DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 30 <-- 30 --> PDF |
b) kod stabala sposobnih za pilanske trupce III. klase treba da iznosi naj manje 33 dinara po 1 kg smole, i c) kod stabala sposobnih samo za ogrevno drvo, šumska taksa po 1 kg smole treba da iznosi najmanje 9 dinara. Ako se smolare stabla različite tehničke sposobnosti (uporabne vrijednosti), tada se najniža šumska taksa za smolu mora iskalkulirati na bazi procentualnog učešća stabala pojedine tehničke (uporabne) vrijednosti, koja se smolare. Na primjer, ako se na nekom području smolari oko 20% stabala alepskog bora sposobnih za pilanske trupce I/II. klase, 40% stabala sposobnih za pilanske trupce III. klase, a 40% stabala sposobnih za ogrev, tada šumska taksa za smolu sa toga područja ne smije biti niža od (46 X 0,20 + 33 X 0,40 + 0,40 X 9) = = 26 dinara po 1 kg smole. Ako se na tom istom području smolare samo stabla za ogrev i za pilanske trupce III. klase, tada najniža šumska taksa za tu smolu smije iznositi (33 X 0,50 + 9 X 0,50) = 21 din/kg. Ako li je ostvarljiva šumska taksa za smolu alepskog bora na navedenom području manja od 26 dinara/kg, a nije manja od 21 din/kg, tada se na tom području ne smiju smolariti stabla sposobna za pilanske trupce I/II. klase. — Ako li je, ostvarljiva šumska taksa za smolu na tom području manja od 21 din/ kg, a nije manja od 9 din/kg, tada se smiju smolariti samo stabla sposobna za ogrev. Iznosi li ostvarljiva šumska taksa za smolu na tom području manje od 9 din/kg, tada se smolarenje toga područja ne smije vršiti, jer nije ekonomski opravdano. Šumska taksa za smolu, uz neku određenu uporabnu vrijednost (cijenu) smolarene deblovine, može se smanjiti, ako se uz isto oštećivanje stabala poveća prosječni godišnji prinos smole po jednom stablu. Najefikasnija mjera za postizavanje toga jest ustaljivanje radne snage zaposlene na smolarenju, i njeno osposobljavanje za kvalitetan rad. Sa sadašnjom radnom snagom, koja se iz godine u godinu mijenja, to je nemoguće postići. Kao primjer efkasnosti ove mjere navodi se, da izuceni i savjesni radnici obično postizavaju 50% veći prinos smole po jednom stablu (bjeljenici) od neizučenog radnika. — Osim toga ima još i drugih važnih mjera, kao na primjer, poboljšanje kvalitete alata i ambalaže, primjena heterozisa, kalemljenja ili drugih bioloških metoda nasljeđivanja velike prinosne sposobnosti, odnosno selekcije u svrhu poboljšanja sirovinske baze i t. d. U mnogim zemljama na tom polju su postignuti već veliki uspjesi. Kod nas se je pristupilo proučavanju tih problema, a njihovo rješavanje treba pospješiti, jer zaostajanje u tom pogledu za naprednim zemljama, nanosi nam samo štetu. ZAKLJUČCI : 1. Ostvarena šumska taksa za smolu od neke vrste bora na određenom području (vrijednosnom razredu) ne smije biti niža od šumske takse, iskalkulirane na bazi ustanovljenih prosječnih godišnjih troškova sastojine, koje uzrokuje smolarenje pojedinog stabla, i prosječnih godišnjih prinosa smole pojedinog stabla na tom području. Ako je ostvarena šumska taksa za smolu od dotične vrste bora na tom području viša od ispravno iskalkulirane šumske takse, smolarenje ima svoje ekonomsko opravdanje, i može se vršiti. |