DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 84 MART—APRIL GODINA I960 GUBITAK NA PRIRASTU KOD BUKVE USLIJED PROMRZNUCA LIŠĆA Ing. Stanko Tomaševski U referatu o zaštiti šuma i njenom značaju u šumskoj privredi Jugoslavije, na savjetovanju o zaštiti šuma održanom od 24. do 26. IV. 1959 godine u Zagrebu, dr. Milan Androi ć je naglasio, da će sve mjere koje idu za povišenjem šumskog fonda kao i smanjenje obima godišnjih sječa donijeti samo parcijalne uspjehe, ukoliko i dalje dopustimo da na naše šume djeluju nekontrolirano razni biotski i abiotski faktori, koji štetno djeluju na šumu kao biocenozu, na produktivnu sposobnost šumskog tla, na stvaranje drvne mase (prirast), te na prirodnu regeneraciju šuma ili umjetno podizanje šumskih kultura. Naglašeno je dalje, da za 1957 godinu gubitak drvne mase uslijed štetnog djelovanja čovjeka, elementarnih nepogoda (požar, oluje, suša i studen) iznosi 5% od prosjeka brutto posječene drvne mase godišnje za isto vremensko razdoblje (1957 godina). Budući da je vrijednost samo šumske takse brutto posječenog drveta u 1957 godini iznosila 13.308,468.000 Din, to gubici uslijed prije navedenih štetnih faktora iznose 650,000.000 Din. Po mišljenju dr. Androića , koje se temelji na solidnim argumentima i statističkim podacima, koji su bar posljednjih godina vođeni prilično dobro, procjena da godišnje gubimo 10% od ukupne sječive mase veoma je skromna. U glavi B spomenutog referata abiotski faktori — mraz, studen, suša i vjetar, navedeno je: »Kumulirali smo ove faktore, iako svaki od njih, kad pređe normalne granice, nanosi šumskom fondu i proizvodnji goleme gubitke, naročito ako su im izložene velike šumske površine. U mnogo slučajeva ostaju nezapaženi, pa je i evidencija o tim štetama veoma oskudna. Hrvatska, Crna Gora, Bosna i Hercegovina nema o tome niti orijentacionih podataka. A da šteta nije malena neka nam posluži slijedeći primjer: Godine 1951 i 1957 niske temperature nadošle su u kasno proljeće kada je bukva već prolistala. Nježno i tek prolistalo lišće bilo je mrazom uništeno. Puna dva mjeseca trebalo je čekati (naročito na višim položajima i na sjevernim ekspozicijama) da se obnovi asimilaciona površina bez koje nema stvaranja prirasta. A ta površina bila je daleko manja, jer je nanovo potjeralo lišće bilo manje od normalnog. Računamo da je prirast prosječno bio smanjen za 30%, iako je stvarni gubitak bio mnogo veći. U FNRJ vrijednost samo bukovih trupaca za rezanje iznosi u prosjeku godišnje 13.060,000.000.— Din. Računamo li štetu samo za polovinu površine, gubitak samo na tome sortimentu iznosi 500,000.000.— Din. Da je gubitak na ukupnoj drvnoj masi iznosio još toliko, više je nego skromna procjena.« 65 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 4 <-- 4 --> PDF |
