DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 33     <-- 33 -->        PDF

PRILOG POZNAVANJU NEKIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJ


STAVA BIJELE I CRNE TOPOLOVINE


(Populus alba L., Populus nigra L.)


Prof. dr. Ivo Horvat


1. UVOD
Problemu mekih vrsta listača danas se sve više posvećuje pažnja. Naročita
pažnja se posvećuje topolama i to domaćim i euro-američkim hibridima
topola. U toku 1955. god. osnovana je kod nas Jugoslavenska nacionalna komisija
za topole u Beogradu. U ovoj komisiji surađuju predstavnici šumarstva,
drvne industrije, vodoprivrede, poljoprivrede i saobraćaja te predstavnici naučno
istraživačkih ustanova. Komisija izdaje časopis »Topola«. Brojne naučne
ustanove i pojedini stručnjaci bave se u novije vrijeme problemima genetskog,
biološkog i biološko-tehničkog istraživanja topola. Tehnološkim problemima
topolovine nije posvećena tolika pažnja kao ekološko-biološkim i šumsko-uzgojnim
problemima topola.


Naše šume po svojoj strukturi sastoje se od 71% listača i 29% četinjača.
Od ukupne drvne zalihe procjenjuje se da na meke listače otpada 1%. Na prvom
mjestu među mekim listačama nalaze se topola i vrba.1


Topolovina je odlična industrijska sirovina za proizvodnju šibica, furnira
odnosno furnirskih i stolarskih ploča, za proizvodnju piljenog drva, sanduka,
sudova, kalupa, drvene vune, celuloze, papira i dr. Zbog svoje građe, fizičkih
i mehaničkih svojstava može zamijeniti u mnogim područjima upotrebe drvo
četinjača naročito jelovinu i smrekovinu.


Uzgojem kanadske topole kod nas se bave stručnjaci već više od 100 godina.
U novije vrijeme pojedina drvno-industrijska poduzeća za osiguranje
svojih pogona sa sirovinom osnivaju svoje vlastite kulture topola.


U vezi sve većeg područja upotrebe topolovine nameće se potreba da se i
tehnološkim problemima topolovine posveti odgovarajuća pažnja. U tu svrhu
potrebno je pristupiti sistematskim istraživanjima tehnoloških karakteristika
topolovine. Ova istraživanja treba da obuhvate sve vrste domaćih topola (bijela
topola, crna topola, siva topola, jasika) i kanadskih topola. Da bi se osigurala
racionalna upotreba topolovine potrebno je istraživati anatomsku građu,
kemijski sastav, fizičke i mehaničke karakteristike pojedinih vrsta topola.


Ova istraživanja predstavljaju jedan prilog istraživanju topolovine kod nas.


Ovo je prethodni izvještaj o istraživanju tehničkih svojstava bijele i crne topolovine.
Zahvaljujem se Šumariji Lipovljani, koja je osigurala materijal i sredstva
za ta istraživanja. Ujedno se zahvaljujem ing. Stanku Badjunu i ing. Marijanu Brežnjaku,
asistentima Zavoda za tehnologiju drva, koji su mi pomogli u radu na terenu
i u laboratoriju.


95