DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Drugo stablo bez smolarenja dalo bi pilanski trupac III. klase, srednjeg promjera 38 cm (sa korom), duljine 3,20 m, čija bi kubatura iznosila 0,37 m3, a osim toga bi dalo 0,43 m3 goriva. Vrijednost ove drvne mase prema navedenom Cjeniku iznosi (0,37 X 2930 + 0,43 X´ 270) = 1.200 dinara. Uslijed smolarenja ovo će stablo imati prsni promjer od 36 cm (sa korom), a dati će samo 0,71 m3 ogrevviog drveta, čija vrijednost prema Cjeniku iznosi 192 dinara. Prema tome, ukupni trošak sastojine radi smanjenja prirasta drvne mase (količinskog i kvalitetnog) uslijed smolarenja jednog ovakvog stabla »na živo« kroz cea 30 godina iznosi oko 1.008 dinara. I ovdje se radi o trošku sastojine, koji će se pojaviti na kraju smolarskog razdoblja od cea 30 godina, te uzevši u obzir 4 godine prekida smolarenja, prosječni godišnji trošak sastojine radi smanjenja prirasta drvne mase uslijed smolarenja u ovom slučaju iznosi 26 dinara po 1 stablu (uz kamatnu stopu od 3%). Treće stablo bez smolarenja također bi imalo prsni promjer od 38 cm (sa korom), a dalo bi samo ogrevno drvo, čija bi drvna masa iznosila 0,80 m3. Vrijednost ove drvne mase prema navedenom Cjeniku jest 216 dinara. Uslijed smolarenja ovo će stablo prilikom sječe imati prsni promjer od 36 cm (sa korom), i drvnu masu od 0,71 m3 ogreva, čija vrijednost iznosi 192 dinara. Ukupni trošak sastojine radi smanjenja prirasta drvne mase (količinskog i kvalitetnog) jednog ovakvog stabla uslijed smolarenja kroz cea 30 godina iznosi svega 24 dinara. Uzevši u obzir, da se i ovdje radi o trošku sastojine, koji će se pojaviti istom na kraju smolarskog razdoblja od cea 30 godina (prilikom sječe), prosječni godišnji trošak sastojine radi smanjenja prirasta drvne mase uslijed smolarenja »na živo« (uz kamatnu stoku od 3%) iznosi samo 0,60 dinara po svakom ovakvom stablu. U ovom naime slučaju postoji samo smanjenje količinskog prirasta drvne mase, čija je vrijednost dosta malena, te je trošak sastojine prouzročen smolarenjem ovakovih stabala vrlo malen. b) Trošak sastojine radi smanjenja nuzgrednih prihoda šuma uslijed smolarenja nije ovisan o kvalitetie smolarenih stabala. Ovdje se, uglavnom, radi o smanjenju prihoda od stelje (listinca-četina). Privatni vlasnici šuma dosta računaju sa ovim troškom sastojine, i baš zbog ovoga troška mnogi nerado daju svoje borove smolariti. Koliki je stvarno ovaj trošak sastojine, nema tačnih podataka pa bi to trebalo ispitati. Prema približnoj ocjeni, smolarenjem cea 80—100 stabala na 1 ha (kakav je čest slučaj), uzgazi se oko 8—10% cjelokupne površine, te se uslijed toga za toliko smanjuje prihod od stelje sa te površine. Osim toga, može se uzeti, da se uporedo sa smanjenjem količinskog prirasta drvne mase, sa smolarenjem smanjuje i prirast Cetina (iglica), a prema tome i prinova stelje na tlu, i to za cea 11%. Radi smanjenja prinove stelje, kao i radi održavanja jednake plodnosti tla smolarenih šuma, skupljanje stelje u tim šumama mora biti umanjeno još za cea 10%, da bi tlo na taj način dobivalo natrag istu količinu listanca-gnojiva, koja mu se ostavlja, kada se te iste šume ne smolari. Ukupno, dakle, smanjenje redovnog prihoda od stelje u smolarenim šumama, prema ocjeni iznosi oko jednu trećinu od istog takvog prihoda, ako se te šume ne smolare. Prema prikupljenim podacima, na 1 ha borove šume srednjeg boniteta ako se ne vrši smolarenje, redovno se godišnje može skupljati oko (250—350 kg) 300 kg listanca, čija vrijednost iznosi oko 900 dinara. |