U spomenutom referatu A n d r o i ć a navedeno je za štetu nanesenu po gubaru slijedeće: »Dodamo li ovome najnižu aproksimativnu vrijednost izgubljenog prirasta na 100.000 ha hrastovih sastojina uslijed napada gubara, koji je te godine napao 494.570 ha šuma, uz pretpostavku da je prirast smanjen samo za 1 ni3 po ha i jediničnu cijenu mase (prema važećem cjeniku) od 3.800 Din po 1 m3, vrijednost izgubljene drvne mase popela bi se na 1.030,000.0000.— Din.« S obzirom na to da je Klepa c u studiji: »Izračunavanje gubitka na prirastu u sastojinama koje je napao gubar (Lymantria dispar), utvrdio da je gubitak na prirastu u sastojinama koje je napao gubar 2,41 odnosno 2,38 m3 ili 30%, to je procjena dr. Androić a bila zaista skromna. Za štete prouzročene po niskim temperaturama odnosno mrazu navodimo još mišljenje Vajd e (V. šum. priručnik str. 776): »Kasni mraz koji se pojavljuje u proljeće nakon početka rasta drveća, ubija tek nastalo nježno biljno staničje puno vode kao lišće, cvjetove i neodrvenjele grančice. Uništavanjem ovih organa na početku vegetacije nastaju štetne posljedice za čitavu vegetacionu periodu dotične godine. Biljka mora naknadno stvarati nove listove, koji su manji, i nove izbojke koji su kraći pa tako nastaje znatan gubitak na prirastu. Na poprečnom presjeku stabala listača očituju se ove štete od mraza u uskim godovima. Uništavanjem vršnih pupova deformiraju se izbojci, pa se tako na pr. kod jasena stvaraju rašlje.« Podaci Androića, kao i ranije spomenuta studija Klepca, naveli su nas da pokušamo mjerenjem ustanoviti koliki je po veličini i po vrijednosti gubitak na prirastu kod bukve, kad joj promrzne lišće, pa dva puta lista u jednoj vegetacionoj periodi. Ovo radi toga jer su ovakvi slučajevi, t. j . da lišće na bukvi promrzne, bilo uslijed toga što na njega padne snijeg, ili se to dogodi radi kasnog proljetnog mraza, u planinskim krajevima vrlo česti, a ne postoji evidencija o broju slučajeva kada nam promrzne lišće, ni o gubitku na prirastu. Opis objekta: 7 svibnja 1957 odjednom je naglo zahladilo i pao snijeg 70 cm visoko. Istina, drugi dan visina snijega bila je 50 a treći dan 30 cm radi ponovnog naglog otopljenja. Bukova stabla, posebno u nižim položajima bila su prolistala, pa je nježno lišće na koje je pao snijeg promrzlo i osušilo se. Nakon otprilike mjesec dana bukova su stabla opet prolistala, međutim je lišće bilo manje od normalnog, što je dovelo do smanjenja prirasta drvne mase. Odabrali smo odjel 28 g. j . Rudač—Miletka šumarije Vrbovsko i odjel 81 g. j . Sušićki Vrh—Višnjica šumarija Ravna Gora. Odjel 28 pripada biljnoj zajednici bukve i jele. Teren je blago nagnut, izbušen brojnim vrtačama. Temeljnu podlogu čini vapnenac i dolomit koji često izbija na površinu pojedinačno i u gromadama. Tlo je plitko do srednje duboko, ilovasto, pokriveno listincem. Ekspozicija zapad. Nadmorska visina 700—800 metara. Bonitet za jelu I/II, za bukvu III. Omjer smjese jela 0,7, bukva 0,3. Po ha ima 225 jelovih i 114 bukovih stabala. Bukova stabla su osrednje kvalitete. Jela je zdrava, visokog uzrasta, punodrvna i vrlo dobre kvalitete. Sklop je mjestimice prekinut. Podmladak jele i smreke je raznodoban i dolazi češće u grupama. Imade nešto bukovog i javorovog podmladka. Ponik se javlja često. Frekvencijska krivulja jelovih stabala može se rastaviti u dva dijela: Desni dio: vrlo spljoštena Gaussova zvonolika krivulja koja predstavlja odraslu jelovu |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 5 <-- 5 --> PDF |
