DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Na priloženoj slici prikazan je poprečni prerez stabla smolarenog »na živo«, na visini od cea 1.5 met. iznad panja, sa potpuno ili djelomično preraslim modificiranim francuskim bjeljenicama iz I., II., III. i IV. turnusa smolarenja. Na slici je također prikazano, koji je dio debla ostao sposoban za piljenje. Iz slike se vid,i da je od ukupne površine poprečnog presjeka debla, koja iznosi 910 cm2 bez kore, za piljenje ostalo sposobno cea 420 cm2, t. j . uzevši u obzir sav otpadak kod piljenja, iskorištenje iznosi jedva 40%. Dakle, smolarenjem borovih stabala, koja bi prema Jugosl. standardu za drvo JUS-D.B4.029 mogla dati trupce za rezanje I/II klase, smanjuje se tehnička sposobnost njihove deblovine u smolarenom dijelu, te se u najboljem slučaju stvarno mogu iz toga dijela proizvesti trupci III. klase. Bit će svakako čest slučaj, da se uslijed nutarnjih grešaka, koje će uzrokovati smolarenje (trulež i dr) ne će moći iskoristiti ovaj dio debla niti za pilanske trupce III. klase, te će cijeli taj trupac postati ogrev. Potrebno je napomenuti, da se u ovom slučaju radi o tehničkoj oblovini naročite kvalitete i najmanjevduljine 3 metra, koja se kod alepskog bora, naročito na slabijim i srednjim stojbinama, rijetko može naći. Kod smolarenje »na živo«, borovim stablima, koja bi inače mogla dati trupce za rezanje III. klase, umanjuje se tehnička sposobnost smolarene deblovine, te se stvarno od te deblovine može proizvesti samo ogrev. Stabla alepskog bora, koja se smolare »na živo« i dostignu srednju debljinu u prsnom promjeru od cea 36 cm (sa korom), u svom donjem dijelu ne mogu dati druge tehničke Sortimente, osim pilanskih trupaca. Radi ustanovljenja troškova sa´stojine uslijed smanjenja prirasta drvne mase (količinskog i kvalitetnog) zbog smolarenja, razmotrit ćemo tri stabla prsnog promjera 36 cm (sa korom), koja su smolarena »na živo« oko 30 godina (28—32 godine), i to: — jedno stablo, koje bi bez smolarenja dalo pilanski trupac I/II klase, srednjeg promjera 38 cm (sa korom) i duljine 3,20 metara, — drugo stablo, koje bi bez smolarenja dalo pilanski trupac III. klase, srednjeg promjera 38 cm i duljine 3,20 metara, i — treće stablo, koje bi bez smolarenja imalo prsni promjer od 38 cm (sa korom), a dalo bi samo ogrev. Prvo stablo dalo bi pilanski trupac I/II klase, čija bi kubatura iznosila 0,37 m3, a osim toga bi dalo oko 0,43 m3 goriva. Vrijednost ove drvne mase prema važećem Cjeniku (Narodne novine NRH broj 46/1954.) iznosi (0,37 X 6830 + + 0,43 X 270) = 2.643 dinara. Uslijed smolarenja ovo će stablo imati prsni promjer od 36 cm, a vjerojatno samo u 50% slučajeva će dati pilanski trupac III. klase, srednjeg promjera 36 cm, duljine 3,20 m, čija kubatura iznosi 0,33 m3. U tom slučaju to će stablo dati i 0,38 m3 ogreva. U ostalih 50% slučajeva, ovo će stablo dati samo ogrev, čija će kubatura iznositi 0,71 ni3. Prosječna vrijednost drvne mase ovakvog smolarenog stabla, prema istom Cjeniku iznosi (0,33 X X 2930) X 0,50 + (0,33 X 270) X 0,50 4- 0,38 X 270 = 630 dinara. Prema tome, ukupni trošak sastojine uslijed smanjenja prirasta drvne mase (količinskog i kvalitetnog) radi smolarenja ovakvih stabala »na živo« kroz cea 30 godina prosječno iznosi oko 2.013 Din po svakom stablu. Pošto se ovdje radi o trošku sastojine, koji će se pojaviti na kraju ophodnje, odnosno na kraju smolarskog razdoblja od 30 godina, uzevši u obzir prekide smolarenja od 4 godine, prosječni godišnji trošak sastojine po jednom stablu (uz kamatnu stopu od 3%) u ovom slučaju iznosit će oko 52 dinara. |