DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 65     <-- 65 -->        PDF

ZAŠTITA PRIRODE — Beograd


IG — Siniša Stanković: Međunarodni
značaj zaštite prirode. — Dr. Jovan
T u c a k o v : Zaštita lekovitog bilja i biljara.
— Ing. Niko Popnikola: Nacionalni
park »Perister«. — Dr. Milovan


STRANO ŠUMARSTVO


STANJE I RAZVITAK ŠUMARSTVA U
NJEMAČKOJ DEMOKRATSKOJ
REPUBLICI


Nj. D. R. sa 11 mil. ha čitave površine
ima 3 mil. ha šumske površine, a to je
27°/o. Od toga je pod šumom 2,7 mil. ha.
Dijele se u tri grupe.


Zaštitne su šume na kamenitim padinama
i planinama gdje je nemoguća
eksploatacija, šume na obalama morskim
i riječnim, površine na kojima se provode
nrmčna istraživanja i si. Ukupna im je površina
tek 2%> sviju šuma.


Zahrambene šume zauzimaju 26°/o
šumske površine. Tu se ubrajaju fakultetska
šumska gospodarstva, kulture, grebeni
planinski, izvirišta roda, zeleni pojasi
oko gradova i lječilišta, šumske parcele u
područjima u kojima šumovitost ne premašuje
5°/o.


Privredne šume su sve ostale, a iznose
72´°/o od opće šumske površine.


Prema starosti šume Nj. D. R. nalaze
se u slijedećim dobnim razredima: do
20 g. starosti pokriveno je 29´Vo šumske površine,
od 21—40 g. ima 18´D/o, 41—60 g.
18°/o, 61—80 g. 17%), a starijih od 81 g. ima
18*/o.


Godišnji tekući priras t svih šuma
iznosi 8,8 mil. kub. m bez kore.


Prema vlasništvu otpada na d rž
a v n e šume 1,896.500 ha (64,8L7o), a na
sve ostal e 1,038.700 ha (35,4°/o). (Uzgred
spominjemo, da u Zapadoj Njemačkoj ima
samo 30,6D/o državnih šuma). U ovih 35,4°/o
nedržavnih šuma uglavnom su privatne
šume (seljaka) sa 832.800 ha (28,4l0/o), crkvene
24.600 ha (0,8%), a ostale su u kooperatinima
poljoprivrednih proizvođača
(6,2«Vo) 181.300 ha, od kojih postoje 3 tipa.


Eksploatacija šuma. Osim u privatnim
šumama i izuzev sitno drvo, sa prosječno
godišnje 1,5 do 2 mil. kub. m, iskorišćeno
je od 1951—1957 g. u tisućama kub. m slijedeća
količina: 1951 — 14.098; 1952 —
11.401; 1953 — 12.079; 1954 — 11.248; 1955


— 10.209; 1950 — 9.375; 1957 — 9.183; 1958
— 8.945 tis. kub. m.
G a j i ć : Asocijacija crnog grabića i crnog
jasena (Ostrya carpinifolia-Fraxinus
ornus) kao posebna retkost šumske vegetacije
srednje Šumadije. — Hilda Riter Studnička:
Kraška polja B i H kao
reliktna staništa biljaka.


Đ. K.


Kako se iz tih podataka vidi, obujam
iskorišćavanja drvne mase smanjuje se iz
godine u godinu. Velike sječe šuma nakon
rata uslijedile su radi velikih potreba mlade
republike u obnovi. Do godine 1960 računa
se, da će se smanjiti količina sječa
tol´ko, da ne će premašiti ni 20!0/o normalni
etat. Spomenut ćemo još smolarenje bora
i omorike. 1951 g. dobiveno je 5.800 tona i
raslo sve do 1958, kada je bilo iscrpeno


13.200 tona.
Ekonomika. Mada se sječa drva smanjuje,
prihodi se državnih šuma povećavaju
i to uslijed sve veće proizvodnje
predmeta za široke potrebe stanovništva.
Namjerava se u skoroj budućnosti povećati
tu proizvodnju i proširiti asortiman.


Uređivanje šuma. U institutu za uređivanje
šuma Šumarskog fakulteta Humboltovog
univerziteta u Eberswaldu 1953 g.
razradio je prof. dr. Richter nov način
taksacije, koji primjenjuju šumska gospodarstva.
Uslovi rastenja pojedinih vrsta
drveća su baza na osnovi koje se provodi
razdioba šumske površine. Taksacija i inventarizacija
drvnih zaliha izvodi se na
matematsko-statističkoj osnovici. Gospodarske
se osnove prave za duge vremenske
razmake, a periodska kontrola ispravit
će eventualne griješke. Dosada je uređeno
oko 1 mil. ha državnih šumoprivrednih
gospodarstava (58). Kontrola se osnova
provodi svake desete godine. Taksacija
će se ubuduće proširiti i na privatne šume.


Pošumljavanje i njega sastojina. Velika
se važnost polaže u mjere oko poboljšanja
vođenja gospodarenja šumama. Zasluge
oko toga stekao je prof. dr. Wagenknecht
(Eberswalde). U te mjere treba
ubrajati u prvom redu uvođenje vrijednih
i brzorastućih vrsta drva (duglasija, topola,
ariš, amer. crveni hrast, akacija i t. d.);
zatim vrsta s velikim prirastom i otpornih
proti mraza; usavršavanje sjemenarstva i
proizvodnja sadnica; unošenje skiofilnih
vrsta u borovim, ariševim i hrastovim sastojinama.


127