sastojinu; lijevi dio: jedan krak Liocourtove hiperbolične krivulje, koja pred stavlja prebornu sastojinu razvijenu pod zastorom debelih stabala putem dugo trajne regeneracije. Frekvencijska krivulja bukovih stabala u odjelu 28 pokazuje znatan nedo statak tankih stabala, i upućuje na to da se ovdje radi o regularnoj sastojini t. j . da se je potpuno izgubila preborna struktura. Odjel 81 pripada također biljnoj zajednici bukve i jele. To je mješovita sastojina jele 0,9, bukve 0,1, stablirnične i grupimične smjese. Temeljnu podlogu sačinjavaju vapnenci i dolomiti, koji rjeđe izbijaju na površinu u obliku manjih blokova. Tlo je plitko do srednje duboko, ilovasto, humozno, pokriveno listincem mjestimično na otvorenijim položajima zakorovljeno.´Teren je blago do srednje strm. Ekspozicija sjever-sjeveroistok. Nadmorska visina 730 do 870 metara. Površina 10,91 ha. Frekvencijska krivulja broja jelovih stabala može se, kao i u odjelu 28, rastaviti u dva dijela. Desni dio: Donekle spljoštenu Gaussovu zvonoliku kri vulju, koja predstavlja jednu srednjodobnu jelovu sastojinu. Lijevi dio: Jedan .krak Liocourtove hiperbolične krivulje koja predstavlja prebornu sastojinu razvijenu pod zastorom debelih stabala putem dugotrajne regeneracije. Za razliku od frekvencijske distribucije jelovih stabala, bukova stabla pokazuju izrazitu Liocourtovu distribuciju. Kako je već navedeno bukva učestvuje u smjesi sa svega 0,1, jer je ranije sječena za ogrev stanovništvu. Po broju stabala međutim, bukva učestvuje u smjesi sa 0,3 budući da se najveći dio bukovih stabala nalazi u tanjim odnosno najtanjim debljinskim stepenima. Drvna masa jele iznosi 260 m3, a bukve 21 m3 ili ukupno 281 m8. Po Šuri ćevim tabelama trebalo bi biti jele 324 m3, a bukve 21 m3 ili ukupno 345 m^. Prema tome zaliha jele je ispod minimalne drvne zalihe. Metoda rada: U novembru 1959 godine izbušili smo Presslerovim svrdlom u odjelu 81 g. j . Višnjevica 158 izvrtaka sa 158 bukovih stabala, a u odjelu 28 g. j . Rudač— Miletka 181 izvrtak sa 181-og bukova stabla. Svaki je izvrtak analiziran i to tako da je posebno izmjerena širina goda:* 1. u godini 1957 2. za godine 1958 i 1959 zajedno 3. za godine 1952, 1953, 1954, 1955 i 1956 zajedno Širinu godova u 1958 i 1959 godini mjerili smo u početku posebno. Međutim kako smo ustanovili da nema razlika (bitnih) u prirašćivanju, izmjerene podatke smo kumulirali da bismo dobili dvogodišnji prosjek. Prema tome je na svakom izvrtku izmjeren godišnji debljinski prirast s jedne strane stabla u godini 1957. Pored toga izmjeren je dvogodišnji debljinski prirast s jedne strane stabla za periodu 1958 i 1959, i petogodišnji debljinski prirast s jedne strane stabla za periodu 1952—1956. Izvrći su analizirani pomoću lupe s povećanjem dva i pol puta. Na temelju analize izvrtaka dobiveni su podaci kako je bukva prirašćivala u debljinu u pojedinim godinama. Ti su podaci prikazani u tabeli br. 1. * Mjerenje godova izvršili su šumarski tehničari Grgurić Krešimir i Vidmar Branko. Tehničar Grgurić je osim toga nacrtao grafikone i tabele. Ovim putem im najljepše zahvaljujem. