DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 31 <-- 31 --> PDF |
2. Ostvarena šumska taksa za smolu od alepskog bora na I. vrijednosnom razredu, srednjeg stojbinskog boniteta, uz sadašnji prosječni godišnji prinos smole po 1 stablu (1,70 kg), ako se smolare »na živo« samo stabla sposobna za ogrevno drvo, ne smije biti niža od 9 din/kg, — ako se smolare »na živo« stabla sposobna za ogrev (50%) i za pilanske trupce III. klase (50%), ostvarena šumska taksa za smolu ne smije biti niža od 21 din/kg, a — ako se smolare »na živo« stabla sposobna za ogrevno drvo (40%), kao i stabla sposobna za pilanske trupce III. klase (40%) i za pilanske trupce l/II. klase (20%), ostvarena šumska taksa za smolu mora iznositi najmanje 26 din/ kg, — i to sve dok je na snazi sadašnji Cjenik drveta na panju (Narodne novine NRH broj 46/1954.). 3. Uz ostvarljivu šumsku taksu za smolu u iznosu od 21—26 din/kg na području I. vrijednosnog razreda ne smiju se smolariti »na živo« stabla alepskog bora sposobna za pilanske trupce I/II. klase, uz sadašnje cijene drveta na panju i sadašnji način smolarenja, a uz ostvarljivu šumsku taksu manju od 21 din/ kg, a veću od 9 din/kg smiju se smolariti samo stabla sposobna za ogrev i odgovarajući procenat stabala sposobnih za pilanske trupce III. klase. Ako se šumska taksa za smolu ne može ostvariti u ispravno iskalkuliranim iznosima, tada smolarenje nema svoje ekonomsko opravdanje i mora se obustaviti u cijelosti, ili ga treba ograničiti na ona stabla, koja to smolarenje po svojoj tehničkoj vrijednosti mogu podnositi. 4. Iskalkulirana šumska taksa za smolu bit će manja, ako se uz jednako oštećivanje stabala poveća prosječni godišnji prinos smole po jednom stablu, ili ako se smanji oštećivanje stabala, a prinos smole ostane isti. 5. Iskalkulirana šumska taksa za smolu od ostalih vrsta borova (crni bor i dr.), bilo to u Hrvatskoj, Bosni, Srbiji ili nekoj drugoj republici, uz jednako oštećivanje stabala ne može biti niža od iskalkulirane šumske takse za smolu alepskog bora, jer su godišnji prinosi od drugih vrsta borova po jednom stablu (bjeljenici) manji, a vrijednost deblovine, koja se smolarenjem oštećuje veća. Ostvarena šumska taksa za smolu od 7 din/kg u ovoj godini u Bosni (Šumsko gazdinstvo Jajce) daleko je ispod šumske takse, koja bi stvarno za to područje morala biti s obzirom na štete (troškove sastojine), koje smolarenje »na živo« uzrokuje na crnom boru, i to smolarenje nema svoje ekonomsko opravdanje. 6. Smolarenje »na mrtvo« manje oštećuje smolarena stabla i manje smanjuje njihovu tehničku (uporabnu) vrijednost od dugoročnog smolarenja »na živo«. S toga se može postaviti općenito pravilo, da se borova stabla koja daju tehničke Sortimente velike vrijednosti, može smolariti »na mrtvo« samo nekoliko godina neposredno prije sječe, ali i za tu se smolu mora ostvariti odgovarajuću šumsku taksu, iskalkuliranu na bazi troškova sastojine koje to smolarenje uzrokuje. 93 |