijed sve veće proizvodnje predmeta za široke potrebe stanovništva. Namjerava se u skoroj budućnosti povećati tu proizvodnju i proširiti asortiman. Uređivanje šuma. U institutu za uređivanje šuma Šumarskog fakulteta Humboltovog univerziteta u Eberswaldu 1953 g. razradio je prof. dr. Richter nov način taksacije, koji primjenjuju šumska gospodarstva. Uslovi rastenja pojedinih vrsta drveća su baza na osnovi koje se provodi razdioba šumske površine. Taksacija i inventarizacija drvnih zaliha izvodi se na matematsko-statističkoj osnovici. Gospodarske se osnove prave za duge vremenske razmake, a periodska kontrola ispravit će eventualne griješke. Dosada je uređeno oko 1 mil. ha državnih šumoprivrednih gospodarstava (58). Kontrola se osnova provodi svake desete godine. Taksacija će se ubuduće proširiti i na privatne šume. Pošumljavanje i njega sastojina. Velika se važnost polaže u mjere oko poboljšanja vođenja gospodarenja šumama. Zasluge oko toga stekao je prof. dr. Wagenknecht (Eberswalde). U te mjere treba ubrajati u prvom redu uvođenje vrijednih i brzorastućih vrsta drva (duglasija, topola, ariš, amer. crveni hrast, akacija i t. d.); zatim vrsta s velikim prirastom i otpornih proti mraza; usavršavanje sjemenarstva i proizvodnja sadnica; unošenje skiofilnih vrsta u borovim, ariševim i hrastovim sastojinama. 127 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Već otprije provodi se melioracija i hidromelioracija šumskih tala, konverzija niskih šuma u visoke, a priječi sporedno iskorišćavanje, koje nanosi štetu šumi. Aprila 1958 g. dobila su šumoprivredna gospodarstva zadatak da se i u šumama poljoprivrednih kooperativa i privatnih vlasnika pravilno vodi gospodarenje, jer te šume iznose Vs čitave šum. površine zemlje, pa ih valja privesti u bolje stanje nego što su danas. Pretpostavka je za povišenje produktivnosti šuma udruživanje individualnih STRANA STRUČNA LITERATURA PRAŠENJE I PRSKANJE ŠUMA HELIKOPTEROM. Les. Hoz. 11 — 1959. U borbi sa šumskim i poljoprivrednim štetnicima od 1955 g. počeli su u Rusiji eksperimenti sa helikopterima i to u slučajevima kad avio-metoda ne daje potreban efekat. Prednosti su njihove spram aviona slijedeće: Brzina im dosiže do 200 km na sat; mogu uzlijetati vertikalno bez zaleta; lebdjeti na potrebnoj visini ili kretati se s nalom brzinom čak i duž padina brda. Lako se s njima upravlja i manevrira, tako da se može letjeti u svim smjerovima i na mjestu skretati, a za ateriranje dovoljna je mala površina (30X40 m). Sve to omogućuje nisko letenje nad terenom složene konfiguracije, što je nedostupno normalnim avionima. Pokusni helikopteri su bili opremljeni uređajem za oprašivanje i prskanje. Helikopter Mi-4 imao je rezervoar za 1600 litara, a Mi-1 i Ka-15 po dva rezervoara sa sadrzinom od po 150 litara svaki. Korisna nosivost Mi-4 iznosi 1000 kg, Mi-1 — 300 kg, Ka-15 — 200 kg. Ispitivanja su vršena o brzini i visini letenja, određivao se karakter raspoređivanja kemijskog sredstva po tretiranoj površini i stablima na ravnici i u brdu i stepen u kom se je to sredstvo taložilo na li- šću. Pokazalo se, da se pri letenju na visini od 5 m nad šumom i brzinom većom od 60 km na sat donje strane lišća slabo oprašuju. Ali smanjivanjem brzine i visine letenja, krošnje se i donje strane lišća bolje oprašuju. S lebdećim helikopterom stabla seljaka koji imaju šumske parcele u poljoprivredno- proizvodne kooperative ili pri stupanje njihovo u već postojeće kooperative. Kako se vidi iz ovog kratkog razmatranja, Nj. D. R. riješila je dosada prilično teške probleme svoje šumoprivrede, kojoj su ratne godine nanijele štetu neurednim nesistematskim sječama. (Prema Les. Hoz. br. 10. 1959. prof. Melzer — Eberswalde). D. K. i lišće tretiraju se svestrano na radiusu 50 do 75 m. To je zato, jer pri malim brzinama letenja i kod lebdenja helikoptera zračna struja koja se izbacuje dolje velikom snagom odvodi kemijsko sredstvo i usmjeruje ga vertikalno ili pod malim kutom. Zračna struja brzo i duboko ponire u krošnje, zalazi sve do površine šušnja i trave stvarajući ponad njih vrtloge, koji uzrokuju da se sredstvo kojim se zaprašuje taloži ne samo odozgo, nego i s donje strane lišća i sa strane. Najbolji su se rezultati postizavali {kako u oprašivanju, tako i u prskanju) pri letenju na visini od 5 m i brzini od 25 do 35 km na sat. Naličja listova prskanje zahvaća slabije nego oprašivanje. Stepen taloženja sredstva ovisi o visini stabala. Naličja niskih stabala i grmova prskaju se bolje od visokih odraslih šuma. U brdima treba letjeti 10—15 m iznad krošanja šume. I prašenje i prskanje zahvaća širi pojas u brdima (jer se leti u većoj visini), a gustoća taloženja otrova po tretiranoj površini manja je nego u ravnici. Širina zahvata oprašivanja i prskanja pri lenetju na visini od 5—10 m i brzini od 25 do 60 km na sat neznatno varira. Tretiranje šuma u brdima valja početi odozdo a ne sa bila radi toga da ne bi helikopter pri slijedećem svraćanju ušao u oblak koji još nije uspio da se spusti. Možemo se nadati da će helikopter odigrati u budućnosti važnu ulogu u zaštiti šuma na suzbijanju štetnika, naročito u planinskim područjima. D. K. |