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Tabela br. 1. Dvostruka prosječna širina goda ili godišnji debljinski prirast Debljinski Odjel 28 Odjel 81 stepeni (D) 1957 1952—56 1958—59 1957 1952—56 1958—: 59 20 0,152 0,202 0,222, 0,140 0,244 0,216 25 0,172 0,238 0,252 0,178 0,288 0,309 30 0,182 0,308 0,332 0,275 0,392 0,402 35 0,208 0,388 0,426 0,356 0,420 0,456 40 0,218 0,380 0,398 0,416 0,446 0,460 45 0,328 0,362 0,402 0,392 0,408 0,460 50 0,304 0,388 0,352 0,421 0,489 0,508 55 0,360 0,386 0,400 0,448 0,502 0,515 60 0,324 0,368 0,392 65 0,356 0,394 0,434 70 0,294 0.376 0,396 75 0,320 0,328 0,370 80 0,390 0,365 0,404 Pomoću godišnjeg debljinskog prirasta izračunali smo godišnji volumni prirast (A) po Mayerovo j diferencijalnoj metodi koju je upotrebio i dr. K1 e p a c za izračunavanje gubitka na prirastu u sastojinama koje je napao gubar. Gubitak na prirastu (G1957) u godini 1957 izračunali smo po jednadžbama (1) i (2). A (1958 — 1959) G1957 = A (1957) (1) A (1952 — 1956) G1957 A (1957) (2) G(1957) označava gubitak na godišnjem volumnom prirastu u 1957 godini. A(1957) označava godišnji volumni prirast u godini 1957. A (1958 — 1959) označava srednji godišnji volumni prirast u periodi 1958 A (1952 — 1956) 1959 godine. označava srednji godišnji volumni prirast u pe5 riodi 1952—1956 godine. Formule (1) i (2) kod nas, kao i u radnji dr. Klepc a definiraju gubitak na prirastu drvne mase u 1957 godini, radi toga jer je bukvi djelovanjem snijega promrzlo lišće, uz uvjet da u 1957 godini nisu na bukvu djelovali drugi biotski ili abiotski štetni faktori na pr. suša. Radi toga ćemo priraste u pojedinim godinama usporediti s klimatskim faktorima (oborinama i temperaturom) izmjerenim na metereološkoj stanici šumske ispostave Zalesina — šumarije Delnice. U formuli (1) uzet je za bazu godišnji volumni prirast u prosječnom iznosu za periodu 1958—1959 godine, a u formuli (2) uzet je za bazu godišnji volumni prirast u prosječnom iznosu za periodu 1952—1956. Formula (2) dat će pouzda |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 7 <-- 7 --> PDF |
nije rezultate budući da je uzet 5-godišnji prosjek, dok je u formuli (1) uzet za bazu 2-godišnji prosjek. Rezultati mjerenja i analize o prosječnoj širini goda u pojedinim godinama prikazani su na grafikonima br. 1. i 2. Gfaf.f. Gfitf.2. ftST - iste -T9S9 Godišnji volumni prirasti za bukvu izračunati su na osnovu Šurićevih drvno gromadnih tabela za bukvu, te iz podataka klupiranja stabala i mjerenja debljinskog prirasta. Dobiveni su slijedeći rezultati: (Klupiranje je izvršeno u jeseni 1959 god.) Odjel 28 g. j . Rudač—Miletka A1957 = 71,71 m3 ili 2,12 m3 po ha Ai958-i959 = 100,61 m3 ili 2,98 m3 po ha Ai952-i956 = 93,98 m3 ili 2,78 m3 po ha Odjel 81 g. j . Ravna Gora A1957 = 6,51 m3 ili 0,60 m3 po ha Ai958-i959 = 9,25 m3 ili 0,85 m3 po ha Ai952-i956 = 9,12 m3 ili 0,84 m3 po ha Obračun prirasta za 1957 godinu za odjel 28 g. j . Rudač—Miletka vidi se iz tabele br. 2. Obračuni prirasta