DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Trošak sastojine radi smanjenja prihoda od stelje uslijed smolarenja cea 100
stabala na 1 ha iznosi godišnje oko 300 dinara, ili po 1 stablu godišnje oko 3


dinara.
c) Odgovarajući dio troškova obnove smolarenih sastojina tereti proizvodnju
smole.


Skoro u svima postojećim borovim šumama sposobnim za smolarenje, nema
borovog podmlatka ili ga nema dovoljno. U Dalmaciji se ovo odnosi naročito na
borove sastojine sa podstojnom makijom, a ,u drugim republikama (Bosni i
Srbiji) na većinu smolarenih borovih sastojina.


U svima ovakvim borovim sastojinama u Dalmaciji (a i u drugim republikama)
potrebno je pomagati prirodno pomlađivanje bora krčenjem i obradom
dovolnjog broja okruga veličine 5—15 m2 (1).


U prebornim šumama, iza svake sječe (početkom ophodnjice koja traje 8
godina) potrebno je iskrčiti i obraditi oko 2 do 2,5% od cijele površine, t. j . svake
osme godine treba iskrčiti i obraditi oko 200—250 m2 po 1 ha — a u jednodobnim
borovim sastojinama kod oplodne sječe (a i kod uzgoja putem femelšlaga)
treba iskrčiti i obraditi 15—20% od površine koja dolazi na red za oplodnju, t. j .
svake 72-e godine treba iskrčiti i obraditi oko 1500—2000 m2 po 1 ha.


Ovakvo krčenje i obrada 1 m2 šumske površine sa svima doprinosima i troškovima
nadzora, uz srednje uvjete za rad, košta oko 40 dinara.


U prebornoj šumi u toku jedne ophodnjice (turnusa smolarenja) troškovi
krčenja i obrade 200—250 m2 površine po 1 ha iznosit će 8.000—10.000 dinara,
a u jednodobnim sastojinama, u toku jedne ophodnje od 72 godine, troškovi,
obrade sa krčenjem 1500—2000 ni2-površine po 1 ha iznosit će prosjenčo 60 do


80.000 dinara.
U prebornim šumama alepskog bora, sa prosječno 50 stabala trajno sposobnih
za smolarenje po 1 ha, prosječni godišnji trošak radi obnove bora iznosi oko
26 dinara po 1 smolarenom stablu.
U jednodobnim sastojinama alepskog bora sa cea 100 stabala glavne sastojine,
koja će se moći smolariti »na živo«, prosječni godišnji trošak za obnovu
borove sastojine iznosi oko 27 dinara po 1 smolarenom stablu, t. j . praktično isto
kao i u prebornim šumama.
Troškovi obnove šuma trebali bi da budu ukalkulirani u šumskoj taksi za
drvo. Međutim, šumska taksa za Sortimente alepskog bora, a isto tako i od
drugih borova, tako je niska, da ona ne može pokriti troškove obnove, a naročito
ne ovakve povećane troškove obnove uslijed potrebe krčenja i obrade
okruga. Na pr. u jednoj sastojini alepskog bora prebornog tipa, koja se nalazi
u uravnoteženom stanju, u pojedinoj ophodnjici može se posjeći prosječno oko
15 m3 drvne mase po 1 ha, koja prema važećem Cjeniku, s obzirom na mali
postotak tehničkog drva, vrijedi najviše 16—20.000 dinara. Očito je, da u ovoj
cvako niskoj šumskoj taksi nisu sadržani troškovi obnove borove sastojine putem
krčenja i obrade okruga. — Prema tome, u šumsku taksu za smolu treba
odvojeno ukalkulirati troškove obnove.
Pri ovome trebamo razlikovati redovne troškove i povećane troškove
obnove.
Povećani troškovi obnove nastaju iz istih razloga, zbog kojih dolazi do
smanjenja prihoda od stelje, i prema ocjeni iznose jednu trećinu od ukupnih
troškova obnove, t. j . oko 9 dinara godišnje po 1 smolarenom stablu. Ovi troškovi
terete isključivo smolarenje.


90