DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 5 <-- 5 --> PDF |
sastojinu; lijevi dio: jedan krak Liocourtove hiperbolične krivulje, koja pred stavlja prebornu sastojinu razvijenu pod zastorom debelih stabala putem dugo trajne regeneracije. Frekvencijska krivulja bukovih stabala u odjelu 28 pokazuje znatan nedo statak tankih stabala, i upućuje na to da se ovdje radi o regularnoj sastojini t. j . da se je potpuno izgubila preborna struktura. Odjel 81 pripada također biljnoj zajednici bukve i jele. To je mješovita sastojina jele 0,9, bukve 0,1, stablirnične i grupimične smjese. Temeljnu podlogu sačinjavaju vapnenci i dolomiti, koji rjeđe izbijaju na površinu u obliku manjih blokova. Tlo je plitko do srednje duboko, ilovasto, humozno, pokriveno listincem mjestimično na otvorenijim položajima zakorovljeno.´Teren je blago do srednje strm. Ekspozicija sjever-sjeveroistok. Nadmorska visina 730 do 870 metara. Površina 10,91 ha. Frekvencijska krivulja broja jelovih stabala može se, kao i u odjelu 28, rastaviti u dva dijela. Desni dio: Donekle spljoštenu Gaussovu zvonoliku kri vulju, koja predstavlja jednu srednjodobnu jelovu sastojinu. Lijevi dio: Jedan .krak Liocourtove hiperbolične krivulje koja predstavlja prebornu sastojinu razvijenu pod zastorom debelih stabala putem dugotrajne regeneracije. Za razliku od frekvencijske distribucije jelovih stabala, bukova stabla pokazuju izrazitu Liocourtovu distribuciju. Kako je već navedeno bukva učestvuje u smjesi sa svega 0,1, jer je ranije sječena za ogrev stanovništvu. Po broju stabala međutim, bukva učestvuje u smjesi sa 0,3 budući da se najveći dio bukovih stabala nalazi u tanjim odnosno najtanjim debljinskim stepenima. Drvna masa jele iznosi 260 m3, a bukve 21 m3 ili ukupno 281 m8. Po Šuri ćevim tabelama trebalo bi biti jele 324 m3, a bukve 21 m3 ili ukupno 345 m^. Prema tome zaliha jele je ispod minimalne drvne zalihe. Metoda rada: U novembru 1959 godine izbušili smo Presslerovim svrdlom u odjelu 81 g. j . Višnjevica 158 izvrtaka sa 158 bukovih stabala, a u odjelu 28 g. j . Rudač— Miletka 181 izvrtak sa 181-og bukova stabla. Svaki je izvrtak analiziran i to tako da je posebno izmjerena širina goda:* 1. u godini 1957 2. za godine 1958 i 1959 zajedno 3. za godine 1952, 1953, 1954, 1955 i 1956 zajedno Širinu godova u 1958 i 1959 godini mjerili smo u početku posebno. Međutim kako smo ustanovili da nema razlika (bitnih) u prirašćivanju, izmjerene podatke smo kumulirali da bismo dobili dvogodišnji prosjek. Prema tome je na svakom izvrtku izmjeren godišnji debljinski prirast s jedne strane stabla u godini 1957. Pored toga izmjeren je dvogodišnji debljinski prirast s jedne strane stabla za periodu 1958 i 1959, i petogodišnji debljinski prirast s jedne strane stabla za periodu 1952—1956. Izvrći su analizirani pomoću lupe s povećanjem dva i pol puta. Na temelju analize izvrtaka dobiveni su podaci kako je bukva prirašćivala u debljinu u pojedinim godinama. Ti su podaci prikazani u tabeli br. 1. * Mjerenje godova izvršili su šumarski tehničari Grgurić Krešimir i Vidmar Branko. Tehničar Grgurić je osim toga nacrtao grafikone i tabele. Ovim putem im najljepše zahvaljujem. |