za ostale godine kao i za odjel 81 g. j . Ravna Gora potpuno su analogni pa se radi štednje na prostoru ne donose. Gubitak na prirastu (G) bukve u 1957 godini u odjelu 28 g. j . Rudač—Mi letka šumarije Vrbovsko iznosi: G1957 = 100,61 m3 — 71,71 m3 = 28,90 m3 ili 0,86 m3 po ha G1957 = 93,98 m3 — 71,71 m3 = 22,20 m« ili 0,66 m» po ha Gubitak na prirastu (G) na bukvi u 1957 godini u odjelu 81 g. j . Ravna Gora iznosi: G1957 = 9,25 m3 — 6,51 m3 = 2,74 m3 ili 0,25 m8 po ha G1957 = 9,12 m3 — 6,51 m3 = 2,61 m3 ili 0,24 ms po ha |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 8 <-- 8 --> PDF |
r<*i.2. Oß/?ACL/M´/WtASTÄ *=* &cLw *«* 4957?°^. fVLyLAO\/A 0/FLALA/C/JALA/A AfLTO/>A 1 « I» «=..*% Us 1 im ĆV77 c/n -7» ~>> ^,J f 2 3 V 5 ff /7 đ 15 ´ floi Zo ij fS 0( ji O IS1 Ooo4 f ou. S´2-9 2**7-1 O | -7 2 5 031. 01 1 c Ol VI Ooo 7144-«81 i´^89 Jo OS-7 0 x9 0 0 i-81 Öo -t 0 S S6 393 4´< 4 9 O 9a OJ75 OZ06 00 1 $6 oc «-5-Z i 35 oJi 7*°v ! j Vo f JS2 OtCi O´2-l 8 0 0 2 0 Z "7 V 4^3o 1 os-1 87 f S j 45 /^3 OSAS 0 32 8 ffol57 52 33/ 11´aiit0 5-0 5-o 24-1 oßjö Ö´Joi O´aiS Jo V 296 f O CS J 5 JOS L 740 oiet ÜOf Z7o 4C t B7 9~as6 O 7tf 6 o tss o´e-fo Oil u 0 Si tr? 1 0880 0SS6 C3b6 26J6 7o VSB6 1 ** T o 5 6 1 09 So OZ9«. 0´oLS8& 0 I S Y 397 JO đ TS 6 6 1 4 0 s S O´iTLO 0OL &-ZUO a OJ3o 4´O.T 8 o 768 :´oB5 Olga 0 0 8 UG 5 0 4-o´ii 9 110 as B´-ra U/KUPNC 71´71/f /tZ-ccy/7/ |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Razmatranje dobivenih rezultata: Osicilacija izmjerenog godišnjeg volumnog prirasta po ha u pojedinim godinama izgleda ovako: Odjel 28 ´ Odjel 81 1958—1959 2,98 m3 1958—1959 0,85 m3 1952—1956 2,78 m3 1952—1956 0,84 m3 1957 2,12 m3 1957 0,60 m3 Iz navedenih rezultata vidljiv je gubitak na prirastu kod bukve koji nastaje kad joj promrzne lišće bilo djelovanjem snijega ili kasnog mraza. Ta j gubi tak iznosi u odjelu 28 g. j. Rudač— Miletka 29% odnosno 24%, a u odjelu 81 g. j. Višnjevica cea 29% t. j. nešto je manji nego gubitak na prirastu kod hrasta koji nastaje uslijed toga što mu lišće obrsti gubar. Uzrok nešto manjeg gubitka na prirastu koji je nastao djelovanjem snijega u odjelu 28 g. j . Rudač—Miletka, ako uporedimo prirast 1957 godine s prosječnim prirastom u periodi 1952—1956 godina je vjerojatno u tome, što je u zimi 1956—1957 godina posječeno u tom odjelu 1132 m3 drvne mase (752 m3 jele i 380 m3 bukve), a u zimi 1957—1958 godine 403 m3 drvne mase (388 m!3 bukve i 15 m3 jele), ili ukupno 1535 m3. Izvršena sječa uslovila je veći priliv svijetla u sastojinu odnosno nešto jači prirast bukve u 1958 i 1959 godini. Kako smo već naveli nisu ustanovljeni u 1957 godini drugi štetni utjecaji na bukvi, koji bi uvjetovali povećanje gubitka na prirastu. Međutim da bismo ustanovili eventualni gubitak na prirastu kod bukve djelovanjem suše, povadili smo iz meteorološke stanice pri šumskoj ispostavi Zalesina — šumarije Delnice, podatke za oborine i temperaturu. Podaci su prikazani u tabelama br. 3. i 4. Iz navedenih podataka je vidljivo da je 1957 godina bila manje vlažna od prosjeka 1952—1956 godine t. j . u toj godini palo je za 