DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 25 <-- 25 --> PDF |
bjeljenice potpuno zarasti istom nakon 20—30 godina. Iz ova posljednja dva podatka ne može se zaključiti, da li i koliko smolarenje stvarno smanjuje prirast drvne mase po količini, jer je prvi podatak glede smanjenja prirasta neprecizan, a kod drugog podatko se radi o .zrelim stablima crnog bora, čiji je debljinski prirast u toj starosti i inače dosta malen, dočim se ništa ne govori o smanjenju prirasta uslijed smolarenja. Usputno se napominje, da prerašćivanje bjeljenice kroz neko određeno vremensko razdoblje iznosi ispod polovice debljinskog prirasta u visini bjeljenice kroz to razdoblje. Prema tome, prerašćivanje bjeljenice je srazmjerno dosta maleno, i ovisno je o debljinskom prirastu stabla i svim faktorima, koji na njega utječu. Pošto se u Dalmaciji smolarenje vrši isključivo »na živo«, a počinje se uglavnom na srazmjerno još mladim stablima, čiji je prirast drvne mase u punoj snazi, smatramo, da smolarenje donekle smanjuje količinski prirast drvne mase, i da se, s obzirom na sve napred navedeno, podaci O u d i n - a mogu smatrati kao tačni i za naše prilike. U kalkulaciji troškova sastojine, koje uzrokuje smolarenje radi smanjenja kvantitetnog prirasta drvne mase smolarenih stabala, u skladu sa nalazima i podacima O u d i n - a, uzet ćemo, da smanjenje debljinskog prirasta smolarenih stabala i kod nas iznosi oko 11%. Međutim, kako je to već navedeno, osim ovog smanjenja prirasta drvne mase po količini, drvna masa smolarenih stabala u izvjesnim slučajevima gubi i na svojoj tehničkoj uporabljivosti. Uporabljivost takve deblovine za izvjesne svrhe ostaje uglavnom nepromijenjena, ili se još i poboljšava (rudno drvo, piloti, ogrev), ali je njena uporabljivost za pilanske trupce kod smolarenja »na živo« znatno snamjena, naročito ako se sa smolarenjem počinje na tehnički nedozrelim stablima, čiji je prirast drvne mase u punoj snazi. Doduše, bjeljenice tokom vremena u cijelosti ili dijelom zarastu, ali je to zarašćivanje samo površinskog karaktera, dočim su posljedice smolarenja, glede tehničke uporabljivosti ovog dijela debla za pilanske trupce, u potpunosti ostale. Naime, tu se radi samo o postranom prerašćivanju-rane (bjeljenice), a novo preraslo drvno tkivo ne sraste sa starim tkivom na mjestu rane, te se ovakva rana trajno očituje u nutrini debla, kako na njögovom poprečnom (vidi sliku), tako i na uzdužnom prerezu. Poprečni prerez smolarenog debla |