DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 4 <-- 4 --> PDF |
U spomenutom referatu A n d r o i ć a navedeno je za štetu nanesenu po gubaru slijedeće: »Dodamo li ovome najnižu aproksimativnu vrijednost izgubljenog prirasta na 100.000 ha hrastovih sastojina uslijed napada gubara, koji je te godine napao 494.570 ha šuma, uz pretpostavku da je prirast smanjen samo za 1 ni3 po ha i jediničnu cijenu mase (prema važećem cjeniku) od 3.800 Din po 1 m3, vrijednost izgubljene drvne mase popela bi se na 1.030,000.0000.— Din.« S obzirom na to da je Klepa c u studiji: »Izračunavanje gubitka na prirastu u sastojinama koje je napao gubar (Lymantria dispar), utvrdio da je gubitak na prirastu u sastojinama koje je napao gubar 2,41 odnosno 2,38 m3 ili 30%, to je procjena dr. Androić a bila zaista skromna. Za štete prouzročene po niskim temperaturama odnosno mrazu navodimo još mišljenje Vajd e (V. šum. priručnik str. 776): »Kasni mraz koji se pojavljuje u proljeće nakon početka rasta drveća, ubija tek nastalo nježno biljno staničje puno vode kao lišće, cvjetove i neodrvenjele grančice. Uništavanjem ovih organa na početku vegetacije nastaju štetne posljedice za čitavu vegetacionu periodu dotične godine. Biljka mora naknadno stvarati nove listove, koji su manji, i nove izbojke koji su kraći pa tako nastaje znatan gubitak na prirastu. Na poprečnom presjeku stabala listača očituju se ove štete od mraza u uskim godovima. Uništavanjem vršnih pupova deformiraju se izbojci, pa se tako na pr. kod jasena stvaraju rašlje.« Podaci Androića, kao i ranije spomenuta studija Klepca, naveli su nas da pokušamo mjerenjem ustanoviti koliki je po veličini i po vrijednosti gubitak na prirastu kod bukve, kad joj promrzne lišće, pa dva puta lista u jednoj vegetacionoj periodi. Ovo radi toga jer su ovakvi slučajevi, t. j . da lišće na bukvi promrzne, bilo uslijed toga što na njega padne snijeg, ili se to dogodi radi kasnog proljetnog mraza, u planinskim krajevima vrlo česti, a ne postoji evidencija o broju slučajeva kada nam promrzne lišće, ni o gubitku na prirastu. Opis objekta: 7 svibnja 1957 odjednom je naglo zahladilo i pao snijeg 70 cm visoko. Istina, drugi dan visina snijega bila je 50 a treći dan 30 cm radi ponovnog naglog otopljenja. Bukova stabla, posebno u nižim položajima bila su prolistala, pa je nježno lišće na koje je pao snijeg promrzlo i osušilo se. Nakon otprilike mjesec dana bukova su stabla opet prolistala, međutim je lišće bilo manje od normalnog, što je dovelo do smanjenja prirasta drvne mase. Odabrali smo odjel 28 g. j . Rudač—Miletka šumarije Vrbovsko i odjel 81 g. j . Sušićki Vrh—Višnjica šumarija Ravna Gora. Odjel 28 pripada biljnoj zajednici bukve i jele. Teren je blago nagnut, izbušen brojnim vrtačama. Temeljnu podlogu čini vapnenac i dolomit koji često izbija na površinu pojedinačno i u gromadama. Tlo je plitko do srednje duboko, ilovasto, pokriveno listincem. Ekspozicija zapad. Nadmorska visina 700—800 metara. Bonitet za jelu I/II, za bukvu III. Omjer smjese jela 0,7, bukva 0,3. Po ha ima 225 jelovih i 114 bukovih stabala. Bukova stabla su osrednje kvalitete. Jela je zdrava, visokog uzrasta, punodrvna i vrlo dobre kvalitete. Sklop je mjestimice prekinut. Podmladak jele i smreke je raznodoban i dolazi češće u grupama. Imade nešto bukovog i javorovog podmladka. Ponik se javlja često. Frekvencijska krivulja jelovih stabala može se rastaviti u dva dijela: Desni dio: vrlo spljoštena Gaussova zvonolika krivulja koja predstavlja odraslu jelovu |