68 mm oborina manje nego što je prosjek 1952—1956 godina. Međutim sasvim drugačiju sliku dobivamo ako uspoređujemo oborine za vrijeme vegetacijske periode (vegetacijska perioda traje obično 5 mjeseci: od početka maja do kraja septembra). Naime u 1957 godini palo je za vrijeme vegetacijske periode 76 mm oborina više nego za prosjek 1952—1956 godine, pa je prema tome 1957 godina bila povoljna za vegetaciju. Do istog ćemo rezultata doći ako uporedimo oborine u 1957 godini s prosjekom 1958—1959 godina t. j. u 1957 godini palo je za 302 mm manje oborina nego u prosjeku 1958—1959 godina. Međutim, ako uporedimo oborine za vrijeme vegetacijske periode u 1957 godini s prosjekom 1958—1959 godina vidjet ćemo da je 1957 godina bila u poređenju s prosjekom 1958—1959 godina još vlažnija i povoljnija za vegetaciju. Naime za vrijeme veg. per. palo je u 1957 godini 176 mm oborina više nego u veg. per. 1958—1959 godina. Nizak prosjek oborina u veg. per. 1958—1959 godine uzrokuje 1958 godina koja je relativno bila vrlo suha. Ako uporedimo srednju temperaturu za vrijeme veg. per. u 1957 godini s prosjekom 1952—1956 godina, vidjet ćemo da razlika iznosi svega 0,1 stupanja C t. j . srednje temperature za vrijeme veg. per. su skoro potpuno jednake. Prosjek 1958—1959 godina prema 1957 godini se nešto jače razlikuje t. j . razlika iznosi 0,7 stupanja C, međutim se i ovdje može uzeti da je srednja temperatura za vrijeme veg. per. u 1957 godini na jednaka prosjeku 1958—1959 godine. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 10 <-- 10 --> PDF |
0O0AC/ O 0304/A/A/fA 73*3. 3. eoa/A/* rr/esec/ f9S2 19SS \l9Sk \f9SS /55tf *-z-S7S>f«?5T /?^ 32J 210 87 Z / 6 / S"7 / 99 9 1 ZS6 S(t tsc // 188 4 42 L2 iS 1 48 1 S3 2o7 24-« 4 4 496 /// 60 2J 226 111 si 117 )3 <4< 7S 4oB /v 8B J6-1 ( oS 4-3 20 0 119 20 f 12J 2.»o 4-14 V / i So 1 76 J < 0 260 < 4-4 1*8 2 St 4.2; 2.78 1Co vt 61 t 42 i4o < 2< 24 3 1 4« 95 v//r 1*7 20 5 ;< > hL * «.0 1 2S /* 327 200 4 79 2CJ 30 2« * < 7« ( ni Jo( ( SS 89 1« * 2/3" IX 1 4 1 « 14 4 rs -f *"? X/ 1 99 i« 1 79 ´(li <99 < So 1 Ji 1 X X// 2336 VTo5 ««87 2M4 -W-f W+S *t?So «a. 20.19 41*4 sto/J, 721 878 5*9 9*7 /0O0AC/ O rfA7/>LAATi//!/ ( oL«tS rr/csse/ /«^4 *^J i9r*-/9fS 193-6 S-2-se 1957 19 f8 19S9 ETA* Mjesec*"* saeowA rMMpetwri/A/a ~ / - 28 - 4S ~ 71 0 6 -0 4-- 2.9 - 41 - 30 ~ 4 4 — iia // - 44 -3S -QS Oh -1 IB - 4.9 ik. -is - 44 » OS /// 14 - 0 4 s´o -ih --i i 03 47 -oa 46 21 /v 9 1 73 4;S Ci Si 61 SI. 38 <1S S6 V f o9 467 9 9 Š7 ili 4oS a´4-1*4-8 441 1io Y/ 1 se "(44 «I 4 lio 4 So 4I4J7 Y72 4SI 4U-8 15 7. vu 1 77 196 iUs 4 sa i&´e 4 6 /x 1 16 1 i« lis A i a Ail* A dl (-<2 4 de AIS cio X 8 5 4 0 4 71 78 6> 8´4 76 91 e>t ic x/ 24 A 1 3>l iio -61 17 57 34 4< J7 Xff - l i 60 4)9 2.6 - /.* o´j 02 46 27 36 7´J e´9 Č3 68 5iT ff´G 7«f 8* 76 79 T/4´7 /4´e 433 1$o -/Vo 4Vo y3> 45S 14-s iöi 7b =C Prema tome je očito da se cjelokupni gubitak na prirastu može pripisivati gubitku lišća koje je promrzlo od snijega. Gubitak na prirastu drvne mase bukve iznosi, kako smo naveli, u odjelu 81 g. j. Višnjevica 0,24 odnosno 0,25 m3 po ha, a u odjelu 28 g. j. Rudač—Miletka 0,66 odnosno 0,86 m3 po ha, što iznosi 339 o d n o sno 1167 D in po ha, i 1 i 1357 Din po 1 m3 brutto drvne mase na panju (Cjenik iz 1954 godine II. izvozni razred). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Za razliku od rezultata do kojih je došao Klepac , nismo ustanovili da je zbog promrznuća lišća došlo do gubitka na prirastu drvne mase i u drugoj godini nakon što je promrzlo lišće t. j . u 1958 godini. Naveli smo da je gubitak na prirastu koji nastaje uslijed promrznuća lišća kod bukve, nešto niži od onoga koji nastaje na hrastu kad mu lišće obrsti gubar. U članku »Utvrđivanje prirasta po kontrolnoj metodi na pokusnim plohama g. j . »Posavske šume« u šumariji Lipovljani« Plavši ć i Klepa c navode prema Hu f f el u »da se u mjesecima junu i julu formira oko dvije trećine cjelokupnog debljinskog prirasta, odnosno da se u mjesecima junu, julu i augustu stvara glavni dio debljinskog prirasta (oko % od ukupnog iznosa). Kako smo naveli, lišće je na bukvi promrzlo početkom maja 1957 godine i do juna je velika većina stabala već imala novo lišće, pa je mogla da iskoristi period u kojem se stvara glavni dio prirasta. Za razliku od ovoga pretpostavljamo, da je gubar hrastova stabla brstio i tokom cijelog mjeseca maja, a dijelom i juna, tako da hrast nije mogao iskoristiti u potpunosti najpovoljniji vremenski period za prirašćivanje. U ranije navedenoj konstataciji mogao bi se možda naći uzrok za manji gubitak na prirastu kod bukve. Zaključak Gubitak na prirastu kod bukve koji nastaje uslijed toga što joj promrzne lišće kad na nj padne snijeg ili kad promrzne od kasnog mraza iznosi od 24—29% prirasta drvne mase odnosno 1357 Din po 1 m3. Štetno djelovanje promrznuća lišća kod bukve uslijed snijega ili mraza, za razliku od slučaja kad lišće na hrastu obrste gusjenice gubara, ne očituje se u drugoj godini iza kako je lišće promrzlo. Gubitak na prirastu drvne mase kod bukve koji nastaje promrznućem lišća je nešto niži od onog koji nastaje na hrastu kad mu lišće obrsti gubar. Ovo radi toga, jer bukva obično do juna razvije novo lišće, pa može da u potpunosti iskoristi period u kojem se stvara glavni dio prirasta. J LOSS OF INCREMENT IN BEECH IN CONSEQUENCE OF THE FROZEN-THROUGH FOLIAGE Summary The increment loss in Beech occurring in consequence of congelation of foliage when the snow falls on it or owing to late frost amounts to 24—29°/o of volume increment, which represents a loss of 1357 Dinars per one cu. m. The harmful effect of congelation of foliage of Beech — owing to snow or frost — as compared to defoliation of Oak by the Gipsy Moth does not manifest itself in the year after congelation of foliage had taken place. For the established volume loss in Beech caused by the congelation of foliage the author confirms to be lower than the one brought about through the defoliation by the Gipsy Moth. And that because the Beech usually regenerates its foliage till the beginning of June, thus being able to utilize completely that period of the growing season in which the main part of increment